Teška situacija u hrvatskoj industriji, prije svega u građevinskom sektoru, mogla bi kulminirati u četvrtak velikim sindikalnim demonstracijama ispred Vlade. Situacija se počela zakuhavati još u ponedjeljak kad je stotinjak radnika Dalekovoda na prosvjedu u sjedištu tvrtke poručilo Upravi, ali i Vladi, da ne žele plaćati cijenu nečijih propusta iz prošlosti već da samo žele svoje zarađene plaće.

Unatoč sve većem obujmu posla, zbog čega rade i vikendima i prekovremeno, 1700 radnika Dalekovoda nisu dobili plaće za rujan, a nisu sigurni ni da će ih sutra dobiti za listopad pa stoga traže da im se obje plaće isplate do kraja ovog tjedna. Neslužbeno se na zagrebačkom Žitnjaku, gdje je sjedište Dalekovoda, moglo čuti da Uprava ima novac za plaće, no da ih ne može isplatiti jer su im banke blokirale račun. Sindikalci pojašnjavaju da je Dalekovod prethodnih godina bankama ostao dužan petstotinjak milijuna kuna. Sindikalisti i radnici optužuju banke da igraju igrice s Dalekovodom i traže da se u rješavanje problema uključi i država. Tvrtka je vrlo konkurentna na stranom tržištu, a samo njen aktualni ugovor u Norveškoj vrijedi stotinjak milijuna eura. Stoga u sindikatu nisu spremni prihvatiti diktat banaka da im se zbog starih grijeha ne može mjesečno isplatiti oko šest milijuna kuna, koliko je potrebno za plaće. Prosječna plaća u Dalekovodu iznosi oko 5000 kuna. Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević kazao je na prosvjedu da se poznata dugovanja Dalekovoda kreću oko pola milijarde kuna, ali da se priča i o tri milijarde kuna duga. Glasnogovornica tvrtke Ivana Radić, koja je jedina prestavljala Upravu na prosvjedu, jer su predsjednik Matjaž Gorjup i većina menadžementa na službenom putu, kazala je da se intenzivno pregovara s vjerovnicima. Radić nije htjela komentirati banke i iznos duga. Ona vjeruje da će do kraja ovog tjedna moći isplatiti obje plaće. Budućnost ne bi trebala biti upitna, kaže Radić, jer Dalekovod ima dosta ugovorenog posla, a neki projekti su u tenderskoj proceduri. No, upozorila je da bi najavljeni štrajk loše odjeknuo među poslovnim partnerima.

Traže nova ulaganja
Dragičević ističe da je 2008. bez posla je ostalo između 7000 i 8000 metalaca. Na prosvjed na Markovom trgu stići će njih dvjestotinjak, uglavnom iz Dalekovoda te iz brodogradilišta Split i 3. maj. S ostalim granskim sindikatima prosvjednika će ukupno biti oko 1500. Cilj im je upozoriti na deindustrijalizaciju Hrvatske. U novom državnom proračunu za iduću godinu, tumači Dragičević, moralo bi se naći mjesta za novo zapošljavanje i ulaganja, a ne samo za štednju. Šef granskog sindikata podsjeća da se unutar pojedinih kompanija zaposlenici otpuštaju kao tehnološki višak. Nabraja primjere iz Končara, Dalekovoda, Đure Đakovića i Gredelja, koji je od 1200 zaposlenih na posao vratio tek 300 radnika. U sisačkoj Željezari od nekadašnjih 1100 metalaca danas ih radi jedva 150, dok je na burzi završilo i 450 radnika brodogradilišta Kraljevica te njih 150 iz Naute Lamjane. Najavljeni predstečajni postupci donijet će daljnji gubitak radnih mjesta, predviđa Dragičević.

Stečaj Konstruktora
Ivan Tomac, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske, također najavljuje dolazak dvjestotinjak prosvjednika pred zgradom Vlade. Među njima bit će radnici Diokija sa Žitnjaka i Dine-Petrokemije iz Omišlja. Tomac kaže da problem radnika Diokija još nije riješen iako je nakon uplate pet milijuna eura ulagača i strateškog partnera, turskog Čališkana, dobiven dio plaća. Oba postrojenja stoje i oko 750 radnika još čeka tri zaostale plaće. Tomac je razočaran i u ovu Vladu koja je propustila dogovor sa sindikatima početkom godine kako bi se dio radnih mjesta u ovim industrijama možda još spasio. "Izgubljeno je previše vremena što dokazuje i drastičan pad industrijske proizvodnje, a sve obećavajuće investicije su na dugom štapu", poručuje Tomac. Oglasio se i Sindikat graditeljstva koji putem Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) poziva Željka Žderića, vlasnika i predsjednika Uprave Konstruktor-inženjeringa iz Splita, na dogovor oko isplate radničkih plaća. Zoran Kačić, povjerenik SSSH za Splitsko-dalmatinsku županiju, rekao je Poslovnom dnevniku da će tražiti otvaranje stečaja ako Žderić s Upravom i dalje nastavi ignorirati radnike kojima je dužan šest plaća. Bez toliko plaća je i dvadesetak ljudi iz druge Žderićeve tvrtke, Remont iz Kaštel Sućurca. Prije mjesec dana, podsjeća Kačić, radnici su pokrenuli otvaranje stečaja u tvrtki Monter u kojoj je svojedobno vlasnički udio imao poduzetnik Bruno Orešar. Druga Orešarova tvrtka, brački Jadrankamen, također je završila u stečaju. U Monteru su zaposleni uspjeli pokrenuti stečaj jer plaće nije bilo godinu dana.

Dogovor s poslodavcima
Dragutin Ferdebar iz Saveza graditeljstva Hrvatske u Zagrebu napominje da sindikat razgovara s većinom tvrtki i često se uspije dogovoriti. Bolje je da poslodavac smanji plaću nego da otpusti ljude, kaže Ferdebar. Međutim ne želi otkriti s kojim se sve poslodavcima dogovaralo, ali dodaje da bi bez razgovora s upravama broj otpuštenih radnika u tvrtkama koje imaju organizirani sindikat bio veći od sadašnjih 2000. U malim obrtima u graditeljstvu, onima koji zapošljavaju do dvadesetak ljudi, otkazi su za poslodavca puno lakša provedivi. U Konstruktoru pak nije bilo razgovora i poslodavac je od početka godine bez obavijesti počeo isplaćivati minimalne plaće, ali samo do lipnja, spominju sindikalci