Pivo je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića koje se unatoč tome tretira kao prehrambeni proizvod. Zapravo se konzumira u svakoj zemlji svijeta. Pije se u svakoj prilici. No dok je kod nas gotovo svetogrđe piti pivo uz ribu, to je sasvim uobičajeno u Belgiji, Njemačkoj i Engleskoj gdje se riba jede puno češće nego kod nas. Kad se pije puno piva, jednostavnije je piti točeno. No poznavatelji tvrde da je ipak puno ukusnije pivo iz boce.

Pod pivom se zapravo podrazumijeva slabo alkoholno piće koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskoga kvasca. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobiva od žitarica, najčešće od ječma i daje pivu sastojke ekstrata o kojem ovisi punoća okusa i koncentracija osnovnog ekstrata. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kojem šećer prelazi u alkohol i ugljični dioksid. Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod pa se s pravom smatra “tekućom hranom”. Energetska vrijednost litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti litre punomasnog mlijeka. Iako se i na našim prostorima pivo vjerojatno konzumiralo od davnih vremena, prva poznata pivovara osnovana je 1721. godine na zagrebačkom Gornjem gradu. Stara gradska pivovara, na prostoru današnje Basaričekove ulice, bila je prva registrirana tvrtka koja se u Hrvatskoj bavila proizvodnjom piva.

Hrvatsko tržište piva
Iako se Hrvati vole podičiti mediteranskim duhom i vinskom kulturom, činjenica je da je naša zemlja među većim regionalnim proizvođačima i potrošačima piva. Godišnje se u našoj zemlji proizvede oko 3,5 milijuna hektolitara piva. Odnos uvoza i izvoza je podjednak. Na domaćem tržištu desetina ukupne količine otpada na uvozno pivo. Još je 2007. na uvozno pivo otpadalo 18 posto domaćeg tržišta, no u posljednjim godinama se taj postotak ustalio na vrijednosti između 10 i 12 posto. Međutim, problem za proizvođače je što zbog krize, što zbog vremenskih prilika i društvenih normi, a što zbog “zakona o 0,0 promila” i zabrane pušenja u kafićima već nekoliko godina pada prodaja piva u Hrvatskoj. Tako je potrošnja piva vrhunac doživjela 2007. kada je svaki Hrvat popio prosječno 86,3 litara ovog pića. Već iduće godine potražnja je pala na 82,6 litara, a u 2009. i na 77,8 litara. Procjene govore da je u 2010. godini tržište palo za dodatnih osam posto, čime je i potrošnja spuštena na “svega” 73,8 litara po stanovniku. Podaci HGK pokazuju da je na hrvatskom tržištu u 2009. bilo dostupno 3,5 milijuna hektolitara piva, a lani 3,32 milijuna hektolitara. Kako su izračunali u jednoj domaćoj pivovara, to znači da je u 2010. popijeno 52 milijuna boca piva od 0,5 litara manje nego u godini prije. Od 500.000 hektolitara hrvatskog izvoza piva više od 90 posto otpada na Bosnu i Hercegovinu. U manjoj se količini izvozi u Mađarsku, dok su ostale zemlje zastupljene u simboličnim postocima. Zanimljivo je da je prošle godine, prema podacima HGK, pao izvoz piva u gotovo sve zemlje, osim u Australiju gdje je porastao 18 posto. Statistički je najveći rast izvoza u Italiju, i to zato što prije nije bilo hrvatskog piva na tamošnjem tržištu. Iako bi se moglo očekivati da se u Hrvatsku najviše uvoze globalno poznati brendovi njemačkog, češkog, irskog illi meksičkog piva, statistika HGK pokazuje da najviše piva uvozimo iz Slovenije na koju otpada oko 30 posto ukupnog uvoza. Slijede BiH, Mađarska, Nizozemska i Srbija. Nije poznato da li zbog kineskih emigranata u Hrvatskoj ili nekih drugih razloga, no Hrvatska je lani uvezla i 40 hektolitara piva iz Kine.

Svjetsko tržište piva
Prema procjenama UN-ove agencije za hranu FAO, globalno pivsko tržište vrijedno je godišnje oko 295 milijardi dolara. FAO navodi da se u svijetu proizvede oko 133 milijarde litara, odnosno 1,3 milijarde hektolitara piva. Računica pokazuje da na Hrvatsku otpada oko 0,25 posto ukupne svjetske potrošnje piva. Europa je zadržala svoj tradicionalni položaj najvećega svjetskog proizvođača piva i nalazi se ispred Kine i Sjedinjenih Američkih Država, pokazuje izvještaj udruge europskih proizvođača piva Brewers of Europe. S godišnjom proizvodnjom od 427 milijuna hektolitara Europa je ispred Kine koja proizvodi 393 milijuna i SAD-a sa 234 milijuna. Njemačka je najveći europski proizvođač, slijede Velika Britanija, Poljska i Španjolska. Još je zanimljivije to što je broj pivovara u Europi narastao za čak 25 posto u posljednjih nekoliko godina s 3000 koliko ih je bilo 2007. godine na 3733 koliko ih je danas.

