Kojim mjerama država još može pomoći poljoprivredno-prehrambenom sektoru kako bi u srpnju 2013. nakon ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije spremnije dočekao brojnu i moćnu konkurenciju? Neke prijedloge uskoro će zajedno ponuditi Croatiastočar i Sektor za poljoprivredno-prehrambenu industriju HGK-a. Osim na golemu negativnu bilancu u trgovanju s EU upozorit će i na probleme koje danom pristupanja donosi i visoka stopa PDV-a. Između 2007. i 2011. iz EU 27 uvezli smo hrane za 5,8 milijardi eura i izvezli za samo 1,9 milijardi. Pozitivnu bilancu bilježimo na šećeru i konditorskim proizvodima te žitaricama. Do srpnja iduće godine domaće tržište štitit će visoke carine, posebno kod mesa, mlijeka, voća, povrća i žitarica.

Veliki uvozni bum

Pristupanjem Europskoj uniji nestaju granice, a s njima i carinske barijere, što pogoduje rastu uvoza i uzrokuje daljnji pad domaće proizvodnje. Jake TV reklame čeških pivara, upozoravaju neki, samo su uvertira velikoga uvoznog praska koji nas očekuje za devet mjeseci. Ovdašnje tržište već je zapasano stranim trgovačkim lancima koji su prethodnica svoje industrije u osvajanju tržišta. Kupovna moć prosječnog Hrvata godišnje iznosi 4808 eura, u stanovnika EU 27 veća je gotovo tri puta i prelazi 14.200 eura, a u EU 15 čak 21.564 eura. Hrvat na hranu plaća najvišu stopu poreza, 25 posto, u EU 27 taj je porez 11,7 posto, a u EU 15 samo 7,6 posto. Uvođenje diferencirane stope PDV-a na hranu jedna je od mogućih mjera potpore, smatra Božica Marković, direktorica Sektora poljoprivredno-prehrambene industrije pri HGK, jer je PDV na hranu u većini članica EU u rasponu od nula do deset posto. Za Hrvatsku su posebno važni primjeri iz susjedstva. Slovenija primjenjuje stopu od 8,5 posto, a Austrija deset posto. Ostane li PDV na hranu 25 posto, Hrvati će opet masovno odlaziti susjedima u šoping, što će negativno utjecati na proizvodnju domaćih tvrtki.

PDV po naplati računa

Prokuristica Kraša Marica Vidaković kaže da i najveći domaći konditor zagovara inicijativu za smanjenje stope PDV-a na hranu, manji porez izravno potiče veću potrošnju, a time i proizvodnju. "S obzirom na značaj koji bi provođenje ove mjere imalo na povećanje konkurentnosti proizvođača, o mogućim učincima smanjenja stope PDV-a razgovaramo s brojnim predstavnicima poslovne javnosti, no konkretnih odgovora još nema", iznosi Vidaković. Kraš je, podsjeća, početkom godine bio jedan od inicijatora uvođenja mjera za osiguranje konkurentnijih uvjeta poslovanja koje su donijele prve potpore branši. Stoga se nada da će i budući prijedlozi i inicijative za osiguravanjem što kvalitetnijih uvjeta poslovanja industrije dobiti logistiku mjerodavnih institucija, optimistična je Vidaković. Direktorica Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri HUP-u Milka Kosanović kod PDV-a izdvaja dva problema: rok naplate i visinu stope. Već niz godina, navodi, HUP traži da poduzetnici PDV plaćaju tek nakon naplate računa. "Ne vrijedi tvrdnja da je PDV za poduzeće neutralan, on to postaje tek primjenom načela plaćanja po naplati. Ako taj model ne može biti dopušten svima, neka se primjenjuje barem za male poduzetnike." Kosanović kaže kako je svima znano da svako rezanje stope PDV-a donosi manje novca u proračun, što otvara nove probleme. "Upravo zato treba pažljivo i postupno širiti popis proizvoda na koje bi se odnosila diferencirana stopa PDV-a. U takvom pristupu čini se najlogičnijim da se krene od svježih namirnica: mesa, voća i povrća", predlaže Kosanović i naglašava kako taj model osim ekonomsko-socijalne ima i zdravstvenu dimenziju.Mljekarska industrija od Vlade traži da PDV na mlijeko i prerađevine ne uvodi prvog siječnja 2013. kako je najavljeno, nego da ga odgodi do srpnja te da stopa ne prelazi pet posto, iznosi stav članica direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Poticanje potrošnje

I grupacija poduzetnika iz mliječne, stočarske i peradarske industrije smatra da smanjivanje PDV-a na hranu neće ugroziti proračun, nego da će potaknuti potrošnju. Predlažu Vladi da u trogodišnjem razdoblju PDV na hranu približi stopama koje vrijede u regiji. "Za kilogram mesa po cijeni 50 kuna Hrvat za PDV uplati 12,5 kuna, Slovenac 4,5 zbog poreza koji tamo iznosi 8,5 posto. Tko onda može biti konkurentniji, tko će imati jeftiniji proizvod", opominje Bobetić. Ukidanje granica i carina, naglašava, prvo će odnijeti novac iz Hrvatske te smanjiti proizvodnju i prodaju asortimana domaćih tvrtki, a dugoročno prijeti ukidanju mnogih radnih mjesta.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju