Vlada kreće u odlučnu borbu protiv organiziranog kriminala. Ma koliko zvuči aktualno, ta je ‘borbena gotovost’ bila naslovna tema prvoga broja Dnevnika, tada nove dnevne novine koja je s rotacije krenula 1.ožujka 2004.

Akteri su, doduše, u međuvremenu stubokom promijenili uloge: obračun je najavljivao Ivo Sanader, netom nakon što je osvojio svoj prvi premijerski mandat. Šest godina kasnije u medijima on postaje jedno od glavnih “sumnjivih lica” u korupcijskim istragama koje posljednjih mjeseci sustižu jedna drugu.Podjednako aktualnim danas zvuče i neki drugi glavni apeli iz prvoga broja Dnevnika. Tog se dana očekivala objava 55 preporuka za poboljšanje konkurentnosti Hrvatske, s naglaskom na orijentaciju na izvoz i znanje, a Miodrag Šajatović, tadašnji glavni urednik, u svom je prvom uvodniku novoj vladajućoj garnituri poručio kako 2004. “ne smije biti izgubljena godina”.Dok se o poboljšanju konkurentnosti i važnosti izvoza te provođenja strukturnih reformi, osobito u području javne uprave, i danas govori na isti način, ni 2004. ni godine nakon toga nisu bile izgubljene u pogledu procesa približavanja Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatska je upravo tijekom 2004. dobivanjem statusa kandidata napravila prvi korak ka tom strateškom cilju, dok se, evo, u 2010. očekuje završetak dugog procesa pregovora. No, dok je otvaranje vrata EU potaknulo optimizam i rast gospodarstva u svim segmentima, završetak pregovaračkog procesa odvija se u tmurnom ambijentu traženja izlaska iz krize. Tako su danas poruke aktera gospodarske i političke scene više-manje slične onima iz 2004. – ni ova godina ne bi smjela biti izgubljena. U svim mijenama kroz koje je prolazila Hrvatska, osobito njezino gospodarstvo tijekom posljednjih šest godina svakodnevno je, kroz 1500 brojeva, sudjelovao i Poslovni dnevnik. Pritom su i novine koje čitate i same doživjele nekoliko preobražaja – što vlasničkih, što koncepcijskih. Njihov osnivač, Europapress holding, zamislio ih je kao ozbiljnije dnevne novine s jakim naglaskom na ekonomiju. U skladu s takvom filozofijom počele su izlaziti kao Dnevnik, poslovni dnevni list.

U njegovu kreiranju i prvim mjesecima izlaženja je, pak, uz bazu koju je činila ekipa dotadašnjeg Poslovnog tjednika (izdanja EPH) i njegova urednika Šajatovića, najveći pečat dao Tomislav Wruss, tadašnji glavni urednik Jutarnjeg lista. Nakon godinu dana EPH je odlučio u vlasničku strukturu Dnevnika uvesti partnera, Masmediju Stjepana Andrašića. U toj fazi dio se ljudi odlučio na ostanak u EPH-u – između ostalih, Viktor Vresnik (danas gl.urednik Forbesa), Branka Stipić, Miroslav Kuskunović i još nekolicina koji su danas novinari i urednici u izdanjima EPH. Ubrzo dolazi i do prvog redizajna s kojim početkom travnja 2005. novina mijenja ime u Poslovni dnevnik i pojačava se naglasak na poslovnim informacijama. Pola godine kasnije Poslovni dnevnik uzima prepoznatljivu boju biznis novina. No, takva vlasnička struktura ipak se nije uspjela održati pa početkom 2006. Masmedia postaje jedini vlasnik Poslovnog dnevnika. Sljedeće dvije godine, međutim, pokazale su da mala tvrtka poput Masmedije nije imala dovoljno snage za održavanje financijske stabilnosti novina pa je to i presudilo odluci o partnerstvu sa austrijskim izdavačem Styrijom koja u vlasničku strukturu ulazi u ožujku 2008. Prvih četiri-pet godina naše novine bilo je u znaku visoka rasta ekonomije, naglo oživljela tržišta kapitala i pojačane aktivnosti ulagača. To je mijenjalo i fokus medija – gospodarske teme izlaze iz zatvorene niše, a uz poboljšanje standarda i masovnije uključivanje građana u trgovinu na burzi te teme postaju interes šire čitateljske publike. Izdavači su to prepoznali kao plodno tlo za pokretanje novih poslovnih izdanja ili jačanje gospodarskih stranica u općim dnevnim novinama. To je, pak, u vrlo kratkom vremenu povećalo potražnju za novinarskim kadrom u toj specifičnoj “grani” novinarstva, a Poslovni dnevnik, tada jedina specijalizirana dnevna poslovna novina, nametnuo se kao prirodni rasadnik gospodarskih novinara. Tako se s pokretanjem konkurentskih izdanja, tjednika Lider i Business.hr, Poslovnom dnevniku dogodila prvi veći odljev autora iz redakcije.

