Projekt “Golf-park Dubrovnik” najveći je takve vrste u Hrvatskoj i regiji. Treba se prostirati na 310 hektara na Srđu iznad Dubrovnika, a ukupna investicija se kreće oko 1,2 milijarde eura. Gradnja je dosad bila blokirana zbog protivljenja javnosti i dijela politike. S Ivanom Kusalićem, prokuristom tvrtke Razvoj golf, razgovarali smo o tome u kojoj je fazi sada projekt.

Koliko je uspješna investicija i jeste li uspjeli riješiti probleme koji su je blokirali?
Kampanja je prije svega informativna jer želimo i stanovništvo i donositelje odluka upoznati s našim projektom. Prema našim istraživanjima, većina građana podržava projekt, što nas je ugodno iznenadilo. Podršku smo dobili ponajprije od mlađe populacije, što znači da su naše poruke da će ovaj projekt donijeti razvoj dubrovačkoj regiji kroz zapošljavanje, povećanje investicija i poslovne mogućnosti tvrtkama ozbiljno shvaćene. Primjer je i nedavno potpisivanje sporazuma s Hrvatskom gospodarskom komorom o angažiranju domaće operative na gradnji. Drago nam je što je do toga došlo na inicijativu kompanija iz županije koje su osigurale poslove za svoje ljude.

Urbanistički plan je u fazama izmjena, koji pomaci su napravljeni?
U posljednjih pola godine poslušali smo ono što su govorili građani, županija i grad. Nažalost, to su sve rekli u fazi javne rasprave, a ne prije toga. Smanjili smo obujam gradnje za 20-ak posto, a povećali javne sadržaje. Dodali smo i nove sadržaje poput javnog parka od 40 hektara, što je vjerojatno najveći javni park u Hrvatskoj, također je dodan sportski centar s dvoranom, 15 kilometara biciklističkih staza, konjički centar sa stazama.

Hoće li ovaj put plan proći?
Nadam se da smo uspjeli zadovoljiti sve stručne primjedbe. Bilo je dosta emocionalnih primjedbi, na njih nismo mogli odgovoriti. Plan je usuglašen sa svim propisima i nema formalnih prepreka da ne prođe.

Kada bi trebala početi gradnja?
Projekt je zamišljen u fazama, a nadamo se da bi prva faza trebala biti započeta za godinu dana.

U kontekstu velikih prijepora zbog golfa, što biste iz svog iskustva poručili hrvatskim vlastima?
Neka primjer Srđa bude primjer kako se državna i lokalna uprava ne moraju ponašati prema investitorima. Ne treba se bojati investitora, naročito ne stranih jer one znače dobro za razvoj države i cijele regije.