EN DE

Međunarodna suradnja i odnosi s EU

Autor: Poslovni.hr
07. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Europski barometar reformi BUSINESSEUROPE
Krovna poslodavačka udruga BUSINESSEUROPE, u kojoj su okupljeni europski poslodavci, koje je član i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), prošloga je tjedna uoči proljetnog sastanka Europskog vijeća predstavila svoj “Europski barometar reformi” za prvu polovicu 2012. Tim dokumentom poslodavci europskim političarima poručuju kako je došlo vrijeme da se usredotoče na provedbu strukturnih reformi. Poslodavci su još jedanput ponovili kako su strukturne reforme ključan preduvjet rasta Europske unije i njezine globalne konkurentnosti. Navode da je u 2011. mnogo pozornosti bilo usmjereno na kratkotrajne akcije koje su zahtijevale spašavanje eura, uključujući i razvijanje alata za krizno upravljanje u eurozoni, tzv. europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM), te nestandardne mjere koje je Europska središnja banka (ECB) provodila radi stabilizacije financijskog sustava.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Poslodavci su se na temelju analize reformi, koje su se provodile u 2011., složili kako su ključni izazovi navedeni u nacionalnim reformskim programima država članica te kako je Europska komisija odigrala važnu ulogu preporukama prilagođenim pojedinim zemljama. Međutim, premda su pojedine države članice ostvarile kakav-takav napredak u provedbi reformi u drugoj polovici 2011., poslodavci se slažu kako je ipak u većini država članica brzina provedbe strukturnih reformi bila nezadovoljavajuća. Poslodavci smatraju da države članice moraju iskoristiti reformski zamah i u ovoj godini s obzirom na napredak ostvaren u području financijske stabilnosti i javnih financija. Smatraju i da su konsolidacija javnih financija te unapređivanje učinkovitosti javnog sektora glavni “poslodavački” prioriteti u 2012. Navode i kako je pristup kapitalu postao najvažniji prioritet poslovnog sektora za ovu godinu te kako su prioriteti i reforma mirovinskih sustava, zdravstvenog sustava i politika plaća kao i uspostava funkcionalnih tržišta rada. Poslodavci od država članica traže hitnu provedbu strukturnih reformi s obzirom na to da su te reforme ionako dio obveza preuzetih u okviru europskog semestra – ciklusa koordinacije ekonomskih politika u EU. Od Europske komisije traže da nastavi sa snažnim preporukama za svaku od država članica te da se osigura neovisan nadzor makroekonomskih neravnoteža i provedbe strukturnih reformi. Od Europskog parlamenta traže da pojača pritisak na države članice, i to nastavkom konstruktivnog uključivanja u javne rasprave te pozivanjem na odgovornost ključnih sudionika. Od Europskog vijeća i Eurogrupe poslodavci traže da podrže reformske prijedloge Komisije voljom, a da se nametnu sankcije onim državama članicama koje ne provode dogovorena pravila ekonomskog upravljanja te da politikama na razini Europske unije podupiru rast i strukturne reforme.

Europski barometar reformi BUSINESSEUROPE
Krovna poslodavačka udruga BUSINESSEUROPE, u kojoj su okupljeni europski poslodavci, koje je član i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), prošloga je tjedna uoči proljetnog sastanka Europskog vijeća predstavila svoj “Europski barometar reformi” za prvu polovicu 2012. Tim dokumentom poslodavci europskim političarima poručuju kako je došlo vrijeme da se usredotoče na provedbu strukturnih reformi. Poslodavci su još jedanput ponovili kako su strukturne reforme ključan preduvjet rasta Europske unije i njezine globalne konkurentnosti. Navode da je u 2011. mnogo pozornosti bilo usmjereno na kratkotrajne akcije koje su zahtijevale spašavanje eura, uključujući i razvijanje alata za krizno upravljanje u eurozoni, tzv. europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM), te nestandardne mjere koje je Europska središnja banka (ECB) provodila radi stabilizacije financijskog sustava.

Poslodavci su se na temelju analize reformi, koje su se provodile u 2011., složili kako su ključni izazovi navedeni u nacionalnim reformskim programima država članica te kako je Europska komisija odigrala važnu ulogu preporukama prilagođenim pojedinim zemljama. Međutim, premda su pojedine države članice ostvarile kakav-takav napredak u provedbi reformi u drugoj polovici 2011., poslodavci se slažu kako je ipak u većini država članica brzina provedbe strukturnih reformi bila nezadovoljavajuća. Poslodavci smatraju da države članice moraju iskoristiti reformski zamah i u ovoj godini s obzirom na napredak ostvaren u području financijske stabilnosti i javnih financija. Smatraju i da su konsolidacija javnih financija te unapređivanje učinkovitosti javnog sektora glavni “poslodavački” prioriteti u 2012. Navode i kako je pristup kapitalu postao najvažniji prioritet poslovnog sektora za ovu godinu te kako su prioriteti i reforma mirovinskih sustava, zdravstvenog sustava i politika plaća kao i uspostava funkcionalnih tržišta rada. Poslodavci od država članica traže hitnu provedbu strukturnih reformi s obzirom na to da su te reforme ionako dio obveza preuzetih u okviru europskog semestra – ciklusa koordinacije ekonomskih politika u EU. Od Europske komisije traže da nastavi sa snažnim preporukama za svaku od država članica te da se osigura neovisan nadzor makroekonomskih neravnoteža i provedbe strukturnih reformi. Od Europskog parlamenta traže da pojača pritisak na države članice, i to nastavkom konstruktivnog uključivanja u javne rasprave te pozivanjem na odgovornost ključnih sudionika. Od Europskog vijeća i Eurogrupe poslodavci traže da podrže reformske prijedloge Komisije voljom, a da se nametnu sankcije onim državama članicama koje ne provode dogovorena pravila ekonomskog upravljanja te da politikama na razini Europske unije podupiru rast i strukturne reforme.

HUP u projektu o uključivom tržištu rada
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) partneri su u projektu o uključivim tržištima rada u srednjoj i istočnoj Europi koji provode u suradnji s udrugama poslodavaca i sindikalnim središnjicama iz Austrije, Mađarske i Slovenije. Projekt se provodi uz potporu europskih socijalnih partnera koji smatraju da su uključiva tržišta rada preduvjet jačanja gospodarskog razvoja i socijalne kohezije s obzirom na to da uključiva tržišta rada omogućuju i potiču osobe svih dobi na sudjelovanje u tržištu rada te potiču stvaranje okvira za njihov razvitak. Projektni partneri smatraju da si nijedna od zemalja sudionica u projektu ne može priuštiti gubitak talenata. Upravo suprotno, morale bi u potpunosti iskoristiti potencijal radne snage, unaprijediti kvalitetu radnih mjesta i povećati stope zaposlenosti razvijanjem vještina. Potrebno je imati na umu kako je uključenost jedan od važnijih elemenata europskog odgovora na dugoročne izazove kao što su demografske promjene, smanjenje broja radno sposobnih stanovnika kao i održivost sustava socijalne sigurnosti. S druge strane projektni partneri svjesni su kako ostvarivanje uključivih tržišta rada ne ovisi samo o njihovu djelovanju, no smatraju da je moguće provesti mjere u tom smjeru o područjima kao što su strukovno obrazovanje i osposobljavanjem, naukovanje, proces zapošljavanja, transparentnosti te informacije o kompetencijama, dostupnim radnim mjestima i obrazovnim programima. Cilj je projekta pomoći projektnim partnerima u provedbi okvirnog sporazuma o uključivim tržištima rada koji su potpisali europski socijalni partneri kroz partnerstvo socijalnih partnera, nacionalnih zavoda za zapošljavanje i drugih relevantnih javnih tijela, jačanjem svijesti, razumijevanja i razine znanja među poslodavcima, radnicima i njihovim predstavnicima o prednostima uključivog tržišta rada, te kroz primjere dobre prakse kako bi se utvrdilo koje su prepreke uključivim tržištima rada te moguća rješenja problema.

Autor: Poslovni.hr
07. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close