U Hrvatskoj rade 153 klaonice koje do kraja listopada ove godine Uredu za veterinarstvo trebaju predati prijedloge sanacije te sami predložiti rok do kada će ih uskladiti sa zakonodavstvom Europske unije. Povjerenstvo Uprave za veterinarstvo zatim će odlučiti o objektivnosti svakoga pojedinog roka. To je zaključak sastanka o izmjenama Pravilnika o higijeni hrane radi usklađivanja s odredbama zakonodavstva EU, održanog prije desetak dana u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Produžen rok
Riječ je uglavnom o klaonicama tzv. treće kategorije koje se odnose na kopitare i papkare. “Moja procjena je da će minimalno 50 posto klaonica odustati od prilaganja plana Ministarstvu, a u konačnici će ih se zatvoriti oko 80 posto jer neće moći investirati u standardizaciju. Ne možeš od garaže napraviti klaonicu. Uvjetno rečeno, do sada je to bilo tako”, kaže Davor Mikulić, izvršni direktor u Mesnoj industriji Ravlić, koja je u svoju klaonicu 1. kategorije, u potpunosti usklađenoj sa zakonodavstvom EU, uložila 9 milijuna eura. “Sada još nemamo koristi od toga što smo napravili najmoderniju klaonicu u Europi. Naši proizvodi su kvalitetniji, ali skuplji jer je u njih uračunata amortizacija. Klaonice sagrađene prije 20 godina odavno su amortizirane i cijena njihovih proizvoda je niža. U MI Ravlić smo ovu situaciju predvidjeli davnih dana, ali ne i toliko duge rokove za prilagodbu neuvjetnih klaonica. Rok je bio do 31. prosinca 2010. godine. Sada je on dodatno produžen”, nezadovoljan je Mikulić. Naime, na spomenutom sastanku Stjepan Mikolčić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Sanja Šeparović, ravnateljica Uprave za veterinarstvo, te Vlatka Vrdoljak-Muheljić, načelnica Sektora veterinarskoga javnog zdravstva Uprave za veterinarstvo, nisu imali odgovor do kada je krajnji rok za prilagodbu. Vlasnicima objekata rečeno je što prije, to bolje, a naznaka je do kraja 2011. godine.

Prolongiranje rokova
Mnogi vlasnici neuvjetnih klaonica svoju šansu vide u programu IPARD, a mnogi očekuju svoje zatvaranje i samo ga žele što duže prolongirati, smatra Mikulić. “Neuvjetnim klaonicama bi se trebala ograničiti količina klanja i zabraniti uslužno klanje.” Prošlo je 20 godina od rata i treba uvesti reda”, smatra Mikulić i dodaje kako je u Hrvatskoj s obzirom na geografsku disperziju i troškove transporta potrebno maksimalno 15 klaonica.

Naglasci

U Austriji samo šest klaonica
Austrija ima 6 klaonica, Slovenija 4, Srbija 8, a Hrvatska 153 klaonice kopitara i papkara. Razlog je što su velike industrije poput Gavrilovića, Belja i Vupika bile na okupiranom području što je izazvalo otvaranje klaonica u Lici i Dalmaciji koje danas nisu primjerene.