Inine rafinerije u Rijeci i Sisku nalaze se na idealnoj poziciji u odnosu na regionalno tržište naftnih derivata, stoji u Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama koju je Vlada prihvatila prošli tjedan. Problem je, međutim, što još nisu modernizirane pa ne donose očekivani ekonomski i poslovni efekt, slažu se i sastavljači Strategije. Projekt obnove trebao bi biti dovršen 2011. godine. Rafinerije koje imaju ukupni kapacitet od 8,5 milijuna tona sad prerađuju godišnje oko 4,9 milijuna tona derivata. Poslije obnove, u koju će se prema Ininim podacima uložiti ok o 1,1 milijardu dolara, imat će kapacitet od oko 7 milijuna tona goriva po eurostandardima. Kašnjenje u modernizaciji primoralo je Inu 2006., primjerice, na uvoz 149.500 tona eurosupera 95 (kvalitete Euro IV, do 50 miligrama sumpora po kg), 281.173 tona eurodizela i 27.661 tona goriva za mlazne motore. Tada je prodaja na domaćem tržištu pala 3 posto, no ipak je na regionalnom tržištu povećana za 10 posto. Zbog nemogućnosti isporuke goriva odgovarajuće kvalitete (te istodobne državne kontrole cijene) u 2007. godini Inin segment Rafinerije i marketing sudjelovao je sa 59 milijuna kuna u dobiti Ine, dok je u 2006. godine to bilo 111 milijuna kuna.
Tri elementa
U Ininim izvještajima navodi se da su rafinerije, uz velike napore i preinake, počele proizvoditi Euro IV gorivo potkraj 2005., i to samo godinu dana nakon rafinerija u EU. U Rafineriji Rijeka u prvoj polovici 2006. proizvedeno je 130.000 tona proizvoda Euro IV kvalitete, što je bilo oko 24 posto prerade benzina i 48 posto prerade dizela u tom razdoblju. Nove procesne jedinice bit će u pogonu 2009. i moći će proizvoditi po standardu Euro V (do 10 miligrama sumpora po kg), najavljuje se Ini. Sugovornici unutar kompanije i izvan nje s kojima smo razgovarali izdvajaju tri elementa zastoja u procesu modernizacije: novac, prijepori oko tehnologije i lokalna birokracija. No čak i nezavisni analitičari, neskloni sadašnjoj upravi Ine, smatraju da Mol nije bio faktor koji je namjerno usporio projekt modernizacije. Dapače, smatra se da je Mol dao na raspolaganje svoj know-how u modernizaciji primijenjen u njegovim rafinerijama u Budimpešti (kapaciteta 8,5 milijuna tona) te u Bratislavi (6,1 milijun tona). Za usporedbu, budimpeštanska rafinerija ima tzv. Nelsonov indeks kvalitete (NCI) od 10,6, bratislavska 11,5, dok riječka ima samo 5,8, a sisačka 6,1. Rafinerija u Mantovi, od 2,6 milijuna tona, koju je Mol kupio 2007. ima NCI indeks od 8,4. Američke rafinerije imaju prosječan NCI indeks od 9,4. Ina je najavila da bi NCI indeks za riječku i sisačku rafineriju nakon modernizacije porastao na 9,5. Novac je bio problem potkraj 90-ih godina, kad su napravljeni prvi planovi za obnovu. Inino poslovanje bilo je pod čvrstom rukom politike, cijene goriva bile su potpuno nadzirane, a bio je otežan i pristup inozemnim kreditnim linijama. Situacija se nešto poboljšala dolaskom Račanove koalicije, no tada su počeli prijepori o izboru tehnologije. Prema sugovornicima Poslovnog dnevnika koji su htjeli ostati anonimni, od proljeća 2002. do ljeta 2003. izgubljena je godina i pol na međunarodni natječaj za izbor tehnologije. Izabran je ABB Lummus, a dva sudionika natječaja UOP i konzorcij Shell/Foster Wheeler žalili su se na natječaj. Spor nikad nije okončan. Od 2003. do 2005. vrijeme je izgubljeno da bi se odabrani i kupljeni projekti ABB-a preprojektirali, zbog tzv. minimiziranja teških ostataka u obje rafinerije. Razdoblje do jeseni 2007. prošlo je u provođenju natječaja za projektiranje, nabavu opreme i izgradnju postrojenja u riječkoj rafineriji i zatim do potpisivanja ugovora s odabranim ponuđačem, a to je opet bio – ABB. Upućeni izvori tvrde da je neuobičajeno da ista tvrtka radi sve poslove u lancu izrade idejnog projekta preko izbora tehnologije do izgradnje.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Dajte molim vas kada već pišete o Nelsonovom indeksu (NCI) malo se bolje informirajte jerbo to nije nikakav indeks kvalitete nego indeks kompleksnosti rafinerije tj. nema veze sa kvalitetom nego sa sekundarnom preradom odnosno složenosti postrojenja i optimalnog produkt miksa!
Lijepi pozdrav autoru i preporuka malo više guglanja!
Ha ha ha …Ovo je smijesno!! Zamisli: novac i tehnologija USPORILI obnovu?!?
A da nisu mozda: nesposobnost, korupcija, lijenost, previse overhead-a te kriminal na svim razinama ONEMOGUCILI onu nekolicinu ljudi (na prste 1.ruke) koji jos nesto znaju o tom sektoru da rade.
Eeeeeej – oni su digli MILIJARDU dolara kredita a sad ih onemogucava novac i tehnologija!
Ova drzava je davno presla granice nadrealnoga
Uključite se u raspravu