Alen Novosad, konzultant je češke tvrtke Eurovision group, koja ostvaruje vrlo dobre rezultate na području savjetovanja o fondovima Europske unije i izradi prijava za dodjelu nepovratnih sredstava. Tvrtka pruža svoje usluge u Slovačkoj, BiH te Srbiji, a od lani i u Hrvatskoj. Klijentima su do sada priskrbili više od 500 milijuna eura novca EU. Eurovision je izradio i više specijaliziranih studija, primjerice, strateški plan razvoja grada Znojma, željezničkog prometa u BiH, a u Hrvatskoj plan integriranoga prometnog rješenja za grad Zagreb te Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju.

Koliko je Češka povukla novaca?
Ukupna sredstva koja bi se trebala u Češkoj utrošiti u okviru EU-fondova iznose 31 milijardu eura u razdoblju od 2007. do 2013. godine. Poljskoj je u tom istom razdoblju namijenjeno 82 milijarde eura. Ti iznosi uključuju i nacionalna sredstva. Kad se izdvoje sredstva iz europskog proračuna, Češka dobiva 27, a Poljska 67 milijardi eura. Prema broju stanovnika najsupješnija je Estonija sa 3035 eura po glavi stanovnika, slijedi Češka sa 3009 eura, a na začelju je Rumunjska sa 1078 eura. Češka vodi u najmanjem broju angažirane administracije po projektu pa se jedna osoba bavi projektima vrijednim 17 milijuna eura. Ukupno je 1500 ljudi u državnoj administraciji angažirano na fondovima-EU. Najbliže češkoj učinkovitosti državne administracije je Mađarska, a u Slovačkoj jedan djelatnik se “brine” za 11 milijuna eura. Slovenija je među manje uspješnima.

U koje djelatnosti se ulagalo?
U Češkoj četiri petine namijenjenog novca iz EU iade u razvoj infrastrukture, ljudskih resursa, poticanje inovacija i konkurentnost. Poljska planira u inovacije, ljudske resurse i infrastrukturu uložiti samo tri petine od ukupnoga kolača, a ostatak ide na ruralni razvoj i na poljoprivredne subvencije koje više štete razvoju nego što potiču razvoj.

Kakva je alokacija u Hrvatskoj?
To nam je nedokučivo, i to radi ekipa službenika do kojih ne možemo doći. No dostupni su podaci što je Hrvatska ispregovarala s EU i zna se u koje sektore će ići novac. Dosad se u Hrvatskoj mnogo ulagalo u razvoj poduzetničkih i industrijskih zona i inkubatora, što je koristila administracija, iako bi bilo bolje da su više dobivali poduzetnici. Danas brojne poduzetničke zone zjape prazne, dok poduzetnički centi nemaju za koga raditi. Financirale su se i razvojne agencije, od kojih se neke poput one u Splitu već zatvaraju.

Što predlažete našim poduzetnicima i nadležnim ministarstvima?
Predlažemo da se, po uzoru na Češku, osnuje nacionalni fond iz kojeg bi se poduzetnicima ili lokalnim i regionalnim jedinicama dodjeljivao novac za već odobrene projekte, koji pak nedostaje za njihovu realizaciju. Time bi se izbjegla pristranost da, primjerice, siromašne općine koje nemaju svoja sredstva, a imaju odobrene iznose od EU za svoje projekte ne ovise o tome je li načelnik općine blizak vladajućoj garnituri. Nadalje, središnja bi se vlast trebala odreći dijela svojih sredstava u korist lokalne samouprave. Poduzetnicima i svima koji žele novac iz EU predlažemo da planiraju i pišu projekte i strategije, otkupljuju zemljišta i rješavaju vlasničke odnose, dok država treba osigurati novac u proračunu za sufinanciranje projekata EU bez obzira koriste li ih privatni poduzetnici ili državne tvrtke. Češka je za sufinanciranje ovih projekata u svom proračunu osigurala pet milijardi eura u idućih nekoliko godina. Hrvatskoj je od 2014. do 2020. namijenjeno sedam milijardi eura, ali samo ako vlada u proračunu osigura najmanje 300 milijuna eura godišnje.

Je li itko u Hrvatskoj uz vašu pomoć povukao novac iz EU?
Uz pomoć Eurovisiona još nijedan poslovni subjekt ovdje to nije učinio jer u Hrvatskoj smo počeli poslovati krajem prošle godine i tek upoznajemo zainteresirane klijente. Općinama, gradovima i poduzetnicima nudimo posao na načelu dijeljenja rizika. Nudimo im besplatno savjetovanje, a ako dobiju nepovratna sredstva, financiramo se iz provizije.

Češko iskustvo

Kakav je učinak nepovratnog novca?
U Češkoj će do kraja 2015. godine, kako se očekuje, učinak nepovratnih sredstava iz fondova EU pridonijeti rastu BDP-a s deset posto. Novac dolazi od 2007., ali vrhunac priljeva bio je tek poslije nakon što su se napisali programi i raspisali natječaji. Glavnina novca je stigla 2009. i 2010. što je pomoglo i obuzdavanju recesije.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu