Hrvatski poduzetnici prošlu su godinu zaključili gubitkom od 1,7 milijardi kuna. Ukupni prihodi, ne računajući bankarski sektor i osiguravajuće kuće, od 593,8 milijardi kuna, nisu bili dovoljni da pokriju prošlogodišnje troškove, stoji u najnovijoj analizi 400 najvećih kompanija u Hrvatskoj koju je u petka predstavio Privredni vjesnik. “Poslovanje domaćih poduzetnika u prošloj godini nije bilo ništa drugo nego puzanje po dnu gospodarske krize. Ukupna situacija nije sjajna”, izjavio je Žarko Primorac, stručni suradnik na publikaciji. Ističe kako nelikvidnost i dalje ostaje rak rana domaćeg poduzetništva i danas je izraženija nego ikada prije. No, Primorac upozorava na još jedan problem. “Znamo kolika je nelikvidnost u Hrvatskoj, no to je podatak one registrirane nelikvidnosti. Tko zna koliko ima još one neregistrirane”, pita Primorac. Prema podacima unazad nekoliko godina, domaći su poduzetnici u 2010. godini zabilježili najlošiji rezultat u novijoj povijesti. Tako su konsolidirani rezultati iz 207. godine pokazivali dobit od 24,7 milijarde kuna. No, već iduće bili su znatno manje – 17,2 milijarde. Nastupa kriza koja topi zaradu na 4,4 milijarde kuna u 2009., dok je prošlogodišnji rezultat od 1,7 milijardi gubitka samo uvod u loše poslovanje u ovoj godini, čulo se na skupu.

Mala ekonomija
“Mi smo mala ekonomija, no to ne znači da ne možemo imati odlične male kompanije”, komentirao je predsjednik Uprave Munje Ivan Miloloža komentirajući “veličinu” hrvatskih kompanija koje se ni približno ne mogu mjeriti sa onima u Europi. “Moramo shvatiti svoju realnost”, kazao je. Za loše stanje u gospodarstvu optužio je kronični nedostatak reformi. “No, nije samo problem u onim ‘klasičnim’ reformama. Nisu napravljene reforme u našim glavama”, ističe on te dodaje da unatoč krizi, Hrvati žive puno bolje od 60 posto zemalja koje su ušle u Europsku uniju. “Mi imamo ogromne plaće. Odnosno, imamo jedne od najvećih bruto plaća u Europi. No velika davanja i porezi istope ta primanja” upozorava.

Neravnoteža gospodarstva
No, dok poduzetnici posluju s gubitkom, bankari zarađuju, a nije jasno kako je moguća takva neravnoteža. Bankama je temeljna uloga davati kredite, a poduzetnici dobiveni novac ulažu dalje u razvoj poslovanja. Viceguverner HNB-a Davor Holjevac to opisuje teorijom spojenih posuda. Ističe da je u bankarstvu vidljiv pomak i “ako je bankarstvo dobro organizirano, ne možemo imati lošu privredu”. Podzuzetnici bankarima predbacuju visoke kamatne stope na kredite od čak deset posto. “Kamata mora biti manja. Da imamo kamatu četiri posto, ona bi i tada bila visoka”, kaže Miloloža. Bankari, pak, upozoravaju kako nemaju dovoljno kvalitetnih projekata koje bi kreditirali. “Banke su postale preoprezne. Često se čuje da nemaju kvalitetne projekte koje bi kreditirale, no kamate su ipak visoke”, stao je Primorac na stranu poduzetnika. Iz tog opreza, banke su povećale kreditiranje države, što je u ovome trenutku isplativije. Posljedica takvog koraka dovela je do toga da je prijeko potreban kapital za domaće poduzetnike proslijeđen državi. Zbog toga su poduzeća izlaze tražila u smanjivanju narudžbi i produljenju rokova plaćanja i praktičnom neplaćanju svojih računa. To je smanjilo privrednu aktivnost i povećalo nelikvidnost. To je razlog zbog kojega je privredni sektor početkom ove godine zabilježio 38 milijardi neplaćnih računa. Pored toga, broj blokiranih tvrtki i obrta mjeri se u desecima tisuća, što je jasan pokazatelj koliko je situacija ozbiljna.

Loši krediti

Banke ostale stabilne
Za razliku od poduzetnika, bankari zadovoljno trljaju ruke. Taj sektor posluje stabilno i zarađuje. No problemi realnog sektora polako ih nagrizaju. Tako raste udio loših kredita, a najveći razlog time su upravo kompanije. No, tu su reprogrami i prolongati. “Preko 30 milijardi kuna kredita se ‘rolaju’. Ako njihov udio raste, postavlja se pitanje koliki postotak od toga nije naplativ”, pita viceguverner HNB-a Davor Holjevac.