U šest mjeseci primjene Zakona o zabrani i sprječavanju neregistrirane djelatnosti, gospodarski inspektori Državnog inspektorata su zaključno s 29. prosincom prošle godine obavili 1066 kontrola i prekršajnim sudovima podnijeli 287 optužnih prijedloga te izdali tri prekršajna naloga. Zakon koji je stupio na snagu 11. lipnja prošle godine Hrvatska obrtnička komora (HOK) predlagala je više od deset godina “ukazujući na ozbiljnost problema nelojalne konkurencije registriranim obrtnicima, koji je u uvjetima gospodarske krize još više naglašen”. Obrtnici su i sami obećali da će odati one koji ih stavljaju u neravnopravan položaj jer “gube tržište, a opterećeni su javnim davanjima koja moraju podnijeti za sebe i za neregistrirane koji ih ne plaćaju.” Međutim takvih su pronašli samo dvjestotinjak.

Komorski sustav 116 udruženja obrtnika i 20 područnih obrtničkih komora prijave organizirano prikuplja od ljeta 2011. Kažu da su prema nepotpunim podacima dosad zaprimili i inspekcijskim službama proslijedili više od 200 prijava. No, u odnosu na raširenost rada na crno to i nije respektabilan broj iako se obrtnicima a i građanima garantira diskrecija. Ni Državni inspektorat ne može se pohvaliti velikim brojem nalaza ako se zna da na području države djeluje 734 inspektora od čega ih je 449 gospodarskih, 147 inspektora rada, 114 zaštite na radu te ostali iz drugih djelatnosti. Inspektori kažu da su zadovoljni Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti. U izvješću koje potpisuje glavni inspektor Robert Markt, tvrde da imaju dovoljno gospodarskih inspektora te razvijen sustav prijenosa znanja unutar službi. Dodaju još da su inspekcijski nadzor, odnosno mjere koje se izriču protiv prekršitelja, samo jedan od alata u suzbijanju sive ekonomije. Dio povreda propisa, tumače nadalje u inspekciji, utvrđen je nadzorima provedenim temeljem podataka zatraženih od organizacija za oglašavanje. Drugi dio provodi se redovitim kontrolama na temelju prijava te akcijskim nadzorom. U pet mjeseci provedeno je 911 kontrola u 57 proizvodnih djelatnosti, 114 trgovina, 408 usluga, 22 ugostiteljstva i sedam iz turizma te ostalih grana. Pritom je utvrđeno 308 povreda propisa i podneseno 240 optužnih prijedloga. Posebno su radili inspektori rada i radnih odnosa koji su u devet mjeseci prošle godine obavili 13.636 nadzora i izrekli 647 zabrana obavljanja djelatnosti, čime je u proračun uplaćeno 11,7 milijuna kuna. Najčešći prekršaji bili su upravo rad na crno, potom rad stranaca te neisplata minimalne plaće. Od djelatnosti najviše povreda bilo je u ugostiteljstvu, trgovini i graditeljstvu.Unatoč zakonu koji je na snazi već pola godine, građani nisu primijetili poboljšanje kulture izdavanja računa niti da se smanjuje zona sive ekonomije. Mnogi od obrtnika i poduzetnika reći će “smanjite nam doprinose pa nećemo raditi na crno.” U HOK-u priznaju da ne mogu znati koliki je broj onih koji se bave takvom nelegalnom djelatnošću. Međutim, izvjesno je da je u posljednje četiri godine zatvoreno 15.000 obrta. Može se pretpostaviti da je određeni broj prešao u sivu ekonomiju, zaključuju u HOK-u.

Procjena

Izvan kontrole između 50 i 90 milijardi kuna
Zakonom se ograničava siva ekonomija koja po procjenama u ovom trenutku u Hrvatskoj iznosi20 do 30 posto BDP-a, odnosno između 50 i 90 milijardi kuna godišnje, procjenjuju u HOK-u. Predsjednik Dragutin Ranogajec kaže da je od ukupnog broja kontrola koje je proveo Državni inspektorat, HOK je poslao oko 20 posto svih prijava i to ne samo od obrtnika nego i građana. Ranogajec pohvaljuje inspektore, posebice one koji su u jesen proveli opsežnu akciju kod osoba koje nude usluge preko oglasa.