Argumentiran i kulturni dijalog upućenih sudionika, odnosno odgovoran odnos svih sudionika javnog života zemlje, među važnijim su sadržajima platforme HUP-a. Takav je odnos izrazito važan u vrijeme velike krize kad se raznim likovima može učiniti da se stvorila prilika i povijesna šansa za njihovo poslanje i ulogu u “bespućima povijesne zbiljnosti”.

Da ne okolišam: bilo je takvih samoizraženih “spasitelja” koji su pokušali instrumentalizirati nezadovoljstvo hrvatskih građana na nedavnim okupljanjima na gradskim trgovima i prigodnim mimohodima gradskim ulicama. Na žalost tih spasitelja prosvjednici, a i mediji, vrlo su brzo skenirali njihov glavni cilj te su vrlo brzo bili izolirani. Izborna je godina isto tako razdoblje kad bi s posebnom pozornošću trebalo odnositi se prema odgovornosti za izrečeno i učinjeno. Međutim, ta se odgovornost ne završava samo na granicama političke arene. Ona ima svoju veliku težinu i u odnosima između socijalnih partnera. Kad se govori o odgovornosti poduzetnika i poslodavaca, nema veće odgovornosti od one da u vrijeme u kojemu poslujemo nastojimo stvoriti poslove za svoja poduzeća, zadržati broj zaposlenih na održivoj razini, ulagati u razvijanje poslovanja investirajući u nove pogone u namjeri da zapošljavamo nove radnike. Svakako je velika odgovornost, a i obveza poduzetnika da svojim radnicima isplaćuju plaće, da uplaćuju i druge obveze prema svojim radnicima, ali i državi.

Posebna je tema, i to vrlo teška (i preteška) kolika su ta davanja, kako ih uopće možemo podnositi, kako biti konkurentan s ponudama iz drugih država, čija poduzeća ne poznaju više od 250 raznih i prilično čudnih neporeznih nameta. Ali unatoč i toj svijesti o prevelikom poreznom i neporeznom opterećenju rada i poslovanju u našoj zemlji ne smije se žmiriti nad činjenicom da u zemlji imamo poduzetnike koji ne isplaćuju plaće svojim radnicima. I to više mjeseci. To je neprihvatljiva praksa i država se vrlo ozbiljno mora pozabaviti tim problemom. Uostalom, o ovoj sam temi pisao na istome ovome mjestu prije dva-tri broja. I tada sam pozivao na odgovoran odnos prema ovoj temi, i to i poduzetnika, ali i drugih socijalnih partnera. Države koja mora učiniti svoj dio posla u normativnom uređenju ove materije, ali i u oštrom rezu opterećenja poduzeća koja su glavni razlog guranja dijela poduzeća u teškoćama u ovu sivu zonu ponašanja.

Inicijative
Svjedoci smo i nedavnih inicijativa, kako političkih stranaka, tako i sindikalnih središnjica za pokretanje zakona o kaznenoj odgovornosti za neisplatu plaća. Da stvar bude zanimljivija, ovaj se zahtjev uglavnom zasnivao na brojci zaposlenih koji rade, a ne primaju plaću. Tako je ta brojka u početku ove spinovske ofenzive krenula sa 50.000 pa je ubrzo porasla na 70.000, a prije obnove rada GSV-a dosegnula je svoj plafon “više od 110.000 radnika koji rade, a ne primaju plaću”. Tim se brojkama znatno podgrijavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana, ali i jačalo protupoduzetničko raspoloženje. Da se pustilo dalje da bujaju te brojke, odnosno da se nije vrlo ozbiljno prionulo analizi, možda bi se ta brojka već približila mitskim veličinama (dvjesto do tristo tisuća radnika koji rade, a ne primaju plaće). Ali da ne bude tu nikakvih nejasnoća o poziciji HUP-a o ovoj temi: i jedna neisplaćena plaća za uredno izvršene poslove je nedopustiva sa stanovišta i prava i pravde.

Malo prije spomenutom analizom koju su zajednički pripremile državne službe, uz budno oko predstavnika socijalnih partnera, utvrđeno je da se ova brojka o neisplaćenim plaćama kreće između 18 i 25.000. Ovo prethodno višestruko povećanje brojke o neisplatama plaća trebalo bi biti poučno za sve nas, odnosno za sve koji su neargumentirano i nekritički govorili o temi o kojoj nisu imali dovoljno spoznaja. Ali im taj deficit nije smetao da se razbacuju s procjenama i ocjenama koje su u svojoj biti vrlo opasne. Opasne su jer u ovako zapaljivoj atmosferi neutemeljeno podgrijavaju nezadovoljstvo ljudi. Opasne su jer su izraz neodgovornog baratanja s brojkama o vrlo ozbiljnoj temi. Pažljivom analizom ove brojke razvidno je da najveći dio ove brojke s neisplatom plaća radnika pripada poduzećima u kojima je država u nekom obliku vlasništva (u cijelosti, većinski, manjinski ili ima manji udio).

Isplata plaće
Tako padaju u vodu sve teorije o neodgovornim i gramzljivim hrvatskim poslodavcima koji namjerno ne isplaćuju plaće svojim radnicima. A siguran sam da dijelim mišljenje svih odgovornih hrvatskih poslodavaca da nema većeg problema od toga da ne možete isplatiti svojim radnicima zarađene plaće. Nijedan pravi poslodavac, kako god bio velik, ni najmanje nije sretan kada svom radniku ne može isplatiti plaću. Jednako tako nijedan pravi poslodavac u krizi se ne rješava radnika iz vlastitog hira. Otpuštanje radnika zbog ekonomskih razloga je dokaz krize u koju je zapalo poduzeće. Poduzetnik jako dobro zna vrijednost svojih ljudi i nikad ne otpušta dobre radnike samo zato što mu se to u tom trenutku učinilo zgodnim. Svaki se poslodavac puno bolje snalazi kad treba zapošljavati i kad isplaćuje plaće radnicima nego kad treba otpuštati radnike ili ih ne može platiti za njihov rad. I u tome nam nimalo ne pomažu neodgovorna nabacivanja s brojkama ili optužbe na račun poslodavaca za našu neodgovornost. Zato i kažemo: vrlo pažljivo i odgovorno s brojkama. One znaju promašiti metu.

Za kraj, ne mogu a da se ne osvrnem na četvrto poglavlje u pregovorima o hrvatskom pristupanju Europskoj uniji (Sloboda kretanja kapitala). Uza sve uvažavanje hrvatskog interesa za ulaskom u ovu ekonomsku zajednicu država, ali i sve prigovore na članstvo koje se sve jasnije može čuti, aktualni slučaj Agrokorova pokušaja otkupa dionica Mercatora, koje u svom portfelju ima Pivovarna Laško, najbolji je primjer zbog čega bismo trebali biti u Uniji. Ako ni zbog čega drugog, onda da se bez imalo ustezanja može jasno i glasno prozvati vladu susjedne zemlje za alarmantno kršenje europske pravne stečevine, kao i za širenje ekonomske ksenofobije koja je vrlo opasna za svaku ekonomiju. I ne samo ekonomiju.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno