Učilište Algebra jedna je od najznačajnijih hrvatskih obrazovnih institucija, a u informatičkom obrazovanju pripada u krug 15 vodećih ustanova istočne i srednje Europe. Od 1998. godine Učilište je organiziralo više desetaka tisuća seminara na kojima je informatički opismenjivalo Hrvate ili ih pak obučavalo za specifična profesionalna ICT znanja tražena na tržištu.

Do 2008. godine Algebra je bila informatičko učilište u kojem su odrasli stjecali ili nadopunjavali svoja IT znanja, a profesionalci dodatno stjecali i IT certifikate. No nakon višegodišnjih priprema i dobivenih dozvola Algebra je prije dvije godine ustanovila i visokoškolsku ustanovu na kojoj danas studira 130 budućih IT profesionalaca i koja uskoro upisuje svoju treću generaciju sistemskih i softverskih inženjera. Algebra grupa danas je respektabilan sustav koji ostvaruje godišnji prihod od 28 milijuna kuna te zapošljava 50 stalnih te 300-tinjak stručnijih, vanjskih suradnika. Kada su se 1998. godine tri studenta zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva, Tomislav Dominković, Hrvoje Balen i Mislav Balković, odlučili za poduzetništvo, nisu ni slutili kamo će ih to dovesti. Kako pojašnjava Hrvoje Balen, član Uprave Algebre i predsjednik Upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo (www.racunarstvo.hr), krajem devedesetih su neki od njih diplomirali, a neki bili pred tim. “Odlučili smo u prostorima Mislavova stana u Zagrebu pokrenuti informatičke seminare. Uz velike napore i puno strateških odluka začeta je današnja Algebra – nezaobilazno ime bilo kakve informatičke naobrazbe u čitavoj Hrvatskoj”, kazao je Balen, inače i dopredsjednik ICT udruge pri HUP-u. U prvoj godini Algebra je imala tek deset polaznika tjedno. Danas Algebra u Hrvatskoj godišnje održi više od 18.000 seminara. U prvo vrijeme svi su u Algebri radili volonterski, radi stvaranja prostora egzistencije.

Obrazovanje
Prva ozbiljnija IT tehnička edukacija krenula je u Algebri 2000. godine kada su uspjeli dobiti IBM autorizaciju za školovanje IT profesionalaca, u to vrijeme vrlo popularan jer je školovanje donosilo pojedincima konkurentna znanja, formalni IBM certifikat, ali i upis zvanja u radnu knjižicu. Te i sljedeće godine krenula je i opsežnija suradnja s Ericssonom Nikolom Teslom i ekspanzija suradnje u informatičkom obrazovanju s gotovo svim najvećim domaćim kompanijama. Ericsson je tada zbrinjavao višak zaposlenika, a kao društveno odgovorna kompanija željeli su svojim bivšim djelatnicima, osim otpremnine, pružiti i priliku za korisno IT obrazovanje koje će im pomoći u budućnosti. Algebra je u to doba bila, ako ne jedina, onda jedna od rijetkih ozbiljnih tvrtki s certifikatom koja je mogla pružiti takvu uslugu. Tvrtka je do 2002. poslovala u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu, da bi tada prešla na današnju lokaciju u Maksimirskoj ulici, a lani i dodatno u izdvojeni prostor obrazovnoga kampusa na Ilici 242. Razvoj tvrtke je možda najvidljiviji kroz ostvareni prihod koji je 2001. godine iznosio nešto više od tri milijuna kuna. Preseljenjem u novi prostor 2004. godine porastao je i obujam posla, a time i prihod koji je 2005. godine dostigao 11 milijuna kuna. Iduće 2006. godine prihod je dostigao 17,2 milijuna, a 2007. i 22,5 milijuna kuna. Rast je ostvaren i u 2008. kada je uprihođeno 28 milijuna kuna, a na toj razini je i 2009.

Izazovi
“Usprkos globalnoj ekonomskoj krizi mišljenja sam da je hrvatski IT sektor prilično zdrav segment gospodarstva koji će se moći uspješno nositi s izazovima. Prema godišnjem istraživanju zapošljavanja u IT sektoru koje redovno provodi naša Visoka škola za primijenjeno računarstvo, IT poslodavci će i ove godine zapošljavati nove stručnjake. U cijelom hrvatskom IT sektoru zaposleno je nešto više od 25.000 ljudi, no poslodavci i dalje izražavaju potrebu za novim stručnjacima. Čak dvije trećine poslodavaca izražava potrebu za zapošljavanjem programera i sistemskih inženjera na Microsoft, Java i Linux tehnologijama”, rekao je Hrvoje Balen. Upravo je nedostatak ovih zanimanja bio i razlog da je Algebrina Visoka škola za primijenjeno računarstvo odlučili studentima ponuditi samo dva smjera – sistemsko inženjerstvo i softversko inženjerstvo. Prvostupnici koji će iduće godine diplomirati na Algebri imat će 180 ECTS bodova po Bologni, a jedinstvenost studija ocrtava se i u činjenici da će tijekom studija steći međunarodne certifikate koji će im otvoriti vrata i inozemnog tržišta rada. Svi certifikati kao i literatura su u cijeni školarine koja se preko internog programa subvencije može spustiti na 22.000 kuna, a za najbolje studente osigurane su i stipendije.

‘Nepismeno’ 10 posto mladih

Da informatičko obrazovanje u Hrvatskoj ima velik prostor za razvoj na svim razinama pokazuje i istraživanje Algebre da je gotovo polovica Hrvata informatički nepismena. Istraživanje je bilo reprezentativno na uzorku od 1500 građana. I dok za starije generacije to nije odviše neobično, začuđuje da je, prema Algebrinu istraživanju, informatički potpuno nepismeno čak 10 posto mladih između 17 i 40 godina. Isto istraživanje donosi zaključak da će u sljedećih 10 godina biti svega pet posto radnih mjesta na kojima neće biti potrebno barem osnovno znanje u korištenju računala.