U Hrvatskoj, a i svugdje u svijetu, mala i srednja poduzeća najvažniji su dio gospodarstva. Zovemo ih generatorom razvoja. Zvuči poznato? Najrazvijenije zemlje svijeta kao i zemlje Europske unije prepoznale su važnost podrške poduzetništvu i stalnu potrebu za stvaranjem kvalitetnijega poduzetničkog ozračja. Ali isto tako sve su zemlje prepoznale da se dijete neće naučiti razmišljati i ponašati poduzetnički ako ga se tijekom školovanja ne uči samostalnosti, istraživanju, razmišljanju, timskom radu, suradnji s drugima, vrednovanju sebe i drugih, smislu za rizik, analiziranju, natjecateljskom duhu, planiranju rada i vremena, samopouzdanju, komunikacijskim sposobnostima, donošenju odluka, ustrajnosti, povjerenju i entuzijazmu. Drugim riječima: ako ih se ne podučava poduzetničkom razmišljanju i ponašanju. Pri tome uopće nije važno hoće li to dijete jednog dana pokrenuti vlastiti biznis, nego da bude, kada odraste, kreator svoje sudbine.

Smjernice učenja
Europska unija još je početkom ovog tisućljeća dala smjernice za razvijanje strategija poduzetničkog učenje kroz nekoliko dokumenata EU, kao na primjer u Lisabonskoj strategiji, Europskoj povelji o malom gospodarstvu iz 2003., u Zelenoj knjizi o poduzetništvu u EU 2003. te Oslo Agendi za obrazovanje u poduzetništvu u Europi. Potreba za cjeloživotnim učenjem i osposobljavanjem za poduzetništvo navedena je i u “55 preporuka za konkurentnost Hrvatske” koja je izrađena 2004. godine. Hrvatska se također opredijelila za prihvaćanje poduzetništva kao društvene, nacionalne, gospodarske i odgojno-obrazovne vrijednosti. Takva usmjerenost u praksi znači razvijanje poduzetničkih kompetencija, počevši od najniže do najviše razine obrazovanja i osposobljavanja. I to kroz formalno i neformalno obrazovanje i učenje te poticanje poduzetništva kao gospodarske kategorije. Tako smo prionuli izradi ove strategije polovicom 2009. godine. Radna grupa sastavljena od predstavnika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te predstavnika ustanova koje se bave obrazovanjem odraslih u relativno su kratkom roku, što je, usuđujemo se primijetiti, rijetkost za hrvatske prilike, započeli s radom i definirali Strategiju učenja za poduzetništvo i akcijski plan koji je prati. Sretna je okolnost bilo to što je unutar radne grupe vrlo brzo postignuta suglasnost o svim bitnim pitanjima i mjerama koje strategija i akcijski plan pokrivaju. To pokazuje da je i javni i privatni sektor svjestan važnosti i potrebe razvoja poduzetništva i učenja za poduzetništvo. Poduzetna Hrvatska – Strategija učenja za poduzetništvo daje okvir za sustavno sveobuhvatno stvaranje obrazovno-poticajnog, odnosno poduzetništvu usmjerenoga društvenog okruženja. Ono potiče tržištu primjereniji način razmišljanja te je i priprema za nove ekonomske trendove razvoja ljudskih potencijala. Poticanjem poduzetničkog načina razmišljanja pridonosi se povećanju zapošljivosti i učinkovitosti sustava socijalne sigurnosti te povećanju domaće proizvodnje i izvoza.

Rast zapošljavanja
Konkretno, ako, ili ipak možda bolje kada, dođe do implementacije, ta bi strategija mogla već za pet godina pridonijeti većem zapošljavanju, većem broju novoosnovanih malih i srednjih poduzeća, povećanju inovativnosti, većim brojem mladih osoba i žena koje pokreću vlastiti posao, implementaciji poduzetničkog obrazovanja u redovno obrazovanje u osnovnim, srednjim školama i fakultetima te u neformalno obrazovanje. Akcijski plan za trogodišnje razdoblje koji prati strategiju, definirao je 10 mjera kojima će se postići ti ciljevi. Strategija poduzetničkog učenja i prateći akcijski plan početkom siječnja ove godine predani su inicijatoru – Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Na Vladinim tijelima je sada da odrade svoj dio posla kako bismo zatvorili ovaj proces i započeli novi u kojemu će učenje biti među ključnim čimbenicima razvoja.