Nepovezanost ponude i potražnje za vještinama na tržištu rada – sat otkucava
Svi dobro poznajemo važnost tehnološkog razvoja u gospodarskom rastu. Nemamo razloga ne vjerovati da će ZTIM vještine – znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika – kao faktor gospodarskog rasta nastaviti imati jednaku, ako ne i veću važnost nego prije. No vjerovati samo u to dokaz je manjka mašte. Kada se osvrnemo i pogledamo unatrag, sva najvažnija otkrića imala su zajedničku karakteristiku – nitko u početku nije mislio da će imati tolik utjecaj na naše živote, na način na koji organiziramo rad, nosimo se s modernim izazovima itd. Jedno je sigurno: izazova nam ne nedostaje. Europski poslodavci, ujedinjeni u BUSINESSEUROPE, koje je član i Hrvatska udruga poslodavaca, smatraju da će pomanjkanje ZTIM vještina biti jedna od ključnih prepreka gospodarskom rastu u godinama koje dolaze. Dobra vijest je da nam ne manjka ideja i kreativnosti o tome kako unaprijediti tu alarmantnu situaciju, barem ne sa strane poslodavaca. Poduzeća diljem Europe uložila su napore koji su usmjereni na rast broja radnika koji posjeduju ZTIM vještine na europskim tržištima rada. Poslodavci smatraju da bi se interes za takvu vrstu obrazovanja mogao povećati koordinacijom napora s uključivanjem u proces osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja kao i osiguravanjem konteksta za znanstvene predmete. No za uspjeh su potrebni napori i predanost ovom cilju širokog niza sudionika, uključujući i vlade i obrazovne institucije na svim razinama. Popis aktivnosti koje nacionalne vlade tek trebaju provesti uključuje preraspodjelu resursa u korist ZTIM obrazovanja, unapređivanje privlačnosti te vrste obrazovanja poboljšavanjem njegove kvalitete i relevantnosti, utvrđivanjem odgovarajućih uvjeta za suradnju između poslovnog sektora i obrazovnih institucija te privlačenje radnika sa ZTIM vještinama iz inozemstva. Štoviše, potencijal za suradnju na razini EU svakako je moguće bolje iskoristiti inteligentnijim korištenjem programa i instrumenata. Ako se osvrnemo na glavne europske konkurente, i više je nego jasno da su za njih ZTIM vještine prioritet. Navedimo samo da je u paketu oporavka vrijednom 100 milijardi USD koji su usvojili u SAD-u lavovski dio bio određen za obrazovanje, istraživanje i razvoj unutar ZTIM-a. Ulaganja u znanstvena istraživanja i obrazovanje u smislu postotka BDP-a u zemljama kao što su Japan ili Južna Koreja daleko nadilaze ona u EU.

Konkurenti se razvijaju i u zemljama u razvoju. Njihov udio u visokotehnološkom izvozu znatno je porastao u posljednjih 20 godina. Ovaj uspjeh temelji se ne samo na realokaciji resursa u obrazovanje i druga prioritetna područja u kojima se promiče rast, veći i na širem rasponu politika koje se provode u tim zemljama. Strategije vlada u zemljama kao što su Brazil, Ruska Federacija, Indija i Kina, SAD ili zemljama jugoistočne Azije potvrđuju njihovu odlučnost da sudjeluju u utrci za tehnološko vodstvo. Pitanje koje se stoga nameće je sljedeće: zašto je Europska unija toliko sigurna da ne mora jačati vlastite napore? Europski donositelji odluka su do sada sa zakašnjenjem prepoznavali nedostatak ZTIM vješta te posljedice te činjenice pa su i djelovali sa zakašnjenjem. Čini se da je svima lakše vjerovati kako Europi dobro ide, što, međutim, nije slučaj. Krajnje je vrijeme za napuštanje starih navika i istraživanje novih načina unapređivanja ponude radnika koji imaju ZTIM vještine. Stoga bi poslodavci i organizacije poslodavaca trebali osigurati kontekst za znanstvene studije, uključujući se u obrazovanje na svim razinama, uništiti mitove i dati pozitivne primjere potrebe za ZTIM vještinama u poslovnom svijetu, iznositi buduće vještine koje će poslodavcima trebati te osigurati odgovarajuću prilagodbu obrazovnih programa te pridonositi cjeloživotnom obrazovanju nastavnika. S druge bi strane vlade trebale, kako je navedeno, preusmjeriti resurse u ZTIM obrazovanje, povećati atraktivnost takvih obrazovnih programa povećavanjem njihove kvalitete i relevantnosti te osigurati sudjelovanje Europske unije u globalnoj cirkulaciji mozgova. Obrazovne institucije trebale bi se pozabaviti skepticizmom prema stvaranju poveznica s poslovnim sektorom, uključujući osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu, kako bi se istražile prednosti kojima takva suradnja može uroditi, bolje cijeniti vrijednost iskustava u poslovnom sektoru u smislu pronalaženja potrebnih zaposlenika i internih politika upravljanja ljudskim potencijalima te poštujući potrebu za različitim vrstama studija, preuzeti odgovornost za osiguravanje obrazovnih programa koji će dovesti do zaposlenja.

Fleksisigurnost je učinkovita i u dobrim i u lošim vremenima
Europske organizacije socijalnih partnera: BUSINESSEUROPE, ETUC, CEEP i UEAPME u travnju 2011. organizirale su završnu konferenciju zajedničkog projekta o fleksisigurnosti. Na konferenciji na kojoj se okupilo više od sto predstavnika sindikata i poslodavaca dva su dana vođene konstruktivne rasprave o fleksisigurnosti i ulozi socijalnih partnera u tom pogledu. Predstavnici poslodavaca naglasili su kako je potrebno razmotriti praktične aspekte fleksisigurnosti te njezine korisnosti prilikom ograničavanja nezaposlenosti u vrijeme krize. Kako bi fleksisigurnost ostvarila svoj puni potencijal, nužni elementi su fleksibilno radno zakonodavstvo, aktivne politike tržišta rada, moderni sustavi socijalne sigurnosti te zdravo makroekonomsko okruženje. Na razini poduzeća to znači zdrave poslovne strategije, aktivno upravljanje kompetencijama, fleksibilnu organizaciju rada te troškove rada koji su usklađeni s produktivnošću.

Dato Azman – novi predsjednik Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE)
Na redovitoj općoj skupštini Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE), kojoj je Hrvatska udruga poslodavaca članica, koja je 31. svibnja 2011. održana u Ženevi u Švicarskoj, uoči stotog zasjedanja Međunarodne konferencije rada, predsjednik Udruženja poslodavaca Malezije Dato’ Azman Shah B. Dato’ Seri Haron jednoglasno je izabran za predsjednika Međunarodne organizacije poslodavaca u razdoblju 2011. – 2013. godine. Na tom je položaju Dato Azman naslijedio Južnoafrikanca Wisemana Nkuhlu, koji je tu dužnost obnašao u razdoblju 2008. – 2011. godine. U svom završnom govoru profesor Nkuhlu je istaknuo: “… Obogatilo me iskustvo vođenja ovih 150 organizacija članica kroz izazove globalne krize te otvaranje puta strukturnih reformi kako bi se Međunarodna organizacija poslodavaca (IOE) što bolje pozicionirala te ojačala svoju ulogu globalnoga glasa poslodavaca u svijetu koji se naočigled mijenja.” Izvršni potpredsjednik Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) Daniel Funes de Rioja i glavni tajnik te organizacije Antonio Peńalosa zajedno su sa svima nazočnima od srca zahvalili profesoru Nkuhluu na vodstvu kroz promjene koje su iznjedrile čvrste smjernice za rad Međunarodne organizacije poslodavaca u godinama koje slijede. Zahvaljujući profesoru Nkuhluu na “predaji besprijekorne organizacije”, Dato’ Azman, koji je suosnivač Holiday Villa Hotels and Resorts Group te trenutni predsjednik Konfederacije poslodavaca Azije i Pacifika (CAPE), u svom je nastupnom govoru naglasio kako se raduje vođenju IOE-a prema ostvarivanju vizije za budućnost te dodao: “Moja će misija, uz vašu podršku, biti služiti vama (…) kako bismo zajedničkim naporima osigurali da međunarodne socijalne politike i politike rada promiču održivosti poslovnih subjekata i stvaraju okruženje koje je pogodno za razvoj poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.”