Povijest piva
Povijest piva je stara gotovo kao i povijest civilizacije, iako stručnjaci navode da moramo razlikovati pivo prije industrijske revolucije u 19. stoljeću i današnji napitak od hmelja. Najraniji dokazi o proizvodnji datiraju iz četvrtog tisućljeća prije Krista i upućuju na Sumerane. Napitak koji se spominje čak i u epu o Gilgamešu dolazi od drevnih Egipćana koji su ga proglasili božanskim pićem. Tijekom 1985. ekipa Škotskoga narodnog muzeja iz Edinbourgha iskopala je u Rimu, na jednom od hebridskih otoka, posudu od terakote s nepoznatim sastojcima iz neolitskog doba. Analiza je pokazala da je riječ o pivu koje se dobivalo od zobi, ječma, meda i paprati. To piće koristilo se već u pretpovijesnom razdoblju. Proizvodili su ga Kelti, Germani, Slaveni i Skiti i to od ječma, pšenice, zobi i heljde, a stari narodi dodavali su mu začine i med. Danas je glavni sastojak hmelj koji se počeo koristiti tek u 13. stoljeću. Pivopijska središta u starom vijeku bila su u Armeniji, Mezopotamiji i Egiptu. Pivo su poslije preuzeli Grci i Rimljani, a našlo se u prvom pisanom zakoniku na svijetu – Hamurabijevu zakoniku. Ovaj babilonski kralj kaže: “Pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni.” Poznavanje napitka Slaveni vjerojatno mogu zahvaliti Tračanima. Riječi “olovina” i “ol” označavaju drevno piće slično pivu. Ti se nazivi i u današnje vrijeme mogu pronaći u dijelovima Bugarske, Rusije i Slovenije. Smatra se da su Slaveni prvi Europljani koji su uveli tradiciju pravljenja piva dodavanjem hmelja. Upravo tako i započinje povijest današnjeg piva. Receptura se stoljećima prenosila s koljena na koljeno i u današnje vrijeme pojavljuje se u najrazličitijim varijantama – bockbie (tzv. jarac pivo), pilsner, lager, kolsch, ale… Riječ pivo (birra, bier, beer, bire) nastala je u samostanima između šestog i sedmog stoljeća, u vrijeme kad se pivu pri varenju počeo dodavati hmelj. U srednjem su se vijeku proizvodnjom piva bavili samostani. Treba spomenuti i Williama IV., grofa od Bavarske, koji je 1516. donio zakon o čistoći piva kojim propisuju što smije ići u pivo (voda, slad, hmelj i pivski kvasac) na kojem se bazira i današnja pivarska industrija.

Najvažnije svjetske pivovare

AB InBev
Najveća svjetska pivovara je belgijsko-američki konglomerat Anheuser-Busch InBev, čiji korijeni sežu u 1366. u Belgiji, a na našim prostorima je najpoznatiji po vlasništvu nad Zagrebačkom pivovarom od 1994. do 2009. godine. U 2004. Interbrew i Companhia de Bebidas das Americas (AmBev) spojili su se i formirali InBev koji je preuzeo vodeće mjesto kao najveći svjetski proizvođač piva. AB InBev ima oko 200 brendova piva, zapošljava 116.000 ljudi i ima tvrtke u 30 zemalja Amerike, Europe te Azije i Pacifika. InBev ima godišnji prihod od 36,7 milijardi dolara i zadovoljava oko 25 posto svjetskih potrebe za pivom. Njihovi su najpoznatiji brendovi globalni Stella Artois, Becks i Budweiser te lokalizirani: Alexander Keith’s (Kanada), Bass (Velika Britanija), Franziskaner Weissbier (Njemačka), Klinskoye (Rusija), Kokanee (Kanada), Labatt Blue (Kanada), Löwenbräu (Njemačka), Tennent’s (Velika Britanija), Wolters (Njemačka) te Yali (Kina).

SAB Miller
Sab Miller je druga najveća svjetska pivovara s godišnjom proizvodnjom od 213 milijuna hektolitara piva i prihodom od oko 18,7 milijardi dolara. Nastala 1895. u Južnoafričkoj Republici, a danas sa sjedištem u Londonu, SAB Miller zapošljava 70.000 ljudi. U portfelju ima više od 150 brendova. Budući da je većina njihova djelovanja usmjerena na Afriku te zemlje Commonwealtha, u Hrvatskoj je ova pivovara poznata tek preko nekih čeških i talijanskih pivskih brendova. Njihovi najznačajniji europski brendovi su Pilsner Urquell, Velkopopovický Kozel, Radegast Nastro Azzurro, Peroni, Tyskie, Topvar, Ursus, Dreher, Grolsch te Lech. Ostali brendovi ove pivarske grupacije su N’gola, 2M, Castle Lager, Castle Milk Stout, Eagle, Fosters, Kilimanjaro, Haywards 5000, Royal Challenge, Knock out, Indus Pride, Snow, Miller Lite, Miller Genuine Draft, Olde English 800, Milwaukee’s Best, Miller Chill te Zorok.

