Iako će se svi složiti kako bi Hrvatska i mogla i trebala povući znatno više sredstava iz predpristupnih fondova EU, svijetli primjer je Osječko-baranjska županija koju se često isticalo kao županiju koja prednjači u projektima prekogranične suradnje. Jedan od tih projekata je i CBRIS II vrijedan 252.735 eura koji je financiran iz sredstava EU kroz IPA prekogranični program Mađarska-Hrvatska. Partneri u ovom projektu, koji je započeo lani 1. svibnja, su Lučka uprava Osijek i Nacionalna udruga Republike Mađarske za signalizaciju i infokomunikaciju. Projekt završava 30. kolovoza, kada kreće njegova primjena.

“EU je definirala koncept Riječnih informacijskih servisa (RIS) koji predstavlja harmonizirane informacijske usluge koje omogućuju sigurno i efikasno upravljanje riječnim prometom. U skladu s tim, cilj projekta je uvesti i primijeniti RIS kako bi se ojačala suradnja hrvatskih i mađarskih institucija na području riječnog prometa”, objašnjava Jasna Eršeg, voditeljica projekta, viša stručna suradnica za ekonomske poslove u Lučkoj upravi Osijek.

Naime, dosad su se svi potrebni podaci o brodovima koji uplovljavaju u osječku luku evidentirali ručno. Nakon što bi brod uplovio, brodar bi predočio dokumentaciju o brodu i teretu koji prevozi na osnovu kojih bi zatim svoj posao mogli odraditi lučki operateri i špediteri te na teren izaći carina i granična policija. Kako bi se taj proces znatno ubrzao, postigla veća efikasnost te eliminirali rizici, Eršeg objašnjava kako će ovim projektom biti izrađena dva odvojena softvera.

“Prvi je softver za upravljanje lukama namijenjen Lučkoj upravi Osijek te lučkim operaterima i špediterima, a omogućit će da brod koji putuje prema osječkoj luci navedenim subjektima elektronski pošalje podatke na osnovu kojih će oni biti u mogućnosti unaprijed pripremiti potrebnu dokumentaciju”, objašnjava Eršeg i nastavlja: “Drugi softver namijenjen je carini i policiji, a omogućit će kvalitetnije upravljanje rizicima. Uz osnovne podatke o brodu, taj će softver bilježiti i druge podatke i informacije potrebne ovim dvama subjektima kao što su: vozi li taj brod opasni teret, koliko je članova posade i iz kojih su oni zemalja, je li bilo kakvih problema s tim brodom u prošlosti i slično”.

Ova dva softvera omogućit će svim dionicima još jednu prednost, a to je mogućnost praćenja broda od ulaska u teritorijalne vode RH pa sve do njegovog izlaska.
“Sve navedene institucije moći će svaki brod pratiti na monitoru i u svakom trenutku imati nadzor nad njegovim kretanjem. Istovremeno će svaki korisnik u svakom trenutku moći doći do svih potrebnih podataka što će svima znatno olakšati poslovanje i upravljanje”, kaže Eršeg i dodaje kako je konačni cilj informatizirati riječni promet na razini EU tako da sve riječne luke mogu razmjenjivati podatke.

Kako se radi o projektu prekogranične suradnje, Lučka uprava Osijek ovaj je projekt radila u suradnji s mađarskom lukom Mohač. Projekt obuhvaća regiju rijeka Dunava i Drave, a bit će pokrivene dvije županije: mađarska Baranya i Osječko-baranjska županija te gradovi Mohač i Osijek.
“Kako su sve riječne luke u Mađarskoj već implementirale RIS, Mađari su nam u velikoj mjeri pomogli u izradi našeg softvera. Mađarska policija nam je puno pomogla time što su nam rekli što su uočili da im od informacija nedostaje u njihovom softveru. Osim s Mađarima, tijekom cijelog projekta imali smo vrlo dobru suradnju s hrvatskom graničnom policijom i carinom“, kaže Eršeg.