Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Kroz klastere lakše do novca iz EU

Autor: Marija Brnić
05. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Vlada je prije tjedan dana usvojila Strategiju za razvoj klastera u Hrvatskoj u idućih deset godina

Povezivanje poduzetnika u klastere postaje posljednjih godina sve prisutnije i u Hrvatskoj, no pravi bum tek se očekuje ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Dosadašnji oblici potpora koje dobivaju poduzetnici iz državnih izvora bitno će se promijeniti jer su strukturni fondovi EU drukčije koncipirani. Ukratko, bit će dostupno manje potpora, ali u pojedinačno većoj vrijednosti. Stoga se očekuje da će to potaknuti mnoge, kao što je bio slučaj u drugim zemljama, da se povezuju kako bi uspjeli doći do sredstava iz fondova EU. Tome će uvelike pripomoći i prva Strategija za razvoj klastera u Hrvatskoj u idućih deset godina, do 2020., koju je Vlada prije tjedan dana usvojila. Strategija je, kako pojašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva, svojevrsna ulaznica za EU fondove jer je bez takva dokumenta nemoguće planirati i poslije povlačiti sredstva iz fondova. Sami poduzetnici koji su u klasterima dosad nisu imali mogućnosti za povlačenje sredstava, no strategija je, u duhu standarda EU, jako posvećena regionalnom povezivanju poduzetnika te prekograničnom udruživanju radi jačanja konkurentnosti i razvoja, ali i inovativnih i tehnoloških iskoraka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Primjer drvne industrije
No sama strategija neće puno promijeniti ne osjete li potrebu za povezivanjem i zajedničkim nastupom u pojedinim područjima sami gospodarstvenici. Upućeni tvrde da je za mnoge u Hrvatskoj upravo gospodarska kriza posljednjih godina bila prijelomna u donošenju odluke o međusobnom udruživanju u klastere pa su se osim u standardnim djelatnostima, u kojima je već bila prisutna takva poduzetnička aktivnost, poput proizvodnje hrane ili pića, pojavili čak i klasteri među prijevoznicima. Svakako najveći iskorak ostvarili su poduzetnici u drvnoj industriji, koji su oformili nekoliko klastera i osigurali si ne samo preživljavanje nego i poslovni skok. Zahvaljujući udruživanju njih nekoliko uspjelo je od poluproizvoda i trupaca početi izvoziti namještaj. Budući da ne postoji klaster kao način registracije, nego se vode kao udruge, d.o.o.-i ili gospodarsko-interesna udruženja, tako nema ni preciznih podataka o tome koliko ih postoji u Hrvatskoj. Procjenjuje se da ih je oko 60, dok ih u zajednici klastera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kao krovnoj instituciji klastera imaju oko 40 članova.

Povezivanje poduzetnika u klastere postaje posljednjih godina sve prisutnije i u Hrvatskoj, no pravi bum tