Iako se ministar financija Ivan Šuker hvali kako je Hrvatska među rijetkima koja je imala iskoristivost pretpristupnih fondova Europske unije više od 90 posto, ne znači da će se i svih 560 potpisanih projekata koji vrijede više od 362 milijuna eura i realizirati. Iz četiri pretpristupna programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD moglo se povući 407 milijuna eura i neki od njih još su u tijeku. Posljednji fond IPA čije ugovaranje je tek krenulo, financijski je najveći i iz njega je dostupno ukupno do 2011. godine 784,4 milijuna eura. Tijek dosadašnjih projekata je poučan za primjenu budućih strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u 2012. i 2013. iz kojih se može, ali i ne mora dobiti 3,56 milijardi eura. Hrvatska istodobno mora uplatiti u EU proračun 1,26 milijardi eura u prve dvije godine članstva.

Hrvatskoj stroži kriteriji
Međutim, iz Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova naglašavaju kako su ovi iznosi tek predmet pregovora između RH i EU. Doduše oni su i znatno veći od onoga što Hrvatska zasad dobiva kroz pretpristupne fondove. Valja podsjetiti i na dio nacionalnog sufinanciranja u prvoj pristupnoj godini u EU a koji se procjenjuje na 600 milijuna eura. Dosad je najbolje iskorišten CARDS, a najlošije SAPARD namijenjen poljoprivredi koji je doduše zatvoren prošle godine, ali s neuspjelih 12 ugovorenih projekata odnosno izgubljenih oko 26,8 milijuna kuna europskog novca. Tvrtke su u tim projektima predviđale ulaganja od 54 milijuna kuna, potpisani su ugovori koji nisu realizirani. U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kažu da je iskorištenost tog programa bila 62% zbog više razloga. Recimo nisu bila dozvoljena ulaganja u mehanizaciju, dok je Slovenija oko 50% potpora iskoristila upravo za to. Zatim, od RH je zahtijevano ispunjavanje standarda koje druge zemlje korisnice nisu morale ispuniti. Nedostaci otkriveni u primjeni SAPARD-a u drugim zemljama ugrađivani su u hrvatske procedure, što je iziskivalo njihovu stalnu izmjenu, usuglašavanje te dugotrajno odobravanje i na koncu usporilo rad Ravnateljstva u ministarstvu te odustajanje pojedinih korisnika od projekata. Nadalje, SAPARD su u RH karakterizirale velike vrijednosti s prosječnom potporom oko tri milijuna kuna po projektu uz relativno slabu disperziju (svega 49 projekata). Zbog kompliciranih procedura čini se da program nije stekao veliku popularnost među poljoprivrednicima. Ipak neke su tvrtke u prerađivačkom sektoru prepoznale SAPARD i prijavile više projekata.

Agroproteinka je od četvrtog natječaja odustala ne svojom krivnjom iako je u okviru SAPARD-a povukla u nekoliko godina 9,2 milijuna kuna od mogućih 10 milijuna. Na kraju je trebala dobiti za projekt vrijedan 1,5 milijuna kuna, potporu od 744 tisuća. Direktor Ivica Grlić Radman kaže nije uspio zbog kratkih rokova jer se SAPARD zatvarao krajem prošle godine i nije bilo vremena tražiti novog dobavljača opreme. Radmanu je nelogično da se upravo europske tvrtke ne mogu držati procedure jer njihov dobavljač, danski proizvođač opreme za preradu krvi Alfa Laval, nije mogao potvrditi porijeklo robe. Ima i drugih primjera gdje je do raskida ugovora došlo zbog stranih tvrtki. U okviru CARDS 2003 programa koji je sadržavao 76 ugovora ukupne vrijednosti 28,7 milijuna eura, dva su raskinuta zbog jedne francuske i jedne češke tvrtke. Primjerice, tvrtka Automatizovane systemy Koniček nije dostavila opremu u okviru projekta “Poboljšanje rada agencije za kontrolu kvalitete i potpora informacijskog sustava u visokom obrazovanju” te je vratila predujam od 108 tisuća eura. Nadalje, u okviru ISPA pretpristupnog programa koji je imao 17 ugovora od 84,5 milijuna eura, raskinut je onaj o pružanju tehničke pomoći prilikom pripreme natječajne dokumentacije za projekte u vodoopskrbi s jednom njemačkom tvrtkom. Veterinarska stanica Vukovar dobila je potvrdu za izgradnju centra za prikupljanje i obradu životinjskog otpada u koji bi se investiralo 7,8 milijuna kuna od čega je besplatna SAPARD potpora iznosila 3,8 milijuna. Korisnik je odustao jer se Vukovarcima nije svidjela lokacija. Danas Boro Rako, član Uprave stanice izvješćuje da imaju novu lokaciju i neće odustati iako su ostali bez pomoći na koju više nemaju pravo.

Stečaji i niski standardi
Varaždinski BIOS ostao je bez 2 milijuna kuna jer je neažurno vodio građevinsku dokumentaciju, dok mesna industrija Kudelić nije dobila 893 tisuće kuna jer klaonica nije zadovoljila EU standarde.Nadalje, u okviru bespovratne pomoći “Podrška povećanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika” Phare 2006 pretpristupnog programa, bilo je zaključeno 24 ugovora teških oko tri milijuna eura. Sa tvrtkama Ribnik, SMS i Vivera ugovori su raskinuti i oko 300 tisuća eura je vraćeno. Ribnik i SMS su završili u stečaju, a Vivera nije mogla ispoštovati kompliciranu proceduru kod uvođenja novih proizvoda. U okviru PHARE 2005 Prekogranična suradnja između Hrvatske i Italije ugovoreno je 35 projekata sa 2,5 milijuna eura. Splitsko-dalmatinska županija projekt je prekinula jer nije mogla predati završni izvještaj za projekt Jadranski ekološki uzgoj.

Prekogranična suradnja

Prednost članstva u EU
Kod zemalja koje nisu članice Europske unije sredstva iz pretpristupnog fonda dobivaju se unaprijed, ali to isto ne vrijedi kod onih županija koje imaju takvu suradnju sa članicama Europske unije. Hrvatski partner mora sam osigurati sufinanciranje projekta od 15 posto, dok na slovenskoj strani to čini država u iznosu od 5 posto sredstava potrebnih za realizaciju projekta.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa