EN DE

Parketi iz Jastrebarskog cijenjeni od Njemačke do Grčke i Španjolske

Autor: Biserka Ranogajec
12. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Drvoproizvod iz Jastrebarskog ove godine obilježava 40 godina djelovanja, uspješno je preživio privatizaciju te se dobro nosi i s recesijom

Drvoproizvod iz Jastrebarskog među rijetkim je primjerima tvrtke koja se uspješno od društvenog i državnog poduzeća pretvorila u dioničko društvo. Danas se, sukladno gospodarskim prilikama koje su zadesele drvnoprerađivačku industriju, uspijeva dobro nositi i s recesijom. Tvrtku su od vanjskih napadača u prvim godinama pretvorbe branili zaposleni s dugogodišnjim direktorom Božidarom Radečićem, sada umirovljenikom i članom NO-a. Sadašnji direktor Igor Josip Leščić pak u Drvoproizvod je došao na pripravničko mjesto nakon što je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine. Leščić je prošao sva radna mjesta, od proizvodnje preko nabave do komercijale, a direktor je postao 2004. godine. U poduzeću je 103 zaposlenih i od izbijanja recesija nije bilo otpuštanja izuzev prirodnog odljeva i nekolicine tehnološkog viška. I u razdoblju između Božića i Nove godine kada većina u industriji ima uobičajene godišnje odmore, u Drvoproizvodu se radilo kako bi se obavili zaostaci nastali tijekom godine i pripremila roba za isporuke početkom 2010. Dio radnika mora raditi i zbog tehnološkog procesa u sušarama, ali i zbog inventura i sređivanja starih zaostataka. Naši zaposleni, govori Leščić, obično čuvaju godišnje odmore za berbe u vinogradima i ostale veće poslove na poljima. “Kako je većina ljudi sa sela, a u proizvodnji je radno vrijeme od 6 do 14 sati i od 14 do 22 sata, imaju vremena i za poljoprivredne radove. Naša je prosječna neto plaća 3800 kuna, što spada u vrh drvne industrije, ali nažalost to je još ispod prosjeka”, napominje Leščić.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nova ulaganja
Godišnji ukupan prihod tvrtke je oko 48 milijuna kuna od čega se 60% ostvaruje u izvozu. Tradicionalna izvozna tržišta su Italija, Njemačka, Grčka, donedavno i Španjolska te zemlje u okruženju. Na ovogodišnjem sajmu podnih obloga u Hannoveru, najvećem na svijetu, Drvoproizod će prvi put izložiti parket s potpisom. Naime, uskoro će se na tržištu pojaviti njihovi parketi pod vlastitim brendom. U novi investicijski ciklus, odnosno u automatizaciju proizvodnih procesa, Uprava je planirala ući ove i iduće godine. Iako je kriza, u Drvoproizvodu se investicije neće odgoditi, već samo smanjiti. U tijeku je odobrenje kredita u HBOR-u i ukupno bi se ove godine investiralo oko 3,7 milijuna kuna. Uz kredit dio ulaganja potječe iz nepovratnih sredstava Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a dio su vlastita sredstva. Prvobitni iznos investicije bio je planiran oko 7,5 milijuna kuna. Leščić tvrdi da Drvoproizvod redovito podmiruje sve svoje obveze, prvi je klijent kod banaka i u prvoj A grupi kao kupac kod Hrvatskih šuma. To nije lako ostvariti posebice kad je nelikvidnost, dodaje, prvi problem hrvatskoga gospodarstva. Rokovi plaćanja produženi su i kod stranih kupaca od 30 na 90 pa čak i 180 dana u zemljama u okruženju, Srbiji i BiH. Tvrtka je utemeljena 1970. kao društveno poduzeće za proizvodnju bačava u Jastrebarskom. Krajem sedamdesetih izgrađena je tvornica u industrijskoj zoni i 1980. proizvodnja je preseljena na novu lokaciju. Početkom devedesetih jača izvozna orijentacija, a najznačajniji proizvodni program postaju hrastovi parketi. Uskoro masivni parket postaje strateški proizvod uz proizvodnju podova od drugih vrsta drva, poput bukve, jasena i egzota.

Drvoproizvod iz Jastrebarskog među rijetkim je primjerima tvrtke koja se uspješno od društvenog i državnog poduzeća pretvorila u dioničko društvo. Danas se, sukladno gospodarskim prilikama koje su zadesele drvnoprerađivačku industriju, uspijeva dobro nositi i s recesijom. Tvrtku su od vanjskih napadača u prvim godinama pretvorbe branili zaposleni s dugogodišnjim direktorom Božidarom Radečićem, sada umirovljenikom i članom NO-a. Sadašnji direktor Igor Josip Leščić pak u Drvoproizvod je došao na pripravničko mjesto nakon što je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine. Leščić je prošao sva radna mjesta, od proizvodnje preko nabave do komercijale, a direktor je postao 2004. godine. U poduzeću je 103 zaposlenih i od izbijanja recesija nije bilo otpuštanja izuzev prirodnog odljeva i nekolicine tehnološkog viška. I u razdoblju između Božića i Nove godine kada većina u industriji ima uobičajene godišnje odmore, u Drvoproizvodu se radilo kako bi se obavili zaostaci nastali tijekom godine i pripremila roba za isporuke početkom 2010. Dio radnika mora raditi i zbog tehnološkog procesa u sušarama, ali i zbog inventura i sređivanja starih zaostataka. Naši zaposleni, govori Leščić, obično čuvaju godišnje odmore za berbe u vinogradima i ostale veće poslove na poljima. “Kako je većina ljudi sa sela, a u proizvodnji je radno vrijeme od 6 do 14 sati i od 14 do 22 sata, imaju vremena i za poljoprivredne radove. Naša je prosječna neto plaća 3800 kuna, što spada u vrh drvne industrije, ali nažalost to je još ispod prosjeka”, napominje Leščić.

Nova ulaganja
Godišnji ukupan prihod tvrtke je oko 48 milijuna kuna od čega se 60% ostvaruje u izvozu. Tradicionalna izvozna tržišta su Italija, Njemačka, Grčka, donedavno i Španjolska te zemlje u okruženju. Na ovogodišnjem sajmu podnih obloga u Hannoveru, najvećem na svijetu, Drvoproizod će prvi put izložiti parket s potpisom. Naime, uskoro će se na tržištu pojaviti njihovi parketi pod vlastitim brendom. U novi investicijski ciklus, odnosno u automatizaciju proizvodnih procesa, Uprava je planirala ući ove i iduće godine. Iako je kriza, u Drvoproizvodu se investicije neće odgoditi, već samo smanjiti. U tijeku je odobrenje kredita u HBOR-u i ukupno bi se ove godine investiralo oko 3,7 milijuna kuna. Uz kredit dio ulaganja potječe iz nepovratnih sredstava Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a dio su vlastita sredstva. Prvobitni iznos investicije bio je planiran oko 7,5 milijuna kuna. Leščić tvrdi da Drvoproizvod redovito podmiruje sve svoje obveze, prvi je klijent kod banaka i u prvoj A grupi kao kupac kod Hrvatskih šuma. To nije lako ostvariti posebice kad je nelikvidnost, dodaje, prvi problem hrvatskoga gospodarstva. Rokovi plaćanja produženi su i kod stranih kupaca od 30 na 90 pa čak i 180 dana u zemljama u okruženju, Srbiji i BiH. Tvrtka je utemeljena 1970. kao društveno poduzeće za proizvodnju bačava u Jastrebarskom. Krajem sedamdesetih izgrađena je tvornica u industrijskoj zoni i 1980. proizvodnja je preseljena na novu lokaciju. Početkom devedesetih jača izvozna orijentacija, a najznačajniji proizvodni program postaju hrastovi parketi. Uskoro masivni parket postaje strateški proizvod uz proizvodnju podova od drugih vrsta drva, poput bukve, jasena i egzota.

Nelojalna konkurencija
Tijekom 2005. instalirana je nova tehnologija za proizvodnju tzv. seljačkih podova. Kroz uslugu, primjerice u 2007. godini, Drvoproizvod je ugradio oko 70.000 četvornih metara parketa te dosegao godišnji neto devizni priljev od 2,5 milijuna eura. U to vrijeme u Jastrebarskom godišnje proizvodilo oko 300.000 četvornih metara parketa, što je bilo oko 25% hrvatske proizvodnje parketa. Međutim, Leščić smatra da su liberalni uvoz parketa i podova niže kvalitete i sumnjive klasifikacije nelojalna konkurencija na domaćem tržištu. To tvrdi ne samo kao direktor Drvoproizvoda već i kao predsjednik Grupacije malih i srednjih drvoprerađivača pri Udruženju te industrije u HGK. Drvoproizvod proizvodnju plasira građevinarima, ali i u velike trgovačke centre, za sada ih ima u Kiki. Ima i vlastitu maloprodaju u Jastrebarskom i u luci Gaženica u Zadru, a razmišljaju o novoj trgovini u Rijeci. Ove godine upriličit će u Jastrebarskom prigodnu svečanost u povodu 40 godina rada tijekom kojih su dobili niz priznanja. Ponosni su posebno na “Srebrnu plaketu” iz 1990. godine kao drugo najbolje poduzeće u Hrvatskoj, “Zlatnu plaketu” HGK za 1992. godinu, posebno priznanje HGK 2000. za 30 godišnjicu uspješnog poslovanja te “Priznanje Zagrebačkog velesajma” za visoku razinu nastupa na Ambienti 2008.

Zaposlenost

Čuvanje radnih mjesta
U 2009. je prema procjenama HGK bez posla u drvnoprerađivačkoj industriji ostalo oko 7000 zaposlenih. Drvoproizvod je početkom godine imao 127 radnika, a na kraju 103 zbog prirodnog odljeva i otkaza koji su kao tehnološki višak dobili nekolicina zaposlenih uz otpremnine. Uoči i u vrijeme Domovinskog rata kad su propadali mnogi drvni kombinati poput Šavrića ili Česme te onih po Slavoniji i u Gorskom kotaru i kada je više od 20.000 ljudi ovog sektora ostalo bez radnih mjesta, Drvoproizvod je zadržao kontinuitet poslovanja.

U Hannoveru 10 hrvatskih izlagača

Redovito na Domotexu
Drvoproizvod redovito odlazi na međunarodne sajmove, među kojima je najveći u svijetu sajam podnih obloga Domotex u Hannoveru. Ove godine na Domotexu koji se održava od 16. do 19. siječnja izlagat će prvi put masivan klasični parket s potpisom. Drvoproizvod je u 2009. još izlagao na sajmovima u Münchenu, Beogradu, Tirani, Valenciji i Zagrebu. “Na sajmovima se mora izlagati”, smatra Leščić.

Sufinanciranje Ministarstva
“Dio sajmova sufinanciraju Ministarstvo poljoprivrede i HGK što valja iskoristiti. Za razliku od nekih drugih industrija, drvna ima perspektivu pa posebice želim poduprijeti zahtjev da se drvoprerađivačima ove godine pomogne iz proračuna s najmanje 250 milijuna kuna, o čemu bi se uskoro trebalo odlučivati u Vladi”, kaže Leščić. Iako su i do sada dobivali sredstva iz proračuna, smatraju da oni za razliku od brodogradnje imaju budućnost.

Hrvatski pohod
U organizaciji Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i Sektora za trgovinu HGK te u suradnji s Upravom za drvnu industriju MRRŠVG-a na ovogodišnjem sajmu podnih obloga u Hannoveru nastupit će na zajedničkom izložbenom prostoru 10 hrvatskih drvoprerađivača. Izlagat će proizvođači parketa Arkada, Drvoproizvod, Lipa, Pan parket, Parketi Požgaj, PPS Galeković, Solidum Žužić, Spačva, Evolen i Exportdrvo.

Autor: Biserka Ranogajec
12. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close