Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Poduzetnici se moraju obrazovati cijeli život

Autor: Dragan Grdić
25. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Poduzetnici bi trebali biti samostalniji i odlučniji u donošenju poslovnih odluka, komunikacijske vještine trebale bi im biti izraženije, a naglasak bi u obrazovanju trebalo staviti na poslovno pregovaranje, marketing i prodaju

Mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj trebali bi više pozotnosti posvetiti općim znanjima i vještinama, poput rada na računalu, prezentacijskim vještinama te na baratanju stranim jezicima, zaključak je nedavno provedene analize obrazovnih potreba u malom gospodarstvu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Osim toga poduzetnici bi trebali biti samostalniji i odlučniji u donošenju poslovnih odluka, komunikacijske vještine trebale bi im biti izraženije, a bilo bi idealno i da su motiviraniji za rad. Što se tiče poslovnih znanja i vještina, naglasak bi u obrazovanju trebalo staviti na poslovno pregovaranje, marketing i prodaju te upravljanje kvalitetom jer im to nedostaje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Osnovno obrazovanje
Prema analizi koju je na konferenciji EDUCA PLUS predstavila Vesna Štefica iz Centra za razvoj ljudskih potencijala pri HGK-u, ispitano je 4647 poduzeća iz cijele Hrvatske, mahom u privatnom vlasništvu. Iz odgovora se dalo zaključiti da najveći broj zaposlenih u tim poduzećima ima samo srednju stručnu spremu, čak 71 posto. Slijede visokoobrazovani kojih je 16 posto, 11 posto je onih koji su završili samo osnovno obrazovanje, a čak dva posto nema ni to. Većina malih poduzeća izjasnila se da u njima obrazovno-kadrovska pitanja rješava direktor, dok u srednjima to najčešće rade služba ili osoba zadužena za ljudske resurse. Tvrtke uglavnom same financiraju obrazovanje svojih zaposlenika, djelomično to rade sami zaposlenici, a državne se potpore ili drugi oblici pomoći koristi vrlo rijetko, najčešće ih rabe srednja poduzeća. Iako im dodatne vještine i znanja trebaju, poduzetnici bi bili najsretniji kada bi ih netko drugi za njih financirao, dok su im stručni i kvalitetni programi edukacije manje bitni. Hrvatske poslovne škole kao što su Zagrebačka škola ekonomije i menagementa (ZŠEM) , Veleučilište VERN, i ekonomski fakulteti na sveučilištima nude niz studija potrebnih za normalno funkcioniranje malog i srednjeg poduzetništva. “Kada je riječ o obrazovanju poduzetnika, onda se kod nas obično misli da je riječ o obrazovanju ljudi koji vode svoj posao, odnosno obrt ili malo poduzeće, ali to je samo dio poduzetničkog obrazovanja”, kaže Slavica Singer, voditeljica Katedre za poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj trebali bi više pozotnosti posvetiti općim znanjima i vještinama, poput rada na računalu, prezentacijskim vještinama te na baratanju stranim jezicima, zaključak je nedavno provedene analize obrazovnih potreba u malom gospodarstvu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Osim toga poduzetnici bi trebali biti samostalniji i odlučniji u donošenju poslovnih odluka, komunikacijske vještine trebale bi im biti izraženije, a bilo bi idealno i da su motiviraniji za rad. Što se tiče poslovnih znanja i vještina, naglasak bi u obrazovanju trebalo staviti na poslovno pregovaranje, marketing i prodaju te upravljanje kvalitetom jer im to nedostaje.

Osnovno obrazovanje
Prema analizi koju je na konferenciji EDUCA PLUS predstavila Vesna Štefica iz Centra za razvoj ljudskih potencijala pri HGK-u, ispitano je 4647 poduzeća iz cijele Hrvatske, mahom u privatnom vlasništvu. Iz odgovora se dalo zaključiti da najveći broj zaposlenih u tim poduzećima ima samo srednju stručnu spremu, čak 71 posto. Slijede visokoobrazovani kojih je 16 posto, 11 posto je onih koji su završili samo osnovno obrazovanje, a čak dva posto nema ni to. Većina malih poduzeća izjasnila se da u njima obrazovno-kadrovska pitanja rješava direktor, dok u srednjima to najčešće rade služba ili osoba zadužena za ljudske resurse. Tvrtke uglavnom same financiraju obrazovanje svojih zaposlenika, djelomično to rade sami zaposlenici, a državne se potpore ili drugi oblici pomoći koristi vrlo rijetko, najčešće ih rabe srednja poduzeća. Iako im dodatne vještine i znanja trebaju, poduzetnici bi bili najsretniji kada bi ih netko drugi za njih financirao, dok su im stručni i kvalitetni programi edukacije manje bitni. Hrvatske poslovne škole kao što su Zagrebačka škola ekonomije i menagementa (ZŠEM) , Veleučilište VERN, i ekonomski fakulteti na sveučilištima nude niz studija potrebnih za normalno funkcioniranje malog i srednjeg poduzetništva. “Kada je riječ o obrazovanju poduzetnika, onda se kod nas obično misli da je riječ o obrazovanju ljudi koji vode svoj posao, odnosno obrt ili malo poduzeće, ali to je samo dio poduzetničkog obrazovanja”, kaže Slavica Singer, voditeljica Katedre za poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Poduzetničko djelovanje
“Treba razlikovati obrazovanje poduzetnika, odnosno onih koji već djeluju poduzetnički od obrazovanja zaposlenih za poduzetničko ponašanje. I jedni i drugi trebaju u sebi izgraditi kapacitet za preuzimanje rizika za svoje odluke, bez obzira gdje će i što u svojoj karijeri raditi”, ističe Singer. “Djeca već od vrtićke dobi mogu kroz igru razvijati poduzetničku navike i kulturu, a nakon toga i u osnovnom, srednjem te visokoškolskom obrazovanju. Cjeloživotno obrazovanje je, upravo kada govorimo o poduzetništvu, dobar format obrazovanja koji se mora primjenjivati u cijelosti”, kaže Vesna Cvitanović, voditeljica Odjela poduzetništva Veleučilišta Vern. Cvitanović zaključuje da su obrazovne institucije na dobrom putu da svoj zadatak uspješno obave, ali one nisu jedini čimbenik koji može osigurati uspjeh poduzetničke aktivnosti malih i srednjih poduzeća, već je to zadatak političkih, gospodarskih, zakonodavnih i ostalih struktura na državnoj razini.

ZŠEM

Razvojne mjere
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva tradicionalno po četrnaesti put organiziralo je najveće hrvatsko okupljanje gospodarstvenika i poduzetnika s ciljem njihova upoznavanja s najnovijim poticajnim i razvojnim mjerama, koje Vlada Republike Hrvatske kreira upravo za njih.

Potrebe i problemi
Savjetovanje se održalo od 20. do 22. svibnja 2010. godine u hotelu Ivan, Solaris, Šibenik. Ovo trodnevno savjetovanje je ujedno i prilika da poduzetnici izravno upoznaju predstavnike državnih i strukovnih institucija sa svojim potrebama i problemima. Ove godine na Savjetovanju se predstavila i Zagrebačka škola ekonomije i managementa, koja je predstavila svoje studijske programe.

Autor: Dragan Grdić
25. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close