U vrijeme najvećih izlova plave ribe istarski ribari našli su se u problemima jer im hrvatske tvornice otkupljuju sve manje ulova, i to zato što im je riba nekvalitetna. Kako objašnjava Silvio Licul, jedan od najvećih ribara na istarskom području, tvornica Mirna iz Rovinja ograničila je otkup ribe na pet tona po brodu upravo zato što su srdele premale. Kaže, stari strojevi u Mirni nisu prilagođeni takvoj vrsti ribe jer u odvajanju glave i repa strojevi proizvode puno ‘škarta’. Ne bi im odgovarala ni veća riba od standarda koji su navikli otkupljivati jer u tom slučaju riba (srdele, inćuni) ne bi stala u posude u kojima se riba šalje na trgovačke police.

Otkup u Dalmaciji
Licul spominje da je situacija u Mirni još i dobra. Druge tvornice poput Podravke, koju ističe kao jedinog otkupljivača koji svaki put plaća na vrijeme, sada uopće ne uzimaju srdele iz Istre zato što su male. Ono što Podravka i otkupi bude iz Dalmacije jer se tamo mogu naći nešto veći primjerci spomenutih vrsta riba. “Dnevno ulovimo između osam i deset tona ribe, ali nema kvalitetne. Ove je godine katastrofa”, spominje Licul, kojemu je prošla godina bila rekordna jer je sa svojim ribaricama Maurus i Maurus1 prihodovao 12 milijuna kuna. Licul tvrdi da većina istarskih ribara ne bi preživjela da nema otkupa iz inozemstva. On više od dvije trećine ulova izvozi u Italiju, pa je tako prošle godine Talijanima prodao milijun i 320.000 kilograma plave ribe. Pitamo ga i što se događa s državnim potporama. Ribari se u medijima često tuže da više ne mogu računati na njih jer se potpore uopće ne isplaćuju. “Ma ja stvarno ne znam zašto se to piše. Potpora nije 25 nego 35 lipa i kasni dva-tri mjeseca, ali se na kraju uvijek isplati. Imamo i potporu za kupnju plavog dizela. Nedavno smo bili na sastanku na kojem je rečeno da ima novca za refundaciju dijela cijene plavog dizela tako da će vjerojatno i to biti isplaćeno. Ne znam što bi ribari htjeli, valjda sve na gotovo”, pita se Licul. Uz Mirnu i Podravku kao otkupljivači ribe javljaju se i neke druge tvrtke poput zadarskog Arbacommerca, koji je kod Labina otvorio pogon za preradu riba. U Istri plavu ribu otkupljuje i tvrtka S.I.C. iz Tara. Kako piše Glas Istre, ulov manje srdele donosi ribarima i manju zaradu. Mala srdela otkupljuje se za 2,5 kuna po kilogramu, a veća za 3,10 kuna. Rekordne godine u izlovu plave ribe u Hrvatskoj bile se 2009. i 2010. godine. Primjerice, u 2010. ulovljeno je 46.711 tona plave ribe, a rekordne 2009. ulovljeno je čak 49.459 tona. U te dvije godine napokon su bili premašeni i rekordni rezultati, zabilježeni 1983. i 1987. godine. No ribare je i te 2009., baš kao i 2010., mučilo to što su sve ulovljene srdele i inćuni bili mali.

Raspodjela iz fondova
Rekordne godine tako nužno nisu značile i rekordnu zaradu. Za hrvatsko ribarstvo povoljna bi mogla biti informacija da je u 2013. u Europskom fondu za ribarstvo predviđeno 8,7 milijuna eura, a nakon 2014. ravnopravno ćemo sudjelovati u raspodjeli sredstava iz fonda namijenjenog ribarstvu.