S kakvom platformom ovojesenja sajamska manifestacija dočekuje izlagače i posjetitelje razgovaramo s direktoricom te priredbe Mirjanom Lešković.
– Najkraće rečeno, s prilično stabilnom platformom jer očekujemo da će ovogodišnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam biti na razini učinka prošlogodišnjeg, što smatramo uspjehom. Naime, Jesenski sajam u ukupnom programu ZV-a, zato što je opći sajam, ima specifičan status s obzirom na to da je vrijeme općih sajmova na neki način završilo. Zbog tradicije i visokog ugleda, te mogućnosti da se aplicira kao dobra platforma za promociju nacionalnog gospodarstva Uprava ZV-a odlučila je na skali naših ukupnih sajamskih priredbi ovoj jesenjoj ipak ostaviti prioritet. Svake godine trudimo se dati mu novi izgled. Nastojimo ponuditi neku novu temu ili sajam, nešto što zbog mnogobrojnih posjeta ima šansu zaživjeti. To je permanentan proces, usvojen kao model za Jesenski sajam i on stoga nema praksu velikog rasta. Zapravo, mi Jesenski sajam smatramo rasadnikom specijaliziranih sajamskih priredbi.

Godinama je središnja manifestacija JMZV-a bio projekt “zemlja partner”. Što se dogodilo s tim konceptom, odustali ste ili…
– Koncept “zemlja-partner” formiran je na suradnji s ministarstvima, agencijama ili nekim drugim institucijama bliskim vladama pojedinih zemalja, koje su podržavale izvoz svoga gospodarstva na nova područja, tražeći nova tržišta. U zemljama razvijenog kapitalizma takvih poticaja danas više nema. Tranzicijske zemlje proteklih 15 godina imale su te ambicije, no i kod njih se sve više smanjuju sredstva za takve namjene. Projekt doista ne ovisi o nama nego o zemlji koja želi dati potporu svojim poduzetnicima da se pojave na našem tržištu. Taj interes polako izostaje jer su se već mnoge zemlje promovirale tim konceptom, premda smo za ovu godinu imali čak dvije najave. Sve su povučene jer projekt podrazumijeva širu razinu suradnje, a ne samo gospodarsku, što njima povećava troškove, no mi i dalje na Jesenskom sajmu imamo tzv. kolektivne nastupe pojedinih zemalja. Stoga posebno ističem prisustvo jedne zemlje. To je Turska. Ona je snažno prisutna u dvije specijalizirane tematske cjeline kolektivnim nastupom čak 52 izlagača, koji su stigli u organizaciji Istanbulske gospodarske komore (segment tekstilne i kožarske branše) i u organizaciji Istanbulskog sajma Tuyap (segment graditeljstva). Svoju će ponudu promovirati na više od 1100 četvornih metara izložbenog prostora. To bi, iako je Turska svojedobno nama bila “zemlja partner”, možda opet mogli svrstati na tu razinu premda je ovoga puta evidentna suradnja isključivo na gospodarskom planu.

U programu događanja posebno su istaknute Mađarska i Češka, imaju svoje dane u kojima namjeravaju održati susrete gospodarstvenika tih zemalja s hrvatskim poduzetnicima.
– Da, oni još na određeni način podržavaju takve kontakte i susrete pojedinih tržišta. U krajnjoj liniji interes je uvijek obostran zato što najčešće njihov interes nije samo izvoz već zalazi i u okvire šire suradnje ili čak određenih kooperantskih odnosa. Zbog toga te dvije zemlje uz logistiku svojih ministarstava, komora i veleposlanstava i ove jeseni organiziraju posebne dane.

Kakva je uloga seminara koji je pod nazivom “Hong Kong vaš poslovni partner” najavljen u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hong Kong Trade Development Council Germany?
– Hong Kong je također iskazao jedan poseban interes bez obzira na to što danas čitava Kina doživljava gospodarski procvat pa se taj grad više toliko i ne izdvaja u smislu nekog zasebnog razvojnog središta u odnosu na ostatak zemlje. Zaključili su da taj najrazvijeniji dio zemlje koji iza sebe ima mnoštvo kontakata s cijelim svijetom i dalje radi na promociji i otvaranju novih tržišta, sada u ime cijele Kine.

