To je svojevrsni test naših sposobnosti i kompetencija. Vjerujem da možemo i trebamo moći sami upravljati svojim financijama. No, hoćemo li u tome uspjeti – to tek treba vidjeti. Kriza je bila detektirana rano jesenas, no propustili smo prilike za pravovremeno korigiranje nacionalne strategije i smanjenje javne potrošnje.

Dolazak MMF-a ubrzao bi te bolne procese, no vjerujem da bi za sve nas, kao i za kredibilitet i rejting Hrvatske u svijetu bilo bolje da su to samoinicijativni činovi političke i ekonomske zrelosti. Sada treba gledati u budućnost i pripremiti se za slučaj da podbace planirani prihodi državnog proračuna, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma. “Za sada je situacija još uvijek pod kontrolom, ali da budemo na sigurnoj strani, trebalo bi početi razgovarati s MMF-om kako bismo imali Plan B, jer često se čini da takav plan još nemamo. Financijski sektor je u boljem stanju zbog preventivnih akcija Hrvatske narodne banke. No, ne treba zaboraviti kako je realni sektor (onaj koji država nije podupirala) u Hrvatskoj vrlo žilav jer se od sredine ’90-tih suočava s oštrom konkurencijom, kako na domaćem, tako i na svjetskim tržištima”, naglašava Josip Protega (HPB). Hrvatska je u ovom desetljeću imala tri stand-by aranžmana s MMF-om tako da svi znaju što MMF očekuje. Ako banke budu u stanju osigurati dotok svježeg kapitala iz inozemstva i ako se država bude razumno ponašala onda možemo i sami, mišljenje je Damira Kuštraka (Agrokor). Uspjeh i rast hrvatskog gospodarstva ovisi o investicijama i financiranju koje primarno dolazi iz inozemstva. To je činjenica koju stalno zaboravljamo! Mi smo jedna mala, prelijepa zemlja, koja mora biti svjesna svojih vrlina, ali i mana. Kada uvidimo i priznamo svoje mane, te ih samostalno pokušamo ukloniti, tada nećemo zazirati od suradnje sa niti jednom institucijom, pa tako niti sa MMF-om. MMF je samo jedna od institucija koje mogu pomoći u financiranju planiranog deficita i refinanciranju dospjelih obveza, stoga moramo voditi kontinuirani dijalog i imati ih uvijek kao opciju jednog od financijera. Ako dođe do suradnje, MMF će nas svakako upozoriti na neke od naših mana. S nekim od tih mana, mi smo spremni živjeti i možemo ih argumentirano braniti, ali neke smo sami davno trebali ukloniti, rezolutan je Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta.

Rasplet ovisi o sreći
Za sada se sa krizom možemo nositi i sami. Imamo stabilnu valutu i zadovoljavajuće devizne rezerve pa normalno servisiranje obveza na razini države ne bi trebalo biti problem. Strateško upravljanje državnim novcem bit će od ključne važnosti za gospodarstvo i prevladavanje krize. Vlada bi trebala osigurati sredstva i poticati isplative projekte u čijoj realizaciji dolazi do angažiranja većeg broja ljudi i gospodarskih subjekata tj. kooperanata. Poticanje takvih projekata ubrzalo bi tijek novca i pomoglo bržem oporavku gospodarstva. U slučaju da država nije u stanju financirati takve projekte sama trebalo bi razmisliti o inozemnoj pomoći, ali svakako sa detaljno razrađenom strategijom ulaganja tog kapitala, stav je Igora Oppenheima, predsjednika Uprave Ingre. Rebalans je otvorio mogućnost za prolazak kroz krizu bez pomoći MMF-a, no ta će mogućnost zavisiti o sreći tj. razvoju događaja na globalnom tržištu. Ako taj razvoj ne bude povoljan Hrvatska će morati raditi novi rebalans i zatražiti pomoć MMF-a. Niti to neće biti katastrofa, ističe Velimir Šonje (Arhivanalitika). Ako stvarno provedemo značajnija smanjivanja javne potrošnje, onda možda možemo bez MMF-a ako čini se da ne postoji društveni konsenzus za to, kaže Predrag Bejaković (Institut za javne financije). Obraćanje MMF-u ne bi smjelo biti pitanje nacionalnog ponosa ili regionalnog prestiža već realisticno procjenjene potrebe, koja u ovom trenutku mislim ne postoji, naglašava Krsto Cviić. “Jasno da možemo i sami, ali treba imati hrabrosti reći narodu u kakvoj je situaciji”, ističe Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a. Hrvatska se može samostalno nositi sa negativnim posljedicama krize, prije svega kroz fiskalnu konsolidaciju, odakle u zadnje vrijeme pristižu pozitivni signali. Dakako da su u svjetlu dodatnih nepovoljnih cikličkih pritisaka potrebne i dodatne značajne prilagodbe u tom smislu. Pomoć MMF-a potrebna nam je u slučaju vjerojatnog podbačaja turističke sezone i/ili pak ako država ne uspijeva realizirati svoj cjelogodišnji plan zaduživanja na inozemnom tržištu. Dobro kontingentno planiranje usred besprimjernog razvoja svjetske financijske krize svejedno bi već trebalo uključivati neku vrstu aranžmana s tom institucijom s obzirom da je u slučaju potrebe presušno potrebnu deviznu likvidnost bolje imati na raspolaganju odmah nego li čekati u redu. Pitanje je samo da li se Hrvatska, a priori prilagodbom u vlastitom aranžmanu može kvalificirati za dobivanje bezuvjetne fleksibilne kreditne linije ili će se ići na sklapanje klasičnog stand-by aranžmana za kojim vape one zemlje s nedostatkom političko-reformskih kapaciteta, podsjeća Hrvoje Stojić (Hypo banka).

