Bolnice nisu osuđene na gubitke, a njihovo poslovanje prije svega ovisi o menadžmentu. Ono što je pozitivno jest da je zaustavljen trend stvaranja novih gubitaka i da će neke bolnice do kraja godine biti na nuli", rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić u utorak na okruglom stolu magazina Banka i Ekonomskog instituta Zagreb. Kao pozitivan primjer naveo je bolnice Dubravu, Rijeku i Merkur te naglasio da je pozitivno poslovanje u korelaciji sa stanjem listi čekanja što se vidi i po smanjenju rokova čekanja na pojedine pretrage i zahvate. No, Ostojić je ipak napomenuo kako se pozitivno poslovanje odnosi samo na ovu godinu te da postoje i nasljeđeni dugovi. Oni su u ovom trenutku, barem što se tiče bolnica, oko 2,6 milijarde kuna. O poslovanju bolnica se, među ostalim, raspravljalo i proteklog tjedna na savjetovanju Udruge poslodavaca u zdravstvu koje je u Opatiji okupilo ravnatelje zdravstvenih ustanova, predstavnike zdravstvene administracije, sindikata, dobavljača i ostalih koji rade u sustavu.

Smanjenje prihoda
Osim odgovornosti ravnatelja za loše poslovanje, istaknuto je, dio krivice leži i na drugoj strani. Navedena su dva primjera koja će ubuduće direktno utjecati na poslovanje bolnica, a to su odluke Upravnog vijeća HZZO-a koje je 31. listopada smanjilo vrijednost koeficijenta 1 po DTS postupku te ograničilo potrošnju posebno skupih lijekova."Smanjenjem koeficijenta bolnicama će se na godišnjoj razini direktno smanjiti prihod od dopunskog zdravstvenog osiguranja za četiri posto odnosno oko 50 milijuna kuna. A i limitiranje potrošnje skupih lijekova i, to s retrogradnom primjenom što se ne smije, negativno će se odraziti na poslovanje bolnica. Primjerice, ako neka bolnica mjesečno za skupe lijekove troši 3 milijuna kuna, ovom će odlukom samo u posljednjem kvartalu ove godine imati 1,3 milijuna kuna manje", naglasio je Boris Lukovnjak, ekonomski savjetnik u UPUZ-u. Također treba napomenuti da su bolnice još početkom godine dobile smanjene mjesečne proračune za četiri posto što je bila direktna posljedica smanjenja ukupnog proračuna za zdravstvo. Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga na savjetovanju je govorio i o novim načinima ugovaranja za sljedeću godinu te je naglasio da su analize pokazale dosta nepravilnosti pri određivanju limita bolnicama. No, s druge strane, dodao je, postoje i problemi u samom sustavu pa je kao primjer naveo nepravilnosti prilikom fakturiranja bolnica prema HZZO-u.

"Neki su ravnatelji vrlo kreativni pa povećavaju fakture na način da na koncu ispada da se u nekim općim bolnicama rade kompliciraniji zahvati nego u kliničkim bolnicama, ali i unatoč tome neke od njih i dalje realiziraju 20 posto manje posla od ugovorenog", naglasio je Varga. Dodao je i da su problem i liste čekanja na kojima je trenutno 540 tisuća ljudi po čemu ispada da je Hrvatska najbolesnija zemlja na svijetu. "Liječnici moraju preuzeti odgovornost i pridržavati se kliničkih smjernica, a ne da pacijenti dobiju sve što si zamisle. Drugim riječima, kod nas se ne slijedi princip medicine zasnovane na dokazima, a ako se liječnici ne pridržavaju smjernica znači da krše ugovor koji imaju sa HZZO-om", rekao je Varga. S njim se slaže i ministar Ostojić koji je u utorak izjavio da su pojedini ravnatelji bolnica smijenjeni jer se njihovi zaposlenici nisu pridržavali kliničkih smjernica što se direktno odražavalo i na povećanu potrošnju. Prema prijedlogu HZZO-a, ugovori s bolnicama ubuduće bi se sastojali od nekoliko komponenti: 70 posto prihoda bi bio fiksni dio (za tzv. hladni pogon), a varijabilni dio ovisio bi o nekoliko parametara kao što su smanjenje listi čekanja, plaćanje nepripadajućih pacijenata, izvanlimitne aktivnosti, mjerili bi se i ključni indikatori kvalitete, a bolnica bi mogla dobiti i bonus. Ministar Ostojić pak naglasio je da je informatizacija jedan od ključnih projekata koji će omogućiti mjerljivost rada te jaču kontrolu financijskog poslovanja. Bolnice će, prema najavi ministra Ostojića, ubuduće vjerojatno voditi dva profesionalca jer se planira odvojiti organizacijsko-financijsko od medicinskog upravljanja.

Stari dugovi
Na savjetovanju se, između ostaloga, govorilo i o primjeni Zakona o financijskom poslovanju koji podrazumijeva da zdravstvene ustanove podmiruju svoje obveze u roku od 60 dana. No, to se ne odnosi i na dospjele obveze nastale prije 1. listopada, rečeno je, pa se postavlja pitanje što će biti s tim dugom bolnica. "Preduvjeta za primjenu ovog zakona je nekoliko. Prije svega, HZZO treba ugovarati i plaćati svoje obveze prema zdravstvenim ustanovama u roku od 60 dana, jer je trenutno rok i do 180 dana. To znači da treba osigurati dodatni novac kako bi se HZZO sveo sa 90 na 60 dana. Također je potrebno osigurati i da bolnice podmire dugove starije od 60 dana što znači da bi u jednom trenutku trebale na račun dobiti dva mjesečna proračuna", istaknuo je Ivan Lukovnjak, savjetnik u UPUZ-u. Primjena Zakona sa sobom nosi i određene rizike i to u vidu manjka prihoda u tekućem poslovanju, nepodmirenje zatečenih obveza starijih od 60 dana, otvara se i pitanje redoslijeda plaćanja obveza, zatim opskrbe bolnica robama i uslugama te na koncu i ostvarivanje planiranog opsega i strukuture usluga. Moguća su rješenja, rečeno je, da zdravstvene ustanove podignu kredit za otplatu starih dugova ili da to učini HZZO.