Kada su 1998. godine tri studenta zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva (FER), Tomislav Dominiković, Hrvoje Balen i Mislav Balković, odlučili iskustvo steći u svojoj novoosnovanoj tvrtki, nisu ni slutili kamo će ih to dovesti.

Poligon za iskustvo
Naime, kako su neki diplomirali, a neki bili pred tim, odlučili su u slobodnoj sobi stana Mislavove bake u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu podučavati Hrvate informatici. Nastala je Algebra, danas nezaobilazno ime bilo kakve informatičke naobrazbe u čitavoj Hrvatskoj. Do 2008. godine to je bilo “samo” informatičko učilište u kojem su odrasli stjecali ili nadopunjavali svoja IT znanja. No nakon višegodišnjih priprema i dobivenih dozvola Algebra je prošle godine postala i visokoškolska ustanova sa 65 upisanih studenata, 30 redovnih i 35 izvanrednih, a ima planova i za dalje. Prema riječima Mislava Balkovića, suvlasnika i člana Uprave Algebre te predsjednika Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra, u prvoj su godini imali 1,5 grupu i 10 polaznika tjedno. Danas Algebra samo u Zagrebu ima ukupno 672 grupe, a toliko još ukupno i u svim ostalim gradovima u kojima samostalno ili preko partnera učilište djeluje. “Tek osnovana Algebra nam je primarno trebala poslužiti kao poligon za stjecanje iskustva. Ja sam već diplomirao i radio ozbiljno u jednoj tvrtki za programiranje u energetici, a Tomislav i Hrvoje su se potpuno posvetili Algebri. Naravno da smo u prvo vrijeme svi radili volonterski na vlastitim starim ‘kantama’, njih šest. Bolje PC-e smo koristili za polaznike, a moj koji je bio lošiji bio je za ”administraciju”, priča o kompanijskim počecima Mislav Balković.

Ekspanzija suradnje
Prvi ozbiljni projekt, koji im je donio i prvi ozbiljniji novac, bio je 2000. godine kada su uspjeli dobiti IBM-ov certifikat, u to vrijeme vrlo ekskluzivan i popularan jer se tečaj upisivao u radne knjižice. Te i sljedeće godine krenula je suradnja s Ericssonom Nikolom Teslom i ekspanzija suradnje u informatičkom obrazovanju s gotovo svim najvećim domaćim kompanijama. Prema Balkovićevim riječima, Ericsson se tada rješavao tehnološkog viška, a kao društveno odgovorna kompanija željeli su svojim bivšim djelatnicima, osim otpremnine, pružiti i priliku za korisno IT obrazovanje koje će im pomoći u budućnosti. Algebra je u to doba bila, ako ne jedina, onda jedna od rijetkih ozbiljnih tvrtki s certifikatom koja je mogla pružiti takvu uslugu. Tvrtka je do 2004. egzistirala u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu, ne u bakinu stanu, nego u unajmljenom prostoru u bakinu susjedstvu, da bi tada prešla na današnju lokaciju u Maksimirskoj ulici. Razvoj tvrtke je možda najvidljiviji kroz ostvareni prihod koji je 2001. godine iznosio nešto više od tri milijuna kuna. Već sljedeće godine porastao je na 4,1 milijun, 2003. godine na sedam milijuna, a 2004. godine na 9,1 milijuna kuna. Preseljenjem u novi prostor 2004. godine porastao im je i obujam posla, a time i prihod koji je 2005. godine dostigao 11 milijuna kuna. Iduće 2006. godine prihod je dostigao 17,2 milijuna te 2007. 22,5 milijuna kuna. Iako još nisu obrađeni podaci za lanjsku godinu, u Algebri očekuju da će im prihod biti 20 do 25 posto veći od lanjskog te dosegnuti oko 28 milijuna kuna. Širenjem poslovanja i novih djelatnosti prostor u Maksimirskoj, kao i onaj zakupljeni u Savskoj, Algebri su postali premali te se traži novo rješenje. Iako nije želio govoriti o detaljima, Balković je najavio da bi se preseljenje moglo dogoditi već u rujnu. Prostor je postao neprikladan, ponajprije zbog pokretanja visokog učilišta koje će svake akademske godine upisivati po 65 studenata. Prvostupnici koji će za koju godinu diplomirati na Algebri imat će 180 ECTS bodova, po Bologni, te steći zvanje Stručni prvostupnik inženjer računarstva sa specijalizacijom kao sistemski inženjer ili programski inženjer. Algebra je privatna visokoškolska ustanova koja se financira preko polaznika. Cijena godine studija je 30.000 kuna. I dok većini izvanrednih studenata školarine plaćaju tvrtke koje su ih poslale na doškolovanje, redovni studenti gotovo u potpunosti sami snose troškove studija. Prema riječima prvog čovjeka studija Mislava Balkovića, većina redovnih studenata svoje školarine plaća putem studentskog kredita Zabe.

Prilika za razvoj
“Usprkos globalnoj ekonomskoj krizi mislim da IT sektor nije i neće zahvatiti kriza većih razmjera, posebno ne u Hrvatskoj. Naime, IT sektor u našoj zemlji nije toliko masivan i razvijen kao na Zapadu te se očekuje da će se nastaviti njegov lagani rast, a time i potražnja za računalnim stručnjacima. U Hrvatskoj nema više od 30.000 ljudi zaposlenih informatičara, a i dalje je izražena potreba za srednjim i nižim stručnjacima – programerima i operaterima”, objašnjava Mislav Balković. Stoga u Algebri i u aktualnoj krizi vide priliku za razvoj jer procjenjuju da će interes za informatičko obrazovanje biti u porastu. Algebra bi dodatne studente i polaznike mogla regrutirati iz vojske otpuštenih u aktualnoj krizi, koji će zasigurno željeti popraviti svoje znanje i konkurentnost na tržištu rada. Isto tako je za očekivati da će se i mnoge tvrtke dodatno informatizirati.

Činjenice

Brojni polaznici
Algebra danas nudi 18.000 seminara godišnje. U proteklih 10 godina kroz Algebru je prošlo više od 11.000 polaznika.

Predavanja nakon posla
Najtraženiji termini su od 17 do 22 sata, a najslabije popunjeni oni od 12 do 15 sati.

Dobna struktura
Prosječna dob njihovih polaznika je 27 godina.

Cyber obrana

Kriterij za pogrešku je nula: Nino Talian otkriva kako KING ICT surađuje s NATO-om

Ivana Šušak (Alfatec):

„Osiguravajuća društva ne postoje da bi obrađivala dokumente, već procjenjivala rizike“

Žene
U spolnoj strukturi polaznika učilišta prevladavaju žene sa 55 posto udjela, no istodobno je od 65 upisanih studenata veleučilišta samo pet djevojaka.

Spektar interesa
Razlog za to je što su žene više zainteresirane za jednostavnije programe operatera, a muškarci za složenije poput programera i sistematora.

Visokoškolska ustanova
Nakon višegodišnjih priprema Algebra prošle godine postala visokoškolska ustanova sa 65 upisanih studenata, 35 redovnih i 30 izvanrednih