Hrvatska danas, dvije godine prije ulaska na europsko tržište od 500 milijuna ljudi, teško može biti zadovoljna s konkurentnošću svoje radne snage zbog loše obrazovne strukture, niske uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i velike neusklađenosti potreba gospodarstva s ishodima obrazovnog sustava. Budući da struktura i kompetencije radne snage znatno utječu na konkurentnost gospodarstva, jasno je da će upravo obrazovni sustav puno više nego danas utjecati na našu zaposlenost, iznose plaća i cjelokupni životni standard sutra kada postanemo dio tržišta u kojem ćemo svojom veličinom činiti manje od 1%.

Politička volja
Navedeni problemi bili su u proteklim godinama pokretač reformi obrazovnog sustava, a njihovim prepoznavanjem i u programu gospodarskog oporavka Vlade učinjen je dodatni poticaj tim aktivnostima. Pojednostavljeno, riječ je o dvama temeljnim problemima: prvo, struktura obrazovanih kadrova na razini srednjeg i visokog obrazovanja ne odgovara potrebama gospodarstva i, drugo, kompetencije obrazovanih kadrova često nisu u skladu s aktualnim potrebama zbog zastarjelih obrazovnih programa. Najviše je do sada na ovom području učinjeno u srednjoškolskom strukovnom obrazovanju u kojem je 2009. donesen novi zakon na temelju kojeg su započete sveobuhvatne reforme te je formirano 13 obrazovnih sektora (npr. sektor strojarstva, metalurgije i brodogradnje, sektor trgovine). Za svaki sektor je po uzoru na najbolje prakse u svijetu ustrojeno i sektorsko vijeće koje predstavlja skupinu stručnjaka iz gospodarstva, obrazovnog sustava, ministarstava, zavoda za zapošljavanje i sindikata sa zadatkom analize potreba gospodarstva te predlaganja potrebnih izmjena u sustavu obrazovanja. Za sve to potrebna je ne samo politička volja, koje čini se ne nedostaje, nego i sveobuhvatna i relevantna analitička podloga. Upravo je ona razvijena u okviru Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih suradnjom brojnih stručnjaka iz niza institucija te uz podršku IPA programa Europske unije. Prvi put od svoje samostalnosti Hrvatska će na temelju makroekonomskih pokazatelja iz sekundarnih izvora (podaci Zavoda za zapošljavanje, Državnog zavoda za statistiku, Fine, e-matice) te provedenih anketa o potrebnim kompetencijama po radnim mjestima i zanimanjima kod poslodavaca dobiti osnovu za planiranje kvalifikacija po strukturi i broju potrebnih kadrova te po sadržaju pojedine kvalifikacije.

Profili sektora su alati čija svrha je pružiti relevantne podatke o gospodarstvu, tržištu rada i obrazovnoj ponudi. Unutar profila za svaki će sektor biti prezentirani podaci koji će omogućiti razumijevanje ponude i potražnje za znanjima i vještinama kroz četiri segmenta. U prvom dijelu bit će prikazana potražnja za zanimanjima kroz obuhvat svakog sektora koji predstavlja popis sektorskih zanimanja, prikaz potrebe sektorskih zanimanja u gospodarskim djelatnostima, dugoročna kretanja zaposlenosti u ključnim gospodarskim djelatnostima za sektor, podatke o prihodima, broju poduzeća i zaposlenih u sektoru te kroz podatke o slobodnim radnim mjestima koji jasno ocrtavaju zanimanja koja poslodavci traže. U drugom dijelu naglasak će biti stavljen na potrebe za kompetencijama unutar sektorskih zanimanja kroz model matrice kompetencija koji predstavlja podlogu za planiranje strukture i sadržaja novih kvalifikacija i obrazovnih programa.

Ponuda zanimanja
Treći dio profila sektora bavit će se analitičkim prikazima ponude radne snage, dakle zanimanjima i kompetencijama. Više o ponudi zanimanja bit će prikazano strukturom nezaposlenih sa sektorskim zanimanjima, prikazom radne snaga i neaktivnog stanovništva sa sektorskim zanimanjima, strukturom zanimanja prema razini obrazovanja kao i podacima o neto plaćama i vrstama ugovora o radu. Ponuda kompetencija bit će s druge strane detaljno prikazana brojnim analizama i dugoročnim trendovima upisa i broja učenika u obrazovnom sustavu. Posljednje poglavlje profila sektora dat će podatke potrebne za usklađivanje ponude i potražnje analizom proteklih potreba tržišta rada radi zamjene radne snage (odlaskom u mirovinu) te pokazatelje o strukturi i broju školovanih na županijskoj razini. Realno je očekivati da će profili sektora kao metodologije cjelovite analize tržišta radne snage i sustava obrazovanja biti snažna podloga za argumentirano donošenje političkih odluka. Upravo stoga mnoge institucije i različite razine obrazovnog sustava nestrpljivo iščekuju prvu verziju profila sektora koja će biti prezentirana na konferenciji “Usklađivanje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada – predstavljanje profila sektora kao alata za planiranje kvalifikacija”. Konferencija će se održati 8. srpnja 2011. u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i projekta “Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma”. Metodologija izrade profila sektora bit će prikazana na primjeru sektora elektrotehnike i računarstva, dok će profili za ostale sektore biti završeni do kraja godine.

Mislav Balković, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju