“Razmišljamo o širenju proizvodnje na manje sredine koje se demografski gase”

Autor: Jolanda Rak Šajn , 16. svibanj 2021. u 22:00
Ivan Artuković, direktor Francka/Petar Glebov/PIXSELL

Ova kriza dodatno je naglasila vrijednost domaće proizvodnje i osvijestila građane o važnosti kupnje domaćeg proizvoda.

Pandemija koronavirusa preko noći je promijenila navike ispijanja kave i preferencije potrošača, pogotovo mlađih generacija, a njih mogu pratiti samo najkvalitetniji i najinovativniji proizvođači.

Na značajan rast konzumacije “kave za van” tržišni lider Franck spremno je odgovorio mrežom modernih samoposlužnih aparata Snogoo, opremljenih digitalnom tehnologijom, bluetoothom i telemetrijom koja omogućava bezgotovinsko plaćanje, s kojima će do kraja polugodišta pokriti više od 2000 lokacija, a u središtu Zagreba uskoro otvara i ekskluzivni “experience store”, potpuno digitalizirani dućan, u kojemu će ljubitelji šalicu kave moći kupiti 24 sata svih 365 dana u godini.

Članica vodećih svjetskih udruženja, kad su u pitanju održiva proizvodnja i očuvanje prirode, tvrtka sa 130 godina dugom tradicijom ovih je dana u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom predstavila i Franck Beestro, projekt kojim želi podići svijest o važnosti pčela za život na Zemlji te svoje potrošače i širu javnost potaknuti da daju svoj doprinos u očuvanju prirodnih resursa i zaštiti ovih dragocjenih oprašivača.

Što se još događa u Francku, kako se nosi s izazovima COVID-19, potencijalnim akvizicijama, poslovanju, daljim planovima…, razgovaramo s direktorom Francka Ivanom Artukovićem, a odnedavno i novim dopredsjednikom Vijeća članica HUP-a.

Kako se Franck nosi s izazovima u pandemiji koronakrize?

Za vrijeme prvog “lockdowna” u travnju 2020. potražnja za našim proizvodima za kućnu konzumaciju rasla je u prosjeku 25-30% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Najviše izazova bilo je vezano uz logistički dio posla, osiguranje nesmetanog protoka robe u Hrvatsku i izvan nje.

U lanjskoj godini Grupa Franck zabilježila je manji volumen prodaje za 5,8% u odnosu na isto razdoblje 2019. što je posljedica snažnog pada prodaje u ugostiteljstvu uslijed zatvaranja, dok smo u kanalu trgovine zabilježili vrijednosni rast od 1,2%. Tržište Hrvatske raslo je 2,7%, a Makedonije, koje je najbrže rastuće, čak 39%.

Optimizirali smo proizvodne pogone te povećali kapacitete i fleksibilnost u pogonu kave što nam je važno, kako za postojeću proizvodnju, tako i za nove razvojne projekte. S tim smo ciljem, unatoč teškoj prošloj godini, ostvarili planirane investicije u iznosu od 31 milijun kuna koje su financirane vlastitim sredstvima.

72

posto udio domaćih dobavljača u ukupnom prometu svih dobavljača Francka

Kako komentirate rast potrošnje kave i čaja kod kuće?

Dugotrajni boravak i rad od kuće promijenio je neke navike i obrasce konzumacije hrane i pića, moguće i trajno. U kućanstvima je primjetan snažan rast konzumacije, posebice u tzv. „single-serve“ espressu. Štoviše, ovaj segment trenutno bilježi najveću stopu rasta već neko vrijeme (50% u odnosu na prethodnu godinu).

Potrošačima omogućujemo da u kavi uživaju i kod kuće ponudom naših aparata za kavu, a na značajan rast “kave za van” spremno smo odgovorili kroz mrežu samoposlužnih aparata uključujući i inovativni koncept Franck Snogoo.

Je li to globalni trend?

Svakako. Svjedočimo značajnom dvoznamenkastom globalnom rastu internetske prodaje koji je prisutan već dulje vrijeme, a pandemija ga je samo dodatno ubrzala.

Danas svi koji o biznisu razmišljaju dugoročno znaju da bez kvalitetnih e-commerce rješenja nema poslovne budućnosti. Brzo smo reagirali lansiranjem Franck webshopa još tijekom prvog lockdowna, a konstantni rast ovoga kanala potvrđuje opravdanost ulaganja u njegov daljnji razvoj.

Kako se pandemija odrazila na svjetsko tržište kave, cijene, potražnju, proizvodnju, distribuciju? Treba li očekivati poskupljenje?

Ponuda sirove kave na svjetskom tržištu bila je značajna u 2020., što je utjecalo na nižu cijenu sirovine, dok se u 2021. taj trend preokrenuo. Sirovina je od početka godine poskupila i to prvenstveno zbog puno manje žetve sirove kave u Brazilu, koji je najveći proizvođač na svijetu, čime se ponuda smanjila, dok se potražnja za kavom postepeno vraća na predpandemijsko razdoblje.

Logističke aktivnosti trebale su se planirati malo više unaprijed, prvenstveno zbog nedostatka kontejnera u brodarskom prijevozu. No, uz pravovremeno planiranje i proaktivan pristup, nismo imali nikakvih poteškoća u dopremi, te je proizvodnja nesmetano radila.

Treba li se kava u nas smatrati luksuznim proizvodom?

Posebnim porezom na kavu destimulira se konzumacija i to je recidiv vremena kad se taj prehrambeni proizvod smatrao luksuzom.

Ovu vrstu poreza nema nijedna država članica EU-a u našem okruženju, a kako te države primjenjuju i nižu stopu PDV-a na kavu (oko 9%), ukupno porezno opterećenje kave u Hrvatskoj je veće i do 30% u odnosu na susjedne zemlje. To potiče prekograničnu kupnju čime je državni proračun uskraćen ne samo za posebni porez, nego i za prihod od PDV-a.

Što je danas presudno za gradnju dobrog, prepoznatljivog brenda kave ili čaja?

Frack je vodeći stručnjak za kavu i čaj i sinonim za garanciju kvalitete, a tu poziciju i povjerenje potrošača sustavno gradimo gotovo 130 godina što potvrđuje i nedavno istraživanje agencije Valicon o reputaciji tvrtki prema kojoj je Franck svrstan u TOP 10. S obzirom na dinamičnost naše industrije, inovacije temeljene na dobrom poznavanju potrošača su nam okosnica poslovanja.

Lidersku poziciju u kontekstu stvaranja nove vrijednosti i diktiranja dinamike tržišta potvrdili smo razvojem čak 26 novih proizvoda u godinu dana, uključujući vrhunski espresso Superiore s certifikatom Rainforest Alliance, a ušli smo i u segment personalizirane ponude specialtetne kave po narudžbi koja se u našem web shopu priprema po željama potrošača. To je dobar primjer razvoja tržišta u smjeru premium ponude i vrhunske kvalitete koja se u nas sve više traži.

Ima li, bar u čaju, prostora za suradnju s domaćim dobavljačima i koliko?

Apsolutno. Nastojimo što više nabavljati lokalno i regionalno, što rezultira i smanjenjem negativnog utjecaja transporta na okoliš. Ako izuzmemo sirovu kavu, udio domaćih dobavljača u našem ukupnom prometu svih dobavljača iznosi 72%.

Od lokalnih dobavljača kupujemo sve žitarice, kao i kamilicu, što je važno i zbog specifičnosti okusa, tj. organoleptičkih karakteristika koje krase hrvatsku kamilicu bogatu eteričnim uljima.

Koliko danas hrvatskog tržišta drži Franck u pojedinim kategorijama?

Kategorije toplih napitaka u 2020. u trgovini su rasle kao niti jedne druge godine pod utjecajem promjene navika potrošača. Prema podacima Nielsena, kategorija kave rasla je 3,1% količinski i 4,6% vrijednosno dok je kategorija čaja rasla za čak 8,2% količinski i 10,5% vrijednosno.

