Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Najisplativiji uzgoj povrća, dinja i lubenica

Autor: Poslovni.hr
20. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Dobit poduzetnika koji se bave uzgojem povrća 2,5 puta je veća nego dobit poduzetnika koji se bave uzgojem žitarica

Većina poslovnih subjekata koji obavljaju djelatnosti uzgoja jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva registrirani su kao samostalna djelatnost ili kao obrt, dok je poduzetnika, pravnih i fizičkih osoba, obveznika plaćanja porez na dobit, ukupno 820.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Oni zapošljavaju 11.005 zaposlenih, čija su prosječna mjesečna neto primanja 3794 kuna. Njihov je ukupan prihod u 2008. godini iznosio 8712 milijuna kuna, za 22 posto više nego u 2007. godini. Hoće li biti tako i u 2009. godini? Malo vjerojatno s obzirom na vijest koju je objavio Državni zavoda za statistiku o tome kako su cijene u otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj u svibnju ove prema istome mjesecu prošle godine bile niže za 14,3 posto. Među poduzetnicima u djelatnosti uzgoja jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva njima najviše je onih registriranih u djelatnosti uzgoja žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja, njih 389, i oni zapošljavaju najviše radnika, njih 7965, a najmanje ih je u djelatnosti uzgoja predivog bilja, samo 1, bez zaposlenih. Najviše dobiti ostvarili su poduzetnici, čija je djelatnost uzgoj povrća, dinja i lubenica, korjenastog i gomoljastog povrća i u 2008. godini njihova dobit iznosi 253 milijuna kuna, 2,5 puta više nego poduzetnika u djelatnosti uzgoja žitarica. Povrće se u Republici Hrvatskoj proizvodi na oko 70.000 hektara, što je 4,8 posto ukupnih obradivih površina. U Hrvatskoj se 70 posto povrća proizvodi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, od kojih svega 3 posto otpada na proizvodnju povrća u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici). Na tim površinama proizvede se oko 370.000 tona povrća godišnje, što nije dostatno za hrvatske potrebe.

Većina poslovnih subjekata koji obavljaju djelatnosti uzgoja jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva registrirani su kao samostalna djelatnost ili kao obrt, dok je poduzetnika, pravnih i fizičkih osoba, obveznika plaćanja porez na dobit, ukupno 820.

Oni zapošljavaju 11.005 zaposlenih, čija su prosječna mjesečna neto primanja 3794 kuna. Njihov je ukupan prihod u 2008. godini iznosio 8712 milijuna kuna, za 22 posto više nego u 2007. godini. Hoće li biti tako i u 2009. godini? Malo vjerojatno s obzirom na vijest koju je objavio Državni zavoda za statistiku o tome kako su cijene u otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj u svibnju ove prema istome mjesecu prošle godine bile niže za 14,3 posto. Među poduzetnicima u djelatnosti uzgoja jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva njima najviše je onih registriranih u djelatnosti uzgoja žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja, njih 389, i oni zapošljavaju najviše radnika, njih 7965, a najmanje ih je u djelatnosti uzgoja predivog bilja, samo 1, bez zaposlenih. Najviše dobiti ostvarili su poduzetnici, čija je djelatnost uzgoj povrća, dinja i lubenica, korjenastog i gomoljastog povrća i u 2008. godini njihova dobit iznosi 253 milijuna kuna, 2,5 puta više nego poduzetnika u djelatnosti uzgoja žitarica. Povrće se u Republici Hrvatskoj proizvodi na oko 70.000 hektara, što je 4,8 posto ukupnih obradivih površina. U Hrvatskoj se 70 posto povrća proizvodi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, od kojih svega 3 posto otpada na proizvodnju povrća u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici). Na tim površinama proizvede se oko 370.000 tona povrća godišnje, što nije dostatno za hrvatske potrebe.

Zemljište vrijedna imovina
Knjigovodstvena vrijednost imovine poduzetnika u djelatnosti uzgoja jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva koja se odnosi na zemljište iznosi 1774 milijuna kuna, a mogla bi i porasti s obzirom na kretanja cijene poljoprivrednog zemljišta, čija je vrijednost u mnogim zemljama premašila cijenu građevinskog zemljišta. U istočnoj Europi cijene zemljišta su znatno niže zbog lošije infrastrukture i ekonomske perspektive. Slična je situacija i u Hrvatskoj, a nju je trebao poboljšati “Projekt okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj” koji je imao za cilj podržati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta te pridonijeti održivom razvoju ruralnih područja. U okviru tog projekta na devet pilot-lokacija na području devet jedinica lokalnih samouprava provedeno je okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, što je tek početak. Kolika je usitnjenost posjeda velik problem u poljoprivredi ilustrira i podatak iz 2003. godine o tome da je u prosjeku jedna poljoprivredna jedinica koristila 5 hektara poljoprivrednog zemljišta na 5,5 parcela.

Rekordan prinos duhana
U sjeni burnih događanja o rebalansu proračuna i pregovora o otkupnoj cijeni pšenice, u Slavoniji i Podravini, završena je prva ovogodišnja berba duhana koji je zasađen na 4360 hektara malih gospodarstvenika. Procjenjuju da će ove godine urod duhana biti oko 10.500 tona kvalitetnoga duhana s obzirom na dosadašnje vremenske uvjete čestih kiša i visokih temperatura koji pogoduju njegovu uzgoju. Čak 1200 poljoprivrednika bavi se sadnjom duhana koji je, iako na listi luksuza i zabranjivanih proizvoda, još uvijek snažna gospodarska grana od koje živi mnogo poljoprivrednika koji uzgajaju tu kulturu. U djelatnosti uzgoja duhana, kao pretežite djelatnosti, registrirana su četiri poduzetnika, sa 184 zaposlena i ukupnim prihodom u 2008. godini od 48,9 milijuna kuna i gubitkom od 1,3 milijuna kuna.

(Poslovni dnevnik&Fina)

Simbol truda

Obnova vinograda
U djelatnosti uzgoja grožđa registrirano je sto poduzetnika, sa 1215 zaposlenih i ukupnim prihodom u 2008. godini u iznosu od 456 milijuna kuna. U Hrvatskoj se posljednje desetljeće mnogo radilo na obnovi vinograda. Među posljednjim primjerima je okolica Primoštena. Zahvaljujući državi koja je prepoznala vrijednost i važnost vinogradnog područja u okolici Primoštena, do 2011. godine tim će se vinogradima vratiti stari sjaj koji su imali šezdesetih godina prošlog stoljeća. O tom sjaju svjedoči i vinograd na području Bucavca kod Primoštena, čija je fotografija desetljećima stajala u predvorju UN-ove zgrade kao simbol ljudskog truda i djela ljudskih ruku.

Autor: Poslovni.hr
20. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close