Svjedoci smo rapidnog smanjenja svjetskih zaliha fosilnih goriva i povećanja emisija ugljičnog dioksida što ima izravan utjecaj na klimatske promjene. Ta su dva razloga dovoljna da se države i industrije usmjere na traženje alternativnih izvora energije koji će osigurati redovito poslovanje i smanjiti utjecaj koji emisije stakleničkih plinova imaju na okoliš.

Alternativna goriva, također poznata i kao nekonvencionalna ili napredna goriva, uglavnom su otpaci ili nusproizvodi industrije, kućanstava, poljoprivrede i šumarstva. Ona uključuju otpadna ulja, obrađeni kruti otpad iz kućanstava, iskorištene gume i biomasu kao što je komina masline, drvna sječka, talog otpadnih voda i slično. Zamjenom fosilnih goriva alternativnima smanjuje se ukupna emisija CO2. Uobičajenim dosadašnjim načinima odlaganja materijala koji se mogu koristiti kao alternativna goriva ostvaruje se emisija CO2 bez obnavljanja energije. Stoga se emisija CO2 kod izgorijevanja alternativnih goriva sa sadržajem biomase smatra neutralnom. Tradicija njegovanja maslinika i proizvodnje maslinova ulja na Jadranu iznjedrila je zanimljiv primjer prakse korištenja alternativnih goriva u priobalnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Naime, za razliku od vrhunskoga maslinovog ulja kojim se ponosimo jedan od nusproizvoda o kojem uglavnom ne razmišljamo jest komina masline, otpadni materijal koji nastaje pri proizvodnji maslinova ulja. Iako se može koristiti i kao prirodno organsko gnojivo, ona se nažalost vrlo često nepravilno odlaže, najčešće baca u okoliš ili u rijeke i more, što je vrlo opasno jer komina, kad je nepravilno kompostirana, postaje otrovna te zagađuje tlo i vodotoke.

Energija iz biomase
Tvrtka Cemex Hrvatska, koja je u svoju dugoročnu strategiju ugradila i strategiju povećanja korištenja alternativnih u korist konvencionalnih goriva, već neko vrijeme prati korištenje ove vrste biomase u Europskoj uniji. Provedeno je istraživanje i hrvatskog tržišta koje je pokazalo da je organizirano prikupljanje i odlaganje komine u potpunosti nerazvijeno. Za razliku od Europske unije u kojoj čak 58 posto energije dobivene iz obnovljivih izvora dolazi iz biomase, u Hrvatskoj je taj udio svega 0,00025 posto. Uvidjevši višestruke koristi upotrebe komine masline u proizvodnom procesu, Cemex je započeo ispitivati mogućnost korištenja komine kao goriva u svojim pogonima, koristeći pritom znanja svojih savjetnika iz područja zaštite okoliša, Zadružnog saveza Dalmacije te domaćih znanstvenih ustanova. Tvrtka je pritom koristila i rezultate ispitivanja iz Cemexove tvornice cementa u Alcanaru u Španjolskoj. Provedena istraživanja uzela su u obzir dva moguća načina korištenja komine masline: utjecaj korištenja komine kao goriva na zaštitu okoliša i utjecaj korištenja komine na stabilnost tehnološkog procesa. Rezultati su pokazali da komina masline kao prirodni nusproizvod ne sadrži štetne tvari u količinama koje bi imale negativan utjecaj na okoliš. Budući da u regiji ne postoje odgovarajući načini i kapaciteti odlaganja viškova komine koji se neće koristiti kao stočna hrana ili organsko gnojivo, Cemexov projekt zbrinjavanja donosi inovativan pristup u rješavanju ovog problema. Ideja je stvoriti lanac prikupljanja komine masline koja bi se koristila kao zamjensko gorivo u procesu proizvodnje cementa. Proces proizvodnje cementa je najprihvatljiviji za termičku obradu biomase iz nekoliko razloga: zbog karakteristika tehnološkog procesa, visokih temperatura (1450-2000 stupnjeva Celzija) te visokih ulaganja u sustave pročišćavanja otpadnih plinova koji su prilagođeni europskim standardima. Inicijativa prikupljanja komine pokrenuta je još u jesen 2008. godine pilot-projektom odlaganja komine masline u suradnji sa Zajednicom maslinara i uljara Hrvatske, a uz podršku Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu Splitsko-dalmatinske županije. To je bilo prvo organizirano prikupljanje ove vrste biomase u Hrvatskoj koje je omogućilo uljarima da primjereno zbrinu kominu.

Pregovori s uljarima
S berbom 2010. godine ustrojen je i prvi prihvatno-logistički lanac prikupljanja komine masline u priobalnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije, za uljare potpuno besplatan. Budući da u priobalnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije posluje devet uljara koje kao nusproizvod imaju dvofaznu kominu koja sadrži oko 70 posto vode i stoga je logistički zahtjevnija, tvrtka je ove godine krenula s novim projektom. Trenutno pregovaraju s tim uljarama, Zadružnim savezom Dalmacije i Splitsko-dalmatinskom županijom o potpisivanju sporazuma o tehničkoj suradnji gdje se obvezuju, ponovno bez ikakva troška za uljare, osigurati zbrinjavanje i te vrste komine masline. Koristi od organiziranog prikupljanja komine su višestruke, od organiziranja logističkog lanca bez organizacijskih i ostalih troškova za uljare preko smanjenja neprikladnog odlaganja komine u prirodu pa sve do smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Gorana Pavičić Nišević, autorica je Junior Consultant u tvrtki Hauska & Partner