Heineken
Nizozemska pivarska tvrtka Heineken je treći najveći svjetski proizvođač piva, a u Hrvatskoj je prisutna kroz vlasništvo nad Karlovačkom pivovarom. Tvrtka je nastala 1894., a danas je prisutna u 70 zemalja sa 125 pivovara. Heineken ima godišnji prihod od 16,3 milijarde eura, a zapošljava 54.000 radnika. Godišnja proizvodnja kreće se na razini od 140 milijuna hektolitara. U svojem portfelju ima više od 170 brendova od kojih su najpoznatiji Cruzcampo, Tiger Beer, Starobrno, Murphy’s, Karlovačko te Heineken.

Hrvatske pivovare

Zagrebačka pivovara
Zagrebačka pivovara osnovana je davne 1892. kada se pokazalo da mali zagrebački obrtnici, pivari s Gornjega grada, nisu bili u stanju proizvesti dovoljno piva za grad koji se sve više širio i razvijao. Glavni inicijatori za gradnju nove zagrebačke pivovare bili su grof Gustav Pongratz i barun Petar Dragutin Turković. Pivovara je prošla proces nacionalizacije nakon 1945. godine i ponovne privatizacije 1993. godine. Od 1994. do 2009. Zaagrebačka pivovara poslovala je u sklopu belgijskoga pivarskoga koncerna InBev. Od jeseni 2009. godine Zagrebačka pivovara je u vlasništvu vodeće globalne privatne investicijske kompanije CVC Capital Partners i čini dio srednjoeuropske grupacije StarBev. Najvažniji brend zagrebačkih pivara je Ožujsko pivo koje se pojavljuje i u formi Cool i Pšenično, a treba spomenuti i crno pivo Tomislav. Licencno Zapi puni i Becks, Stellu Artois te Staropramen.

Karlovačka pivovara
Tradicija proizvodnje piva u Karlovcu seže u 1854. godinu, na što nas ovih dana s malih ekrana neprestano podsjećaju marketinški stručnjaci iz Kapija. U Karlovcu ističu da su oni najveći hrvatski izvoznik piva. Pivovara je nakon privatizacije devedesetih bila u vlasništvu hrvatskog iseljenika Andronika Lukšića, a 2003. u nju ulazi grupacija Heineken. Njihov asortiman obuhvaća: Karlovačko svijetlo, Karlovačko Rally (bezalkoholno pivo), Heineken, Gösser, Gösser Dark, Kaiser, Edelweiss Snowfresh i Golden Brau.

Carlsberg Croatia
Najmanja u trolistu najvažnijih hrvatskih pivovara je koprivnički Carlsberg Croatia. Panonska pivovara osnovana je 1971. kao dio Podravke, a već 1972. započela je suradnja s Carlsbergom kada se u Koprivnici licencno počeo puniti Tuborg. Danski Carlsberg Breweries je dioničar u Panonskoj pivovari od 1994., a 1997. je investirano u novu pivovaru. Tijekom 2002. Podravka je prodala svoje dionice Carlsbergu te od 2004. pivovara nosi ime danskog vlasnika. Njihov najznačajniji brend je pivo Pan, koje se još pojavljuje kao Zlatni Pan i Pan bez. Kao dio Carlsberg grupe pivovara u Koprivnici ima u ponudi i brendove Carlsberg, Tuborg, Holsten, Budweiser Budvar, Guinness te Kilkeny. U novije vrijeme pivovara je proširila svoj asortiman i s ciderom Somersby.

Buzetska pivovara
Buzetska pivovara osnovana je 1977. i s godinama je bilježila uspone i padove. Od 1990. godine bila je dio ljubljanske pivovare Union. Vrijeme je pokazalo da se radilo o lošem poslovnom potezu jer Slovenci nisu zadržali već uhodanu lokalnu marku, nego su zatvorili pogon, a pivovara je pretvorena u skladište. Razdoblje stagnacije završeno je 2005. kada u BUP ulazi nizozemska pivarska grupa Bavaria. Zahvaljujući novom vlasniku, koji je u razvoj i modernizaciju uložio više od 60 milijuna kuna, započinje rast Buzetske pivovare. Postupno je i domaći proizvod, Favorit pivo, vraćeno na vodeću poziciju na istarskom tržištu. Od 2005. pivo izvoze u BiH, 2008. proširili su se na talijansko tržište, a godinu dana kasnije otvorena su im i vrata Kube. Osim njihova brenda Favorit BUP je uvelike prisutan na hrvatskom tržištu kroz robne marke piva pojedinih trgovačkih lanaca.