Zagrebačka tvrtka PIP u poduzetničkoj zoni Pisarovina položila je kamen temeljac za novi tehnološki i funkcionalno najmoderniji pogon na prostoru jugoistočne Europe za preradu meda. Pogon je površine 4000 četvornih metara i vrijednosti 35 milijuna kuna. Bit će u funkciji sredinom 2010. godine, najavljuje investitor i direktor tvrtke PIP Domagoj Bračić. Kapacitet nove hale dostatan je za godišnju preradu više od 2000 tona pčelinjih proizvoda, koje će uglavnom izvoziti.

Izvoz meda
PIP je na hrvatskom tržištu prisutan 18 godina. Proizvodnja se odvija u Zagrebu na 1500 četvornih metara sa 46 zaposlenih osoba. S novim pogonom u Pisarovini, iznosi Bračić, PIP će brojati više od 70 zaposlenika, od kojih će 25 imati visoko obrazovanje, dok će istodobno oko 200 novih radnih mjesta biti otvoreno kod 600 PIP-ovih kooperanata, dislociranih diljem Hrvatske.Hrvatska je uspjela od zemlje uvoznice postati izvoznica pčelinjih proizvoda. PIP kao vodeća pčelarska tvrtka danas drži oko 30 posto domaće prerade meda. Cilj je, ističe Bračić, do 2010. postati regionalni lider u toj djelatnosti. Na tom je tragu i osnivanje tvrtke kćeri i proizvodno distributivnog pogona u Velikoj Kladuši, u susjednoj BiH, te nedavno otvaranje prodajno-distributivnog centra u objektu od 600 m2 u Sarajevu. PIP BiH ima 12 zaposlenih i drži vodeću poziciju i na tom tržištu.

Preuzimanje Dalmeda
Bračić najavljuje preuzimanje Dalmeda tijekom 2009. godine, dok je stjecanje većinskog vlasništva u tvrtki PIP-APILAND u Vojvodini ušlo u završni postupak. Za ovu godinu u planu je i osnivanje klastera Apitera. Uz projekt pozicioniranja u regionalnog lidera u pčelarstvu Bračić kroji i planove o znatnom povećanju izvoza na europsko tržište. PIP je 2007. zaključio fsa 21 milijun kuna prihoda, 25 posto iznosa ostvareno je u izvozu, na tržištima Austrije, Francuske, Italije, Švedske i Švicarske te BiH. Plan je 2010. završiti sa 35 milijuna kuna prihoda, a 2015. dvostruko bolje, sa 70 milijuna kuna.Ukupna godišnja vrijednost hrvatskog tržišta pčelinjih proizvoda i repromaterijala za pčelarstvo procjenjuje se na 240 milijuna kuna. Pčelarstvo ne muči monopol, 40 tvrtki godišnje prerađuje i prodaje 6000 tona meda, 100 tona voska, 6 tona peludi i tonu propolisa od 240.000 pčelinjih zajednica koje uzgaja 12.000 pčelara. Najveći problem je sivo tržište na koje otpada čak šezdeset posto “pčelarskog kolača”.