U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Naknada plaće i otkazni rok
U slučaju redovitog otkaza radnik ima pravo na otkazni rok koji teče od dana dostave otkaza ugovora o radu, kako to propisuje članak 118. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11). Za vrijeme otkaznog roka radniku pripada pravo na naknadu plaće. Otkazni rok može biti propisan ili ugovoren. Zakonom o radu člankom 114. propisano je najkraće trajanje otkaznog roka, a duljina otkaznih rokova kreće se od dva tjedna, ako je radnik kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od dvije godine pa do tri mjeseca, ako je radnik kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina. Radniku koji je neprekidno dvadeset godina kod poslodavca otkazni rok uvećava se za dva tjedna ako je navršio pedeset godina života, odnosno za mjesec dana, ako je navršio pedeset pet godina života. Iznimka od navedenog trajanja otkaznih rokova je odredba čl. 114. st. 3. ZOR-a kojom je propisano da u slučaju otkaza zbog skrivljenog ponašanja radnika (dakle, u slučaju otkaza zbog povrede obveza iz radnog odnosa), otkazni rokovi utvrđuju se u dužini polovice otkaznih rokova propisanih Zakonom o radu. Otkazni rok može biti ugovoren i, primjerice, kolektivnim ugovorom ili pak ugovorom o radu, ali tako ugovoreni otkazni rokovi ne mogu biti kraći od Zakonom o radu propisanih. wPoslodavac može radniku omogućiti da za vrijeme otkaznog roka ne radi, i to bilo za vrijeme cijelog trajanja otkaznog roka ili samo djelomično. Oslobađanje radnika od obveze rada za vrijeme otkaznog roka ne utječe na obvezu poslodavca da radniku, za vrijeme doka traje otkazni rok, isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka (čl. 114. st. 4 ZOR). U tom se slučaju visina naknade plaće utvrđuje autonomnim izvorima radnog prava, a ako nije tako utvrđena, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. Ako pak radnik ostane raditi za vrijeme otkaznog roka, tada mu tijekom trajanja otkaznog roka, sukladno odredbi čl. 114. st. 5., pripada pravo da ne bude na poslu radi traženja novog zaposlenja, i to najmanje četiri sata tjedno. Za sate koje radnik izostaje radi traženja novog zaposlenja radnik ima pravo na naknadu plaće u visini propisanoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako ni jednim od navedenih izvora nije regulirana visina naknade plaće za izostanak s posla radi traženja novog zaposlenja, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, sukladno čl. 87. st. 5. Zakona o radu.
Admira Ribičić, dipl. iur. pravna savjetnica

Ograničenje noćnog rada radnika
Noćni rad radnika uređen je člancima 48. i 49. Zakona o radu (NN 149/09 i 61/11) prema kojem se noćni rad definira radom koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućeg dana, osim u slučaju da drukčije nije određeno drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom poslodavca s radničkim vijećem. Noćni radnik je radnik koji prema rasporedu radnog vremena radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnog rada.Sam Zakon o radu nije ograničio broj dana koje radnik mjesečno može raditi u noćnoj smjeni. Slijedom toga, radnik bi mogao kontinuirano raditi u noćnoj smjeni, a jedino ograničenje je da takvom radniku dnevno radno vrijeme ne smije trajati duže od osam sati na dan (unutar dvadeset četiri sata). Iznimno, noćni rad radnika može trajati duže od osam sati, ali ne duže od dvanaest sati dnevno, pod uvjetom da je isto ugovoreno kolektivnim ugovorom. Također poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad sama zatraži i ako ovlašteni liječnik takav rad dopusti. Noćni rad maloljetnika je zabranjen, a dopušten u djelatnosti koje su određene posebnim propisima, uz ograničenja da takav rad ne smije trajati duže od osam sati dnevno.
Ivan Sarić, dipl. iur. pravni savjetnik

Visina minimalne plaće
Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koja pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Zakonom o minimalnoj plaći (NN 67/08) uređen je iznos minimalne plaće, njezino usklađivanje i provedba nadzora, a primjenjuje se na sve radnike u Republici Hrvatskoj. Od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013. za rad u punom radnom vremenu radnik ne smije imati plaću manju od minimalne plaće, koja i dalje iznosi 2814,00 kuna bruto – iznos objavljen u Narodnim novinama broj 60. Skrećemo pozornost da za rad u nepunom radnom vremenu radniku pripada razmjerno umanjenje plaće.
Ivan Sarić, dipl. iur. pravni savjetnik