Urednici koji su pokretali Dnevnik poput Miodraga Šajatovića i Đurđice Klancir počeli su voditi nove projekte, a sa sobom su povukli i dio dotadašnjih novinara Poslovnog dnevnika – Manuelu Tašler, Ivicu Grčara, Hrvoja Mateljića, Sašu Paparellu, Danicu Juričić, Renatu Ivanović, Željka Šojera…. Dok se u tim turbulentnim vremenima za naše novine, urednička ekipa Poslovnog dnevnika prilično osula, autorska jezgra iz faze osnivanja Dnevnika uglavnom je ostala čvrsta. Formalno izvršnom, a zapravo glavnom uredniku Stjepanu Blaževiću, sadašnjem uredniku rubrike Novac u Jutarnjem listu, ipak je uspijevalo iz dana u dan ‘složiti’ novi broj PD-a. U tome su novinarima i uredništvu Poslovnog svakako na ruku išle promjene u društvu i na gospodarskoj sceni jer barem tema nije nedostajalo. Detaljno su se pratile višemjesečne sage poput preuzimanja Plive, prvih javnih ponuda dionica u sklopu privatizacijskog procesa (Ina i Hrvatski telekom), ali i inflacije inicijalnih javnih ponuda (IPO-a) dionica koja je uslijedila, među kojima je upravo Poslovni dnevnik neke prvi i najavio (Optima, Veterina, Atlantic Grupa). Zahvaljujući stečenom kredibilitetu i specijalističkom pristupu Poslovni dnevnik mnoge je detalje otkrio prije drugih. Godinama su ove novine prve donosile pojašnjenja ključnih mjera Hrvatske narodne banke, ali i priča iz svijeta javnih financija, poput, primjerice onih o planovima zaduživanja države. Mimo tema koje su se javno odvijale, Poslovnom dnevniku uspijevalo doznavati i detalje onih koje su se odvijale u puno užem krugu, ali i akcije u koje su kretali pojedini poduzetnici ili menadžeri, od kojih su se neke realizirale, a neke ne. Primjerice, imali smo detalje o pregovorima o tada aktualnoj prodaji TDR-a strateškom partneru (2004.), namjeru Luke Rajića da pusti EBRD u vlasničku strukturu, veliko financijsko restrukturiranje Agrokorova duga 2007., namjeru osnivanja jedinstvene burze, detalje iz preuzimačkih akcija hrvatskih tvrtki- Agrokora, Atlantic Grupe, Podravke, Lure, većinu velikih privatizacijskih projekata iz portfelja HFP-a, osnivanje konzorcija za preuzimanje TLM-a, velike kadrovske transfere i promjene menadžera u kompanijama … Svih ovih šest godina doista nas je vodila želja da budemo relevantni i pouzdani. To namjeravamo i ostati.

Svi glavni urednici:

Miodrag Šajatović
(ožujak 2004.- ožujak 2005.)

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Tomislav Wruss, kreativni direktor
(ožujak-lipanj 2004.

Stjepan Andrašić
(ožujak 2005. – ožujak 2008.)

Darko Markušić,
(od ožujka 2008.- )

Od prvog broja u Poslovnom dnevniku su Marija Brnić, Jadranka Dozan, Ksenija Končevski, Lidija Stanko, Suzana Varošanec, Snježana Vujisić Sardelić, dok se nakon kratke stanke u Dnevnik vratila i Mirela Klanac.

Novinari i urednici Poslovnog

Svi dolasci i odlasci
Poslovni dnevnik je imao nekoliko faza novog ekipiranja tijekom kojih su se u redakciji pridružili mnogi današnji novinari i urednici – Božica Babić, Marija Crnjak, Ksenija Puškarić, Tomislav Oharek, Ana Blašković, Tatjana Tadić, Andrea Koščec, Gordana Grgas, Predrag Vučinić… No, kako su kadrovske fluktuacije uobičajen dio novinarskog ritma bilo je i odlazaka – Marina Klepo danas je novinarka Jutarnjeg lista, Tomislav Klauški je komentator na portalu Index, Anja Šeparović je novinarka HTV-a, Gojko Drljača urednik u Večernjem listu, Igor Vukić u Privrednom vjesniku, a Zoran Daskalović i Ante Pavić su u Business.hr-u, ali i povrataka – Ivana Kučko. Nekima je odlazak iz Poslovnog dnevnika u druge novine bio tek prijelazna faza prema drugim životnim i poslovnim izborima. Tako su, primjerice, Gabrijela Kasapović, Feđa Hudina ili Ivana Prgomet danas u PR biznisu, neki su naši novinari u međuvremenu otišli u banke ili državne institucije, a neki su se više zbližili s politikom – Danica Juričić tako postaje glasnogovornica novoga predsjednika Ive Josipovića, a Maša Ivaniš je već nekoliko godina glasnogovornica hrvatskog pregovaračkog tima za EU.
Naš dragi kolega Hrvoje Mateljić, nažalost, više nije među nama.

Europske nagrade

Moderni redizajn (rujan 2008.) pridonio je osvajanju nekoliko prestižnih europskih nagrada European Newspaper Awarda – za tipografiju 2009. , odnosno za najbolje novinske naslovnice u 2010. godini. (11. 5. 2009. “Dnevno najmanje jedna tvrtka zatraži otvaranje stečaja” i 14. 5. 2009. “Nizak rejting Mađarske povećao cijenu Inina kredita”).

Tekstove objavljene u Poslovnom dnevniku u posljednjih godinu, dvije citirali i prenosili su gotovo svi mediji u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu (BusinessWeek, Reuters, Bloomberg, Dow Jones, AFP, APA, SeeNews, Wirtschaftsblatt, Die Presse, Der Standard…).

O ugledu Poslovnog dnevnika ponajbolje govori i činjenica da su za Poslovni dnevnik pisali ili još uvijek pišu ugledni svjetski političari i ekonomisti, uključujući predsjednika SAD-a (Barack Obama) i generalnog tajnika UN-a (Ban Ki-Moon) – Richard Holbrooke, Joseph E. Stiglitz, Paul Samuelson, George Soros, Kenneth Rogoff, Jeffrey D. Sachs, Jack Welch… – te brojni hrvatski političari i direktori/vlasnici najvećih hrvatskih tvrtki.