Nešto iznad jedne trećine (35 posto) svih poduzetnika u PGŽ-u, konkretno njih 2600, prošlu je godinu svoja financijska izvješća zaključilo bilježeći gubitak. S tim ne odviše popularnim pokazateljem županija se svrstala na petu poziciju u konkurenciji 21 županije. U tom se parametru PGŽ predstavio lošije i od prosjeka postignutog lanjske godine na razini ukupna hrvatskog gospodarstva jer je u nacionalnom okviru gubitak na završetku 2006. godine iskazala trećina (31 posto) od svih hrvatskih poduzetnika. S dobiti je prošlu godinu zaključilo 4768 primorsko-goranskih poduzetnika (64,7 posto) i po tom je pokazatelju gospodarstvo te županije ostvarilo također prosječno lošiji rezultat od onoga što je postignut u nacionalnim okvirima gdje je s dobiti poslovalo 69 posto od svih (78.509) registriranih poduzetnika.

Bolji od susjeda
Premda ne može biti mjesta velikom zadovoljstvu zbog činjenice da velik broj poduzetnika u PGŽ-u bilježi minus u poslovanju, vrijedi spomenuti da je, primjerice, u susjednoj, Istarskoj županiji na kraju 2006. godine od 7189 poduzetnika gubitak iskazalo čak njih 3198, odnosno 44,5 posto. Sličan trend (43,5 posto) zabilježila je i Šibensko-kninska županija, dok je u ukupnom poretku 21 županije sa samo 21,8 posto gubitaša u redovima svoga poduzetništva prošle godine najbolja bila Zagrebačka županija. Tvrtke integrirane u gospodarski potencijal Primorsko-goranske županije u 2006. godini u prosjeku su bile brojnije po novim investiranjima nego što to ilustriraju istovjetni podaci vezani uz nacionalnu razinu. Za investicije se u PGŽ-u tijekom prošle godine odlučilo 37,6 posto tvrtki, odnosno njih 2769, dok je, primjerice, u okviru ukupna hrvatskog gospodarstva lani investiranju pristupilo 28.758 poduzetnika što je 36,6 posto od svih registriranih u državi. Po spomenutom parametru gospodarski subjekti s područja PGŽ-a, u poretku krojenom po konkretnim lanjskim investicijskim ambicijama među 21 hrvatskom županijom, smjestivši se na osmu poziciju, svrstali su se u zlatnu sredinu. Kada je riječ o realiziranoj visini svih ulaganja, primorsko-goranski poduzetnici su za tu namjenu u 2006. izdvojili 3,24 milijarde kuna i time si priskrbili izvrsno četvrto mjesto u paraleli s ostatkom županijske konkurencije. Više od njih investirali su, naravno, opet u Gradu Zagrebu te još u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje su ulaganja obostrano nadmašila četiri milijarde kuna. Premda prošlogodišnja ulaganja u gospodarstvo PGŽ-a iznose samo 4,9 posto od svih investicija realiziranih te godine u hrvatsko gospodarstvo (66,2 mlrd/kn), one su za 14,6 posto bile veće od iznosa koji je za tu istu namjenu u županiji utrošen 2005. godine. Istodobno su investicije u ukupnom hrvatskom gospodarstvu, u odnosu na godinu prije, 2006. rasle 24,8 posto. Naime, uz gospodarski sektor Grada Zagreba lani je bila vezana glavnina svih investicija. Iskazana je kroz više od 39 milijardi kuna, što je predstavljalo 59 posto od svih ulaganja u nove projekte koji su realizirani prošle godine u gospodarstvo u okviru nacionalnih granica.

