Mala zagrebačka informatička tvrtka Ekobit ima 35 zaposlenika, do 90 posto prihoda ostvaruje od izvoza i ove godine unatoč krizi očekuje rast prihoda od 15 posto na približno 10 milijuna kuna. Ekobit je jedna od malobrojnih hrvatskih informatičkih tvrtki koje su odmah od početka svoj razvoj i rast temeljile na izvozu. Član Uprave i suvlasnik tvrtke Vedran Brničević još je kao student zajedno sa svojim prijateljem i danas suvlasnikom Ekobita, Goranom Glišićem, pokrenuo tu tvrtku. Brničević je tada studirao matematiku na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i bio daleko od diplome. Glišić je pak surađivao s jednom njemačkom tvrtkom od koje je njihova IT kompanija iz garaže dobila prvi posao i to početkom devedesetih.

Bolji od Kineza
Brničević se prisjeća da je to bila dobra prilika da uđu u posao kojim se želio baviti u nakon studija. “Kolega je došao iz Njemačke s ugovorom za pružanje IT usluga i softverskog razvoja za njemačku tvrtku koja je vlasnik projekta MAWIS. To je komunalni projekt koji unapređuje sustav naplate odvoza otpada te omogućava obračun po količini odvezenog otpada po korisniku što se danas vrlo aktivno koristi diljem Europe, od manjih mjesta do velikih gradova poput Rima, Pariza ili Barcelone “, kaže Brničević. Dodaje da taj sustav u Hrvatskoj već postoji u Crikvenici, Poreču, te se upravo implementira u Zagrebu na 8000 novih posuda za otpad opremljenih takozvanim RFID čipovima. Novi komunalni sustav, uz mogućnost pravednije naplate po stvarnoj količini proizvedenog otpada, ima dodatno niz prednosti poput smanjenja ukupnih troškova održavanja kamiona i osoblja, optimizacije ruta kamiona te posebno potiče kupnju ambalaže koja se može reciklirati. “Od outsourcing posla za njemačku tvrtku danas smo se profilirali u tvrtku koja ima četiri segmenta usluga”, kaže Brničević. Ekobit nudi usluge konsolidacije razvojnog procesa IT aplikacija, uslugu integracije poslovnih aplikacija u velikim sustavima, uslugu izrade intranet portal te već spominjanu outsourcing uslugu. Brničević ističe da su u tim segmentima vodeći u Hrvatskoj.“Male hrvatske visokotehnološke tvrtke moraju se na tržištu natjecati kvalitetom i znanjem. No, nije dovoljno samo o tome pričati već to treba pokazati i kroz ponudu kako bi se jasno razlikovali od konkurencije iz okruženja, Indije ili pak Kine”, kaže Brničević dodajući da je u njegovom poslu nužno razmišljati globalno. Ističe da su višu razinu kvalitete usluge ponudili i u brzorastućem segmentu internetskih portala i sustava za kolaboraciju. Tako su napravili sustav kojim se razmjenjuju informacije i povećava efikasnost rada regionalne razvojne agencije u Varaždinu. “Uz uslugu konsolidacije razvojnog procesa nudimo i vlastiti softver namijenjen razvojnim timovima u informatičkoj industriji. Za njih radimo specifične alate koji služe poboljšanju efikasnosti njihovog rada“, kaže Brničević.

Ekobit je razvio alat TeamCompanion koji služi za kolaboraciju među svim dionicima razvojnog procesa uključivši programere, poslovne analitičare, voditelje projekata te testere. U Hrvatskoj su pak poznati u financijskom sektoru za koji nude aplikaciju EkoHROK. “EkoHROK omogućava pristup bazi HROKa, a za razliku od drugih rješenja, omogućava uštede prilikom korištenja te ima veću razinu sigurnosti što je posebno bitno obzirom da pristup podacima HROKa podliježe između ostalog i zakonu o zaštiti osobnih podataka “, pojašnjava Brničević. Ističe da su zbog veličine tržišta i ograničenog budžeta promijenili marketinški pristup te se najviše oglašavaju putem weba te kroz prisustva i organizacije konferencija za informatičke profesionalce. Tako su prije četiri godine pokrenuli konferenciju DevArena, koja se održava 14. listopada u Zagrebu, na kojoj svojim partnerima i regionalnoj programerskoj zajednici prezentiraju nova dostignuća u njihovom i razvoju u struci. Brničević pojašnjava da dok Amerikanci razvoj sele u Indiju, Ekobit je svoj proširio iz Zagreba u Varaždin. “Riječ je o jedinstvenoj regiji u Hrvatskoj u kojoj se na jednom mjestu nalazi tehnološki park koji potiče ulaganja u informatiku, zatim Fakultet informatike i organizacije koji školuje vrhunske informatičke stručnjake i šire gledano poslovna klima koja je poticajna za razvoj novih tehnologija”, kaže Brničević.

Brojna priznanja
Ekobit danas radi s nekoliko partnera u Njemačkoj te s dodatnim klijentima u Švicarskoj i Belgiji. “Povrh toga smo naš softver i usluge izvezli u SAD, skandinavske zemlje, Australiju i Novi Zeland. Nadamo se da će ta globalna prisutnost biti oslonac bržeg povećanja prihoda u nadolazećem razdoblju”, kaže Brničević. Za razliku od drugih informatičkih tvrtki Ekobit je u Hrvatskoj dobio brojna priznanja. Prije devet godina su primili nagradu Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva, a isto ih je ministarstvo zbog iznimnih poslovnih rezultata nagradilo i godinu kasnije. Zahvaljujući daljnjem razvoju Ekobit je 2004. i 2007. godine bio nominiran za nagradu Zlatna kuna u kategoriji tvrtki do 49 zaposlenika, koju dodjeljuje Hrvatska gospodarstva komora. Unatoč tome Brničević priznaje da kriza nije zaobišla ni izvoznike u visokotehnološkom sektoru, poput izvoznika softvera. “Iako nam u prosjeku na izvoz otpada između 75 i 90 posto ukupnih prihoda posljednje tri godine bilježili smo njegovu stagnaciju ali se ove godine stanje promijenilo. Naručitelji iz Zapadne Europe već su povećali potražnju za iduću godinu dok u Hrvatskoj još uvijek vlada stagnacija, posebno u javnom sektoru”, zaključuje Brničević.

Poslovna filozofija

Vrhunska usluga za nižu cijenu
Svoju smo nišu pronašli u tome da može ponuditi takozvanu cjenovnu isplativost pojašnjava strategiju Ekobita njen direktor i suvlasnik Vedran Brničević. “Mi se poput Indijaca, Kineza i Rusa ne možemo takmičiti niskom cijenom jer našim programerima moramo osigurati odgovarajući standard, a on je viši nego u tim zemljama ili primjerice Bugarskoj i Rumunjskoj.Zato se s međunarodnom konkurencijom ne natječemo u najjednostavnijem obliku samo niskom cijenom već takozvanim price managementom, odnosno povoljnijom cijenom za vrhunsku kvalitetu usluga. Radimo najzahtjevnije informatičke usluge i proizvode ali povoljnije nego zapadna konkurencije“, kaže Brničević.