U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Pravo na otpremninu
Pravo na otpremninu ima svaki radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekinutog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika. To bi značilo da radnik nema pravo na otpremninu kada sam otkazuje ugovor o radu te ako je dobio otkaz zbog svog ponašanja, što pokriva otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz. (Iako u ZOR-u ne stoji decidirano izvanredni otkaz, no kako je kod njega riječ o osobito teškoj povredi radnog odnosa, jasno je da radnik nema pravo na otpremninu.) Ako poslodavac i radnik sporazumno raskinu ugovor o radu, tada će u tom sporazumu naznačiti zajednički dogovor o isplati otpremnine. Što se tiče visine otpremnine, ona se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekinutog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, a ne može biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Isto tako ako drugim propisima nije drukčije određeno, otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Bitno je naglasiti da je poslodavac dužan u roku od 15 dana od dana isplate otpremnine radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako je iznos otpremnine utvrđen, a ako otpremninu ne uplati u propisanom roku, dužan je do kraja mjeseca radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan platiti. Predmetni obračuni ovršne su isprave što znači da radnik u slučaju neisplate otpremnine može automatski pokrenuti ovršni postupak bez prethodnog utuživanja.
Nataša Novaković, dipl. iur., pravna savjetnica glavnog direktora

Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu
Pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu (bez obzira na vrstu mirovine) nije zakonska kategorija, nego isključivo ovisi da li je to ugovoreno ugovorom o radu i kolektivnim ugovorom, odnosno određeno pravilnikom o radu. Ako nije ugovoreno ili određeno, radnik nema pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu. Naime, kao što je rečeno, otpremnina za odlazak u mirovinu nije kao pravo radnika riješeno Zakonom o radu (NN 149/ 09) niti drugim propisima (kao što npr. slučaj s pravom na otpremninu prilikom otkaza od strane poslodavca, što je riješeno člankom 119. Zakona o radu). Osobito skrećemo pozornost na poslodavce koje obvezuje granski kolektivni ugovor (npr, trgovina ili graditeljstvo), navedeno pravo je ugovoreno, te slijedom toga, radnik ostvaruje pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu. Iznos otpremnine prilikom umirovljenja u navedenim granskim kolektivnim ugovorima veže za najviši neoporezivi dio – što iznosi 8.000,00 kuna sukladno čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak(NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/ 08, 2/09,9/09-ispravak i 146/09). Navedeni iznos poslodavac je dužan platiti radniku koji odlazi u mirovinu.
Ivan Sarić, dipl.iur. pravni savjetnik