Rentabilniji od Zagreba
Učinak iskazan kroz 33.000 kuna dobiti po zaposlenom smjestilo je gospodarstvo Primorsko-goranske županije na visoku četvrtu poziciju u odnosu na ukupnu konkurenciju iz preostalih 20 županija. U kategoriji ukupnog prihoda po zaposlenom, a riječ je o 553.000 kuna, PGŽ je zauzeo sedmo mjesto te rang-ljestvice. Veću dobit po zaposlenom lani su imali samo poduzetnici u Istarskoj (63.000 kn) županiji, Gradu Zagrebu (55.000 kn) te Zadarskoj (46.000 kn) županiji. U obje te kategorije rezultati zabilježeni u PGŽ-u iako su bolji nego u većini županija lošiji su od prosjeka koji se za 2006. godinu veže uz učinak cjelovita hrvatskog gospodarstva. Na toj je razini, kada je u pitanju ukupni prihod, postignut iznos od 685.000 kuna po zaposleniku, dok je na stavci dobiti svaki zaposleni Hrvat (ne)izravno zaslužan za ostvarenih 42.000 kuna. Koeficijent koji je gospodarstvo PGŽ-a u 2006. zabilježilo u ekonomičnosti poslovanja iznosio je 1,03, dok je za razinu Hrvatske bio 1,05. Rentabilnost ukupne imovine iznosila je 4,8 posto i nešto je bolja od nacionalnog prosjeka gdje je taj podatak za prošlu godinu glasio 4,4 posto. Bolji su rezultat u tom parametru imali i od cjelovita gospodarstva hrvatske metropole, koje je postiglo 4,2 posto. Gospodarstvo PGŽ-a istodobno je i u rentabilnosti vlastita kapitala (12 posto) bilježilo učinak bolji od nacionalnog prosjeka (9,4 posto) i od istovjetna rezultata koji je imalo brojno i moćno poduzetništvo s područja Grada Zagreba gdje je taj pokazatelj lani iznosio samo 8,3 posto. U zbirnoj bilanci, o poslovanju primorsko-goranskih poduzetnika u prošloj godini, stoji podatak da je vrijednost ukupne aktive dosegnula 45,6 milijardi kuna, što je rast u odnosu na godinu prije za 11,6 posto. Prema ukupnoj aktivi hrvatskog gospodarstva to je 5,2 posto udjela. Bolji od poduzetnika PGŽ-a samo su Splitsko-dalmatinska (6,3 %) i Istarska županija (5,8%) te naravno Grad Zagreb, koji i u ovom segmentu ima drastičnu nadmoć. Ilustrira je kroz 58,6 posto udjela u 872,8 milijardi aktive, s kojom je lani raspolagalo ukupno hrvatsko poduzetništvo.

Dominacija Rijeke
Rijeka kao središte Primorsko-goranske županije po financijskim izvješćima poduzetnika za 2006. godinu ostvaruje daleko veće udjele ukupnim prihodom i dobiti nakon oporezivanja nego pet prvoplasiranih kompanija s tog područja. Tako su u ukupnom prihodu županije (34,7 mlrd./kn), evidentiranom za prošlu godinu, tvrtke s matičnom adresom u Rijeci sudjelovale sa 59,6 posto, dok se u dobiti nakon oporezivanja (1,6 mlrd./kn) njihov udjel popeo na 63 posto. Pet, po prihodu prvoplasiranih tvrtki s područja PGŽ-a, istodobno je prisvajalo tek 15,7 posto ukupnih prihoda u gospodarstvu županije. Veću lokalnu raspršenost poduzetnika bilježe samo dvije županije, Brodsko-posavska (14,5%) te Međimurska (12%). U kategoriji dobiti nakon oporezivanja pet prvoplasiranih primorsko-goranskih poduzetnika uz sebe je vezalo 23,8 posto od ukupno realizirane dobiti za 2006. godinu. Ponovno samo dvije županije imaju niže parametre, ovoga puta to su Zagrebačka (18,8%) te Splitsko-dalmatinska županija gdje je pet najboljih po dobiti u 2006. držalo samo 11,4 posto iz sveukupnog iznosa. Nijedna od pet prvoplasiranih tvrtki što su zauzele vrh na županijskoj ljestvici u kategoriji ukupnih prihoda nije u 2006. godini uspjela izboriti mjesto među prvih pet najuspješnijih poduzetnika, rangiranih po iskazanoj dobiti nakon oporezivanja. Rang-ljestvica najboljih poduzetnika po prihodu složena je tako da čak tri tvrtke stižu iz trgovačke branše (Euro petrol, Plodine i Elektromaterijal), a po jedna iz brodogradnje (3. maj), odnosno državni prijevoznik u pomorskom prometu – Jadrolinija. Lidersku poziciju u dobiti nakon oporezivanja sa 178 milijuna kuna drži Operativna kompanija, potpuno neugrožena od ostatka konkurencije. Tvrtka šarolikog opusa djelatnosti po nacionalnoj nomenklaturi aktivirana je 2000. godine, a njezin je jedini osnivač zagrebačka Nova TV. Uz iznimku Lošinjske plovidbe (brodarstvo), koja za prošlu godinu iskazuje 29,05 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, preostale tri tvrtke iz grupacije “dobitaša” također su iz novije poduzetničke generacije. Policentro, čija je dobit iznosila 124,7 milijuna kuna, osnovan je 2000. godine i bavi se trgovinom, zastupanjem i nekretninama. Arbor informatika datira iz 1989. godine, prva je informatička tvrtka na području Hrvatske koja od 1997. primjenjuje sustav kvalitete ISO 9001, a prošle je godine imala dobit iznad 26 milijuna kuna. Metis iz Škrljeva “kvari” prosjek ostalima s ove ljestvice jer su svi adresom vezani za Rijeku. Ta je tvrtka za 2006. zabilježila dobit u visini 29,3 milijuna kuna, a od ove je godine ima nacionalnu koncesije za reciklažu akumulatora i baterija.

Plaće ne stižu hrvatski prosjek

Sveukupni troškovi poslovanja kod svih primorsko-goranskih poduzetnika na kraju prošle godine iznosili su 33,63 milijarde kuna te bili za 14,7 posto veći nego što su iznosili istovjetni izdaci po obračunu za prethodnu godinu. Prošlogodišnji sporiji rast rashoda (dva posto) u odnosu na ukupni prihod nedvojbeno je ostavio pozitivan trag na konsolidiranu dobit, odnosno visok učinak poduzetništva na razini županije u tom segmentu u odnosu na istovjetan rezultat ukupne konkurencije. Naime, primorsko-goranski poduzetnici su u poslovnim izvješćima za 2006. godinu iznijeli da su za pokriće troškova za svojih 62.906 zaposlenika za tu godinu izdvojili 4,7 milijardi kuna ili 12,8 posto više nego u 2005. godini. Po stopi rasta tog izdatka svrstali su se na samo začelje liste sastavljene od istovjetnih podataka iskazanih za 21 županiju. Na razini ukupna hrvatskog gospodarstva trošak za osoblje u razdoblju 2006. prema 2005. godini rastao je 14,5 posto. Iznos kategoriziran kao trošak osoblja lani je kod primorsko-goranskih poduzetnika u sveukupnim rashodima predstavljao udjel od 14 posto, dok je na razini ukupna hrvatskog gospodarstva takav trošak bilježio 12,2 posto udjela u ukupnim rashodima. Iz podataka o isplaćenim prosječnim plaćama proizlazi da su zaposleni na području Primorsko-goranske županije lani mjesečno primali po 3816 kuna što je 95,8 posto prosjeka koji se odnosi na plaće (3985 kn) isplaćene na razini hrvatskog gospodarstva. Po tom kriteriju zaposleni kod poduzetnika u PG županiji treći su na rang-ljestvici svih županija. Bliži od njih prosječnoj hrvatskoj plaći lani bili su samo zaposleni u Zagrebačkoj (97,6%) te (unatoč manjem rastu ukupnog iznosa) Križevačko-koprivničkoj (96,2%) županiji.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje