U razmaku od samo nekoliko dana ovaj su se mjesec pojavile dvije analize Ine. Analitičari bečke Erste banke svoj su osvrt zaključili ciljanom cijenom od oko 2500 kuna, a ING-evi od 1780 kuna. Prva cijena znatno je viša od trenutne tržišne, a druga znatno niža. I tu bi se mogla zaključiti priča o valuacijama dionica, odnosno ocjenama je li neka dionica precijenjena, pravično vrednovana ili podcijenjena. A domaći burzovni profesionalci u okolnostima prilično neselektivnog pada dionica sve više ističu i kako je sve manje uputno ocjenjivati stvari zbirno, vrijednošću Crobexa. “Može se reći da je prošle godine bilo racionalno razmišljati da su cijene mnogih dionica na razinama koje mogu buditi ideju da je riječ o skupim dionicama. Međutim, neke dionice zasigurno nisu bile za prodaju ni tada, a još manje danas. Stav je to s kojim se slaže većina predstavnika fondovske industrije. ”Kad se neke stvari dogode, lako je reći da je bilo očigledno to i to, no kad se povlače upravljački potezi, niz je faktora koji utječu na donošenje odluka”, kaže Dubravko Štimac, predsjednik Uprave mirovinskog fonda PBZ-Croatia osiguranje.
S kim se uspoređivati
Pojasnio je to na situaciji u listopadu i studenom prošle godine. “Počinju se nazirati opasnosti inflacije, od klase imovine obveznica ne očekujemo ništa, ne možemo se zaštititi od promjene kamatnih stopa, od inflacije se takvim obveznicama štititi ne možete. Zapravo, na neki način štitite se dionicama, tražite one koje su racionalno vrednovane i pokušavate konstruirati portfelj, imajući u glavi da mirovinski fondovi ne ulaze u dionice danas da bi izašli sutra, nego ih drže u portfelju na dulje razdoblje. Dakle, kad govorimo o racionalnoj alokaciji portfelja, o tome se može dvojiti. Svatko može imati svoje mišljenje o tome koliko, primjerice, mirovinski fond treba alocirati sredstava u domaće dionice i koliko onda u turbulencijama tržišta i cikličkim kretanjima skraćuje, odnosno produžuje pozicije.” Mirovinski su fondovi izravno i neizravno izloženi dionicama oko 25 posto, neko malo više neko malo manje. “Opće je poznato da se tržište kreće kao njihalo. U tome se krećemo svi mi igrači na tržištu i pokušavamo učiniti što je bolje za naše članove. A ono čemu se u Hrvatskoj treba težiti su mehanizmi kako da ti otkloni budu što umjereniji”, zaključio je Štimac. Govoreći o pitanju valuacija, Josip Galinec, direktor TO ONE-a, krenuo je od teze da je pitanje bilo koje valuacije pitanje benchmarka, odnosno usporedbi. S čim se u Hrvatskoj ocjenjuje je li neka dionica ili cijelo tržište precijenjeno ili nije? Ili je li za Hrvatsku opravdan omjer cijene i zarade od 15 ili ona može izdržati i profitni multiplikator od 20-25? “Sasvim sigurno Hrvatsku je neprimjereno uspoređivati s razvijenim tržištima, a mislim da je čak neprimjereno uspoređivati je i s tržištima u srednjoj i istočnoj Europi jer su okolnosti bitno drukčije; možda će za dvije godine to biti sličnije”, smatra Galinec.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu