Prodajni objekti manjih formata, a to su supermarketi površine 300 do 500 četvornih metara, te što uspješnije integriranje u mentalitet i navike kupaca na lokalnoj razini uz ponudu kvalitetnog i cjenovno prihvatljivog asortimana novi je strateški koncept Mercatora na hrvatskom tržištu za razdoblje 2013.-2016. godina, najavio je jučer Igor Maroša, član Uprave Mercator grupe zadužen za poslovanje na slovensko-hrvatskom tržištu. Ne namjeravaju, kazao je, investirati u nove kvadrate nego će objekte uzimati u zakup, a fokusirat će se na urbane sredine i to primarno na Zagreb, te na područje Istre i Kvarnera i još nekoliko većih gradova.

Nisu najskuplji
"Mercator je bitno promijenio cjenovnu politiku, nije najskuplji trgovac u Hrvatskoj, a zadržao je visoku kvalitetu i asortimana i usluga", tvrdi Maroša pozivajući se i na istraživanje GfK-a (ocjena stanja u trgovini s aspekta potrošača i kretanje cijena prema kriterijima praćenja FMCG košarice) koje otkriva da su u trećem kvartalu 2012. u odnosu na prije dvije godine cijene srezali pet posto dok je sestrinska tvrtka Getro još povoljnija. Tamo su paralelno cijene smanjenje čak 15,7 posto što Getro stavlja na poziciju cjenovno najpovoljnijeg trgovca.  Prosječan kupac troši sve racionalnije, sve više traži robne marke koje s polica istiskuju brendove i sve manje je lojalan, u pravilu mjesečno u šoping odlazi kod četiri trgovca, iznio je Maroša neka od zapažanja aktualnih trendova u maloprodaji, naglasivši kako ova ilustracija vrijedi za ukupnu regiju gdje Mercator posluje, te da je lojalnost na europskoj razini još manja, tamo kupci tijekom mjeseca posjete pet i više trgovaca. Dnevni račun u malim Mercatorovim formatima u prosjeku iznosi oko 60, u hipermarketima oko 250 kuna. Maroša ocjenjuje da pozitivnih preokreta neće biti u sljedećih tri do pet godina. Stoga, najavio je, Mercator se povlači iz Albanije i Bugarske. Hrvatsku i Sloveniju smatraju visokozasićenim tržištima dok potencijal za mogući rast vide u Srbiji, te na bosansko-hercegovačkom i crnogorskom terenu. Slovenska maloprodaja već je u fazi dekonsolidacije, ulazak diskontera Lidla i Hofera i Eurospina spustio je tržišni udjel tri najveća trgovca sa 80 na 60 posto. I Hrvatska bi se, smatra, s takvim trendom mogla uskoro suočiti iako ima više trgovaca koji danas kreiraju tržišne odnose. 

Ne posustaju
Mercator, Konzum i Delhaiz, ocjenjuje, mogli bi možda čak i dosta brzo tražiti konsolidaciju, dugoročno odrediti mozaik regionalnog tržišta maloprodaje. Nestabilna vlasnička struktura u toj je utrci velika  kočnica Mercatoru, a uz to je usporila i najavljenu monetizaciju golemih nekretnina koje tvrtka ima u portfelju. Unatoč tim neriješenim odnosima i opet najavljenoj prodaji Mercator je pripremio strategiju za iduće tri godine. Još nisu dostigli efikasnost kojoj teže stoga su optimizacija troškova i veća profitabilnost glavne obveze u novom razdoblju, a na svakom od pet tržišta na kojima ostaju poslovati maksimalno će se prilagođavati lokalnim potrošačima. Tako u Hrvatskoj surađuju s 80 domaćih proizvođača, kupcima na policama nude više od 1000 kvalitetnih robnih marki, a uspješno razvijan program lojalnosti uskoro će dobiti nove još kvalitetnije sadržaje. Mercatorovu Pika karticu ima 250.000 Hrvata, a Getro frend 70.000.

Mreža raste

Tri nova objekta

Na tragu novog poslovnog koncepta, razvoja mreže trgovina manjeg formata, Mercator ovaj tjedan otvara tri objekta: u Karlovcu, Kurilovcu kod Velike Gorice te u zagrebačkom naselju Savica. Njihova ukupna površina iznosi 2718 četvornih metara, na novim lokacijama otvorena su i 53 radna mjesta, a kupcima će na policama ponuditi asortiman od nekoliko tisuća artikala.