Hrvatska je Bosni i Hercegovini vrata Europe, ali vašim ulaskom u EU BiH će godišnje izgubiti stotinjak milijuna eura zbog strožih uvjeta izvoza proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla kao i uvođenja kvota za određene proizvode, tako procjenjuje buduće vanjskotrgovinske odnose dviju država dr. Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Bojić dodaje kako ulazak Hrvatske u EU treba promatrati dvojako, s pozitivne i negativne strane, pri čemu su jedino negativne kvote i izvoz nekih prehrambenih proizvoda, a sve ostalo valja gledati s pozitivne strane. "Hrvatska postaje nama Europa, ali se uvode kvote i zabrane za neke proizvode koje EU ima u dovoljnim količinama, što smatram nepravednim jer smo u BiH istinski prihvatili liberalizaciju tržišta i otvorili za sve vrata", komentirao je nadalje Bojić. Stoga će BiH za te proizvode tražiti mogućnost nalaženja novih tržišta, ponajprije Cefte. Od neriješenih pitanja između Hrvatske i BiH Bojić upozorava da se samo spominje koridor kroz Neum, a ne i kroz Metković, koji omogućuje izlazak na luku Ploče gdje BiH ima velike investicije i nekretnine.

"Ne smijemo zaboraviti kako imamo neriješena imovinsko-pravna pitanja, neriješenu granicu, pitanje riječnog otoka, elektroenergetskog sektora, odnosno vodnog potencijala koji Hrvatska koristi puno više za svoje hidrocentrale nego što je dopušteno", rekao je nadalje naš sugovornik dodavši kako sve to neće ugroziti dobrosusjedske odnose. Hrvatska je BiH prvi partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a potom slijede Njemačka, Srbija, Italija, Slovenija i Austrija. Konkretno, BiH najviše uvozi iz Hrvatske (naftna ulja, cigarete, pivo, cement, čokolada i prehrambeni proizvodi te lijekovi), a izvozi aluminij, električnu energiju, mlijeko, tkanine i drvo. Za šest mjeseci ove godine Hrvatska je u BiH izvezla roba vrijednih 630 milijuna eura, a uvezla za oko 300 milijuna. Bojić se nada zajedničkim ulaganjima i investiranju kao i zajedničkim nastupima na trećim tržištima koja u posljednje vrijeme sve više istražuju.

"Posebno naglašavam kako neću dopustiti kvote za neke robe koje imamo dovoljno za hrvatsko tržište, a koje nisu obuhvaćene direktivama EU. Ako dođe do toga naravno, tražit ću reciprocitet jer moramo zaštititi svoje proizvođače", upozorio je Bojić. Mogućnosti suradnje Bojić vidi u svim djelatnostima jer BiH ima razvijenu metaloprerađivačku industriju, turističke potencijale, jaku drvnoprerađivačku industriju, suficit u elektroenergetskom sektoru, razvijeno građevinarstvo i dosta započetih infrastrukturnih investicija za koje poziva i hrvatske građevinare da nađu svoj dio kolača.

Povratak

BiH na Ambienti nakon pet godina

Na sajmu namještaja Ambienti iz BiH nastupa pet izlagača, što je njihov prvi nastup nakon pet godina. Rezultat je to posjeta uprave Zagrebačkog velesajma Sarajevu. Bojić kaže da se dolazak na velesajam isplatio jer su sve tvrtke dogovorile izvozne poslove, a s kime i koliko nije želio otkriti. Na sajmu su izlagali Economic, Eden Garden, Ratan Sedia, Zedex i Rukotvorine na prostoru od 300 kvadrata, dok se prije pet godina izlagalo na tisuću kvadrata. Vrijednost godišnje proizvodnje ukupne drvne industrije u BiH je 500 milijuna eura.