Lideri smo u kategoriji mljevene kave s gotovo 50% udjela na hrvatskom tržištu, u kategoriji instant cappuccina imamo 47%, a s čajem zauzimamo 52% udjela u prodaji.

Koja su vam tržišta najzanimljivija za daljnje širenje poslovanja?

Uz Hrvatsku, gdje smo lideri u oba prodajna kanala, važno nam je i slovensko tržište gdje smo vodeći u kategoriji instant cappuccina s 28% udjela i napitaka od žitarica i cikorije, dok kao drugi igrač na tržištu u mljevenoj kavi držimo 10% tržišnog udjela uz rast koji realiziramo s brendom Loka.

Posebno nas vesele rezultati slijepog testa turskih kava gdje je naš brend Loka Special prepoznat kao okus broj 1 prema izboru slovenskih potrošača.

U fokusu nam je i tržište BiH, gdje smo zadnjih pet godina udvostručili prihode. Tu smo lideri u čaju s 26% tržišnog udjela, kao i u instant cappuccinima s 27%. Uzmemo li u obzir oba prodajna kanala u kojima smo prisutni u BiH, vodeći smo i u kategoriji kave.

Na tržištima Crne Gore i Srbije, gdje smo se vratili 2017., bilježemo konstantan rast prodaje (14,4% odnosno 17,6% u odnosu na prethodnu godinu), a prisutni smo i na Kosovu i Albaniji te sa svojim društvima u Slovačkoj i Austriji u segmentu ugostiteljstva.

Nova izvozna tržišta su nam Poljska i Danska. Jako smo zadovoljni s dobrim rezultatima na tržištima SAD-a, Kanade, Australije, Irske, Nizozemske, Švedske i Njemačke gdje također vidimo veliki potencijal, a trenutno smo u pregovorima s partnerima iz Južne Afrike i Cipra. U SAD-u planiramo i proširenje postojeće distribucije, posebice u poslovnicama Walmarta gdje smo prisutni od 2017.

Preferiraju li hotelijeri i ugostitelji domaću ili stranu kavu?

Hotelijerima je prije svega važna kvaliteta kave i raznovrsnost ponude – od espressa do filter kave, a uz to preferiraju i kompletna “sve u jedan” rješenja koja možemo ponuditi, a koja su posebno prilagođena vrsti biznisa i usluge koju nude.

Prisutni smo u top tri vodeće hotelske kuće u Hrvatskoj, a surađujemo i s velikim brojem srednjih i malih hotelijera te privatnih iznajmljivača.

Razmišljate li o akvizicijama?

Svakako. Stalno pratimo tržište i otvoreni smo za razgovore o potencijalnim akvizicijama i to primarno izvan Hrvatske. Detektirali smo kompanije za koje smatramo da korporativnom kulturom, kvalitetom i znanjem odgovaraju našoj kompaniji. Vodimo već konkretne razgovore.

Ova kriza dodatno je naglasila vrijednost domaće proizvodnje i čini se, kao nikada do sada, osvijestila građane o važnosti kupnje domaćeg proizvoda. Tako smo već poduzeli incijalne korake za modernizaciju proizvodnje u postojećim pogonima, ali razmatramo i opcije širenja proizvodnje na nekim drugim lokacijama primjerice manjim sredinama koje se demografski gase i kojima je potrebno oživjeti i potaknuti gospodarsku aktivnost.

Ovdje računamo na kvalitetnu suradnju s Vladom i predstavnicima lokalnih samouprava te EU fondove koje za realizaciju razvojnih programa treba iskoristiti do 2030. U suprotnom ta će sredstva ostati neiskorištena što ne smijemo dopustiti.

Ovo je izvrsna prilika za daljnji razvoj i osnaživanje domaće proizvodnje i revitalizaciju manje razvijenih dijelova Hrvatske što nam svima treba biti cilj.

Komentirajte prvi

New Report

Close