Sve ovisi o turizmu
Ovisno o rezultatima turističke sezone, drugim riječima podbace li prihodi u odnosnu na planirane proračunom, vrlo je vjerojatno da će država izaći na međunarodna tržišta kapitala. Ako bi se u turističkoj sezoni dogodio lom s posljedicom s padom prihoda većim od 10 posto, a da istodobno razina deviznih rezervi ne bude dovoljna te da država ne uspije prikupiti novac u inozemstvu, tada bi nam trebala pomoć MMF-a. Osim turističke sezone, velika nepoznanica u drugom dijelu godine bit će brodogradnja jer je financijski pokrivena samo do sredine srpnja. Iza toga, nužna je privatizacija ili neko drugo rješenje jer izdaci za brodogradnju nisu eksplicitno izdaci proračuna, a godišnje se radi o otprilike šest milijardi kuna, upozorava Željko Lovrinčević (Ekonomski institut).Nositelji politika svjesni su potrebnih mjera kako bi se kriza lakše prebrodila, ali i u dužem roku osiguralo okruženje potrebno za stabilan i održiv ekonomski rast. Naravno, provedba tih mjera znatno je složenija, a nažalost ponekad i korespondira s nepopularnim potezima. Volja i mogućnost provođenje potrebnih mjera u pravilu implicira da aranžman s MMF-om nije nužan, ali isto tako treba imati na umu da u trenutnoj situaciji kada su brojne zemlje već potražile pomoć MMF-a pritisak na nosioce politika u kontekstu provođenja potrebnih mjera postaje naglašenija kako bi se osigurao kredibilitet prema stranim investitorima, naglašava Alen Kovač (Erste banka).

Činjenice

MMF može samo dijelom pomoći
MMF može samo ublažiti efekte recesije – mi na kraju moramo sami provesti potrebne mjere u djelo. S obzirom na vjerojatnost podbačaja poreznih prihoda (u odnosu na nove, realnije procjene iznesene u rebalansu proračuna), gotovo je sigurno da će Vlada morati predložiti nove mjere štednje ove godine, upozorava Goran Šaravanja (Zagrebačka banka).

Treba nam pomoć izvana
Nisam sigurna da imamo snage odigrati sve sami i bez pomoći izvana. Uslijed brojnih političkih prepucavanja pitanje je u kojoj mjeri političari imaju vremena udružiti za rješavanje problema, Mirna Koričan (ZŠEM).

Reakcije

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti

‘Mislim da ćemo izbjeći sudbinu Mađarske i Islanda, nadam se tome
Predrag Bejaković, Institut za javne financije

‘Tražiti pomoć od MMF-a nije pitanje ponosa, već potrebe”
Krsto Cviić, novinar i publicist

‘Štednja u krizi uvijek znači manje novca za ulaganja i razvoj”
Goran Granić , EI Hrvoje Požar

‘Hrvatskoj sada hitno treba iz inozemstva 1,5 milijardi eura”
Željko Lovrinčević, Ekonomski institut

‘Vlast treba smanjiti javnu potrošnju i ubrzati reforme”
Velimir Šonje, Arhivanalitika

‘Hrvatska je daleko od bankrota, ali moramo srezati potrošnju”
Josip Protega, Poštanska banka