Motreći sajamska događanja kroz konkretne cjeline, nameću se tri grupacije: graditeljstvo i energetika, moda i eko-etno…
– I glazba…

Sajam glazbe lani je održan prvi put, iskustva su izgleda dobra. Kad ponovno ulazite u organizaciju te tematske cjeline?
– Interes je doista pojačan, bilježimo rast izlagača i to nam je drago. Gledajte, određene teme traže, da tako kažem, široku publiku, ali naravno i mogućnosti neke medijski jače prezentacije te atrakcije. Interes za tu tematsku cjelinu nije bez razloga velik. Naime, sličnog sajma u širem okruženju nema. A u tom se segmentu može ponuditi ne samo niz koncerata nego i glazbeno-povijesnih presjeka te novih tehničkih mogućnosti. Osim toga, ta manifestacija može biti promovirana snažnom edukativnom ulogom s obzirom na prošlogodišnji golem odaziv mladih generacija koje ponovno očekujemo. Dolazak je prijavilo 90 izlagača iz 17 zemalja. Doista će se na okupu naći zastupnici najboljih proizvođača iz sfere glazbene industrije, sa svojim proizvodima predstavit će se sve velika svjetska poduzeća, od Yamahe, Panasonica, Toshibe, Pioneera do Petrof klavira.

Lani je glazba bila novost. Koju novu temu pripremate ponuditi na ovojesenjoj izložbi?
– Sajmovi su vrlo specifičan proizvod koji se ne može tako brzo uvesti na tržište, taj proces traje minimalno 3-4 godine što je prilično dugo razdoblje u odnosu na druge proizvode. Primjerice, kad osmislite novu čokoladu ili neki kozmetički proizvod, to je, s obzirom na vijek uvođenja, doista neuporedivo. Treba znati da je teško baš svake godine izaći s novom temom premda ćemo i ove jeseni ipak predstaviti novi projekt. Ne znam koliko će se daleko moći razvijati, no uvjerena sam da smo s njom prepoznali pravi moment za promociju. Njezin je radni naziv: “Hrvatska – društvo znanja”.

Projekt je definiran u partnerstvu s dijelom ministarstava?
– Da, Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva te suradnjom s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. Za tu smo svrhu izdvojili jedan cijeli paviljon. Tu je niz događanja, od projekata u kojima će biti promovirani mnogi programi Vlade, čija je poruka “razvoj gospodarstva želimo temeljiti na znanju” do međunarodne izložbe inovacija i novih tehnologija-Arca. Država je prepoznala potencijal, kreativnost i znanje kao temelj gospodarskog razvitka i želi pomoći stvaranju kvalitetne komunikacije između inovatora, znanstvenika, poduzetnika i gospodarstvenika Naš Jesenski sajam, kao svojevrsna infrastruktura gospodarstva, tim će projektom pokušati pripomoći povezivanju hrvatskog gospodarstva sa znanstvenim projektima i tehnološkim inovacijama koje je u mnogim situacijama moguće čak izravno ugraditi u gospodarstvo. Osim toga, ovo je i iskorak državnih institucija, odnosno približavanje Vladinih projekata krajnjim korisnicima, posjetiteljima sajma.

Intervju

„Društvena odgovornost počinje iznutra – kroz način na koji se odnosimo prema ljudima, poslu i zajedničkim vrijednostima“

Nagrada ESG rating

Održivost na papiru i u stvarnosti: Nužan zaokret od forme prema sadržaju

U kojem su omjeru domaće tvrtke uopće prisutne na ovogodišnjem JZV-u?
– Ovisi o segmentima, no moram istaknuti da je graditeljstvo i dalje najveća tematska cjelina. Zaista je hit-branša u Hrvatskoj. Možda i zbog vrlo široke lepeze koja ima raspon od građevne mehanizacije preko komunalne i ekološke sfere do primjerice, brojne opreme za potrebe stanogradnje, niskogradnje… Uz to, kod nas je još izražena jaka aktivnost u izgradnji prometne i ostale infrastrukture te stanova s obzirom na tržišni manjak. Graditeljstvo je i dalje svojevrsni kotač zamašnjak ukupnog gospodarskog i rasta ali, i uspjeha jedne zemlje. Energetika je također prisutna i posebno je bitna zbog dugoročnih projekcija.

Prehrambena industrija, u odnosu na neke druge djelatnosti, odoljela je privatizacijskim aferama i opstala pa je danas jedna od okosnica gospodarstva. Svojedobno je davala velik broj izlagača. Je li i ove godine slično?
– Prehrana je prisutna, ali u manjem obujmu nego prethodnih godina. Ocjenjujemo da nisu brojni kao nekada jednostavno zato što glavnina prodaje prema krajnjim kupcima ide izravnim kontaktima preko velikih trgovačkih lanaca. Ti su lanci praktički toliko moćni da njima neki drugi partneri posrednici više i nisu toliko bitni. Međutim, budući da se trudimo uvijek dati neku alternativu, u grupaciji prehrane to je segment eka-etna. Pojavljuje se niz malih proizvođača prirodne zdrave hrane, autohtonih proizvoda, suvenira do seoskog turizma. Osobno s optimizmom gledam na njihov budući razvoj, ne samo u nacionalnom okviru. Smatram da imaju otvoren put i prema europskom tržištu.

Spomenuli ste da je prošlo vrijeme općih sajmova. Gube li kompanije načelno interes za sajmovanje ili biraju?
– Većina tvrtki danas preferira svoju prezentaciju u konkurentskom okruženju. Dakle, mnogi prije svega biraju nastup na specijaliziranim sajmovima, a ZV ih ima u širokoj lepezi. Sajmovanje danas možda ima nešto manju ulogu zbog niza novih oblika i mogućnosti kontaktiranja. U pojedinim sajmovima osobni kontakt s proizvodom ipak je ostao mamac bez presedana. To je posebno izraženo kod sajma automobila gdje svaki posjetitelj, iako ima priliku upoznati nove modele Internetom, ipak želi doći i dotaknuti proizvod, doživjeti taj susret. U tom segmentu uloga sajma ostaje nezamjenjiva.

Skriva li se u tom elementu i potreba domaće tekstilno-odjevne industrije, koju sve više ugrožava jeftina dalekoistočna roba, da nastupi i na jesenjem i na proljetnom, specijaliziranom sajmu?
– Spletom našeg posla moramo ući u problematiku svake branše, u njihove potrebe. Iako su godinama bili u skupini značajnih izvoznika, tekstilci i kožari proživljavaju teško razdoblje. ZV kao infrastruktura gospodarstva pokušava dati potporu. Međutim, mnogi među njima suočavaju se s teškoćama u formiranju kolekcija, tržišnom plasiranju. To je trka koju je sve teže izdržati. Svjedoči to i nastup velikog broja turskih kompanija, koje se bore na tržištu sve boljom kvalitetom jer i njih također ugrožava dalekoistočna proizvodnja.

Sajam u brojkama

Ovogodišnji JZV trajat će od 19. do 24. rujna i bit će domaćin za više od 1700 izlagača koji stižu iz 45 zemalja. U petnaest paviljona i na otvorenom prostoru ukupne površine 76.000 kvadrata posjetiteljima će biti promoviran široki spektar proizvoda i usluga kolektivnim nastupom petnaest zemalja te nekoliko stotina samostalnih prezentacija domaćih i inozemnih kompanija.

Arca

Međunarodna izložba inovacija, novih ideja te proizvoda i tehnologija smještena je u paviljonu broj 8. Cilj te izložbe je promocija inovacija domaćih i inozemnih autora te razvoj poduzetništva i produktivnog zapošljavanja. Uz niz stručnih predavanja organizatori pripremaju i nekoliko prigodnih patentnih radionica.

UAE

Na ovogodišnjem Jesenskom sajmu prvi put među izlagačima (no samo s info štandom) pojavit će se i Ujedinjeni Arapski Emirati, mala zemlja, no visokog standarda i kupovne moći, koja može biti itekako zanimljivo tržište za pojedine hrvatske tvrtke.