Domaće luke u protekloj su godini ostvarile zadovoljavajuće poslovne rezultate koje im omogućuju optimistično planiranje budućeg poslovanja.
Najveća hrvatska luka, ona u Rijeci, nakon prošlogodišnjeg gubitka od čak 7,13 milijuna kuna ove godine ostvarila je 1,3 milijuna kuna dobiti uz pretovarenih 3,58 milijuna tona tereta, što je porast od dva posto prema prošloj godini.
U najvažnijoj, pak, domaćoj riječnoj luci, onoj u Vukovaru, u 11 mjeseci ove godine pretovareno je više od 750 tisuća tona tereta.

Bez socijalnih Šokova
Luka Ploče, koja većinu svojeg poslovanja bazira na poslovanju s kompanijama iz Bosne i Hercegovine i transshipmentu, prekrcaju tereta s broda na brod, u kojem najviše posluje s talijanskim tvrtkama, u devet mjeseci ove godine ostvarila je 17,64 milijuna kuna dobiti uz 2,6 milijuna tona tereta pretvarenog u 11 mjeseci ove godine.
Luka Ploče ima velike poslovne planove, ali oni djelomično ovise o liberalizaciji poslovanja luka i omogućavanju značajnijih privatnih ulaganja u njih, što sada značajno promovira i Svjetska banka, tvrdi predsjednik Uprave Luke Ploče d.d. Ivan Pavlović. O najavljenom kreditu SB-a, koji bi Luka Ploče trebala iskoristiti za modernizaciju, ali i o smjernicama poslovanja SB Pavlović kaže kako su Vlada i Svjetska banka približili stajališta, te je došlo do boljeg prihvaćanja činjenice kako je potrebno da se ulagačima u Luku omogući i vlasništvo nad njom, a ne samo koncesija jer samo tako moguć je tržišno logičan razvitak, dok s druge strane država kupuje neodgovorno i nespretno gospodari takvim resursima.
Potrebna je promjena zakona koja će omogućiti rješavanje problematičnog vlasničkog statusa luke, gdje je privatiziran rad a imovina nije, nego se uzima na koncesiju, te se odnos lučke uprave i luke dodatno komplicira. Dok god je tako, investitori neće biti značajno zainteresirani za ulaganje u infrastrukturu i postrojenja, kaže Pavlović.
Dosad je Luka Ploče d.d. uspjela restrukturirati svoje poslovanje na temelju outsourcinga i putem postavki tržišne valorizacije svojeg poslovanja i obveze profitabilnosti novostvorenih poduzeća luke. Pavlović kaže kako je restrukturiranje obavljeno zadovoljavajuće, bez tužbi pri otpuštanju i velikih socijalnih šokova. Sada su najviše usmjereni na tržište Bosne i Hercegovine, ali bi tamo mogli i mnogo uspješnije poslovati kada bi funkcionirao prometni kordon 5c.
Danas je zbog rascjepkanosti nacionalnih prometnih sustava, tj. visokih troškova povezanih s Hrvatskim željeznicama, željeznicama BiH i Republike Srpske mnogo skuplje poslovati, a poslovanje s tvrtkama iz Srbije i ostatka istočne Europe značajno onemogućeno.
Danas se čak 40 posto poslovanja luke odnosi na transshipment, prekrcaj s većih na manje brodove, što kompaniji donosi i najveću dobit.
I dok Svjetska banka potencira ulazak bosanskih ulagača u Luku, Pavlović kaže kako je ulazak ulagača potreban, ali u BiH nema tvrtke s dovoljno kapitala za takvo što. Kao najčešće spominjani bosanski ulagač figurira Koksara Lukavac, a ona je jedan od najvećih dužnika Luke.

ESOP privatizacija
Problematične vlasničke odnose moguće je riješiti samo promjenom zakona, koji bi ulagačima omogućio stjecanje vlasništva nad opremom u luci, dok bi država trebala zadržati obvezu bageriranja i održavanja lukobrana.
Da bi se smanjili troškovi kontrole i poslovanja luka u zemlji, Pavlović predlaže da se luke stave pod nadzor jedinstvenog tijela koje bi kontroliralo i koordiniralo njihovo poslovanje.
Luku Ploče očekuje svijetla budućnost na realnoj osnovi, tvrdi Pavlović. Tako se očekuje da država omogući ESOP privatizaciju koja bi radnicima luke omogućila da značajno sudjeluju u njenoj vlasničkoj strukturi. Kao važan element budućeg poslovanja priželjkuje i suradnju Ploča s Lukom Vukovar. Pavlović smatra kako je Pločama za razvoj potrebna luka na Dunavu koji je tijekom cijele godine plovan i koji bi uz pomoć intermodalnog prijevoza mogao ostvarivati velik broj prekrcaja. Kao i Vukovarci, Pavlović očekuje velike koristi od gradnje novih terminala vukovarske luke. Luka Vukovar, koja je donedavno bila u vlasništvu Vupika, posluje kao samostalan subjekt u vlasništvu HFP i uskoro joj slijedi privatizacija. Prema članu uprave Vlatku Šedi, glavni problem koncesionara nije vlasništvo nad opremom i infrastrukturom, već činjenica da se država ne pridržava zakona o koncesijama pa tako odobrena koncesija umjesto 30 traje 12 godina.
O poslovnim planovima Šeda kaže kako je najvažnije da prihvaćena bude studija izvedivosti proširenja luke Vukovar – Istok prema sjeveru, koja je napravljena na temelju Masterplana razvoja te luke. Ako studija bude prihvaćena, država će u razvoj luke uložiti 25 milijuna eura, dok sami koncesionari planiraju uložiti nešto više od 15 milijuna eura, ovisno o mogućnostima.

Više nego prije rata
Šeda optimistično najavljuje kako bi oko 75 posto ulaganja, koje uključuje osposobljavanje 20 hektara terminala i modernizaciju opreme, trebalo biti realizirano do 2015. godine.
Moguća gradnja luke Vukovar – Zapad ovisit će o tržišnoj orijentaciji budućih ulagača. I dok je gradnja zapadne luke tek mogućnost, luka Istok trebala bi do 2010. godine imati godišnji promet od oko 1,5 milijuna tona tereta, čime bi predratni promet konačno ponovno bio dostignut i prestignut, a do 2015. godine očekuje se promet od 2,5 milijuna tona tereta godišnje, čime bi se došlo do gornje granice planiranih kapaciteta Luke.
Šeda očekuje kako će Luka Ploče postati dominantna na Sredozemlju, a da bi mogli surađivati s njom, bit će potrebna gradnja novih kapaciteta za prihvat roba, što bi bila upravo luka Vukovar – Zapad. Osamdeset posto prekrcaja vukovarska luka ostvaruje s inozemnim partnerima s područja BiH i očekuju veliko povećanje prometa tereta u sljedećih nekoliko godina.
Šeda kaže da ulazak Hrvatske u Europsku uniju nije nikakav problem za Luku Vukovar jer je cjenovno iznimno konkurentna, a stupanjem u Uniju doći će novi kupci i dobavljači koji će sigurno uočiti konkurentnost i efikasnost Luke.

Kopar ipak ne kupuje dionice Luke Rijeka

Zbog malih mogućnosti proširenja i godišnjih stopa rasta od 5 do 10 posto, već neko vrijeme kruže glasine o mogućoj kupnji dionica Luke Rijeka od strane Luke Kopar, koju će navodno za Luku Kopar obaviti Raiffeisen banka.
Ipak, slovenski broker Karel Lipnik kaže kako je to malo vjerojatno, i to ponajviše zbog loših međudržavnih odnosa dviju zemalja upravu u pitanjima granice na moru.
Slična inicijativa povezivanja sjevernojadranskih luka Rijeke, Kopra, Trsta i Venecije neostvariva je zbog međusobne konkurencije i nemogućnosti dogovora o raspodjeli poslova.

Nexe i Petrokemija kao partneri

Vukovarci se nadaju kako bi u novootvorenim poslovnim zonama u Vukovaru i okolici mogli naći nove partnere zainteresirane za smještaj i obradu tereta u terminalima luke, a među njima najznačajnija bi trebala biti kutinska Petrokemija, kojoj je sljedeća godina zadnja prilika da utvrdi svoje pozicije na istočnom tržištu prije dolaska velikih europskih proizvođača umjetnog gnojiva.
Kao značajne poslovne partnere vide i Nexe grupu, koja je u ovoj godini putem luke na istok izvezla preko osam tisuća tona opeke i domaću industriju strojeva koja je sve više izvozno orijentirana.
Intermodalnim prijevozom Luka će definitivno prodrijeti i na bliže tržište Srbije, gdje planira opskrbljivati Novi Sad i Beograd.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

središte produktivnosti - HONOR Magic V6

Zašto bi preklopni telefon mogao zamijeniti prijenosno računalo na putu