Prošlog petka u ponoć istekao je rok za predaju ponuda za dokapitalizaciju odnosno upis novih dionica splitskog Jadroplova. Iako još teče rok za prispijeće ponuda koje su do zadanog roka eventualno poslane poštom, već dosad pristigle ponude upućuju na to da će se dugo planirano prikupljanje svježeg kapitala napokon i provesti.

“Do današnjeg dana zaprimljeno je više valjanih ponuda za dokapitalizaciju, i to od strane domaćih i stranih ponuditelja, a ukupna količina dionica značajno premašuje planiranu”, priopćili su na početku ovog tjedna iz te brodarske kompanije.

U šturoj objavi putem Zagrebačke burze iz Uprave Jadroplova na čelu s Branimirom Kovačićem ističu kako narednih dana slijedi proces vrednovanja ponuda i izbor ponuditelja. “Vjerujemo da je emisija prešla prag uspješnosti definiran javnim pozivom”, zaključno navode u burzovnom priopćenju.

Uz navedenu potražnju dokapitalizacija bi mogla biti u maksimalnoj količini od dva milijuna dionica predviđenih javnim pozivom upućenim tzv. kvalificiranim ulagateljima (minimalni ulog od milijun kuna), a kako je cijena određena na najmanje 25 kuna, u kompaniju bi se kroz povećanje temeljnoga kapitala za 20 milijuna kuna trebalo sliti najmanje 50 milijuna kuna svježeg kapitala.

Budući da je temeljni kapital Jadroplova podijeljen na 1,63 milijuna dionica, to će značiti i privatizaciju kompanije. Privatizacija je bila i jedna od točaka u sklopu plana restrukturiranja prilikom ishođenja suglasnosti Europske komisije, zbog pravila EU za državne potpore.

Uz pretpostavku izdanja dva milijuna novih dionica, novi bi ulagači postali vlasnici 55 posto kompanije. Pritom bi se udjel države, koja danas drži 70 posto dionica, smanjio na nešto manje od trećine. Država bi, dakle, zadržala manjinski kontrolni paket, ali uz kapitalno ojačanu kompaniju i znatno bolje stanje na brodarskom tržištu nego donedavno, vrijednost tog udjela ima perspektivu rasta.

Koliko su pristigle ponude premašile zadani limit broja novih dionica (nasuprot donjem pragu uspješnosti od milijun dionica) u splitskoj kompaniji još ne mogu precizirati. Zbog propozicija postupka isto vrijedi i za iole konkretnije naznake strukture interesenata. No, u redovima domaće fondovske industrije neslužbeno se čuje da među ponuditeljima ima domaćih fondova, a navodno i stranih.

U fondovskoj zajednici s tim u vezi neki napominju da bi jedan od takvih kandidata mogao biti i, primjerice, američki fond koji otprije poznaje kompaniju jer se investicijski angažirao prilikom restrukturiranja jednog od kreditnih aranžmana kompanije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dio financijaša, usto, vjeruje da među zainteresiranim ulagačima ima i igrača koji na aktualnu dokapitalizaciju gledaju više strateški, a ne portfeljno, odnosno da ih zanima (samo) upravljački relevantan paket. Međutim, to su zasad ponajprije ili samo logičke križaljke.

Jednako tako, u sferi nagađanja su i cijene koje su zainteresirani ulagači istaknuli u svojim ponudama. Kako u tom pogledu izgleda struktura iskazane potražnje te hoće li i koliko ona na kraju biti veća od inicijalnih 25 kuna, trebat će pričekati službeno zaključenje postupka.

Danas se lakše diše

Iako je tijekom financijskog restrukturiranja Jadroplov, uz ostalo, prošle godine uspio ishoditi otpis oko 27 milijuna dolara (približno 170 milijuna kuna) duga prema njemačkom kreditoru, razina zaduženosti još uvijek je značajna.

Uz 240 milijuna kuna dugoročnih obveza (mahom prema bankama), sredinom ove godine je, prema financijskom izvješću, imao i 80 milijuna krakoročnih.

No, danas se svakako lakše diše, a osjetno povoljniji globalni tržišni sentiment koji se bilježi ove godine to dodatno olakšava, to prije što su predviđanja izgleda kretanja cijena vozarina nakon podosta mršavih godina i dalje razmjerno povoljna.

Dobar dio proteklog desetljeća za splitskog je brodara bio borba za preživljavanje. O utjecaju drastičnog pada cijena najma brodova za prijevoz suhog rasutog tereta (uz prateći pad vrijednosti brodova) govori, primjerice, i podatak da je Jadroplov 2013. imao nepunih 147 milijuna kuna prihoda, a 2016. je zaključio sa 64 milijuna poslovnih prihoda, i to uz dva broda manje.

Oporavak indeksa vozarina okrjepio je brodare, a prema nekim od svježijih prognoza specijalista za taj biznis, globalno tržište brodskog transporta rasutih tereta do 2024. bi moglo porasti na 340 milijardi dolara nasuprot npr. 305 u 2018. godini. Rast pomorske trgovine i izvoz građevinskog materijala i metala na međunarodnoj razini potiče rast tržišta transporta rasutih tereta, glavni su naglasci analitičara u prognozama.

Očekuje se i da će sve veći broj stanovnika u zemljama poput Kine i Indije, brza urbanizacija, kao i rastuće poslovanje s proizvodnjom čelika pružiti brojne mogućnosti za rast igračima koji posluju na tom segmentu brodarskog tržišta, ističe se u jednoj od recentnih analiza na temelju predviđanja nekolicine ključnih igrača na tom tržištu.

Tržišna kretanja

Usporedno s oporavkom vozarina uslijedio je i rast potražnje te cijena novogradnje. U Jadroplovu su tako prošli četvrtak objavili da su potpisali ugovor s kineskim brodogradilištem o gradnji dvaju brodova za rasuti teret, koji na snagu stupa za mjesec dana.

Računa se, naime, da će s jeseni cijene biti moguće i desetak posto više. Slična vijest je samo dan kasnije stigla i iz Alpha Adriatica, nekadašnje Uljanik plovidbe. I Alpha Adriatic ide, naime, u nabavu dviju novogradnji, a posao je ugovorila s pulskim brodogradilištem.

Sve u svemu, skorom dokapitalizacijom Jadroplov zaokružuje proces restrukturiranja i okreće se razvojnim ciljevima. Dvije novogradnje dio su plana potrebnog pomlađivanja flote, kojim bi se prosječna starost današnjih pet brodova (tri supramaxa i dva handysizea) s 15-ak godina spustila na pet-šest.

Usto, u narednim godinama fokus će se usmjeriti i na tzv. zelene planove poput električnih brodova za putnički prijevoz.  Taj projekt je komuniciran prije pola godine, a imajući u vidu smjernice EU vezane uz emisije stakleničkih plinova i pomorski  prijevoz (nulta emisija do 2050.), tu se u financiranju računa (i) na europske fondove.

Konačno, jedan od smjerova djelovanja u idućim godinama je i optimalizacija upravljanja imovinom, budući da Jadroplov ima nekoliko zanimljivih nekretnina.

U Upravi Jadroplova tako su i pri objavi poziva investitorima u srpnju poručili kako vjeruju da su pred društvom “mirna mora, jer ovaj proces kao finalni stadij restrukturirana predstavlja jezgru dugoročne stabilnosti, prosperiteta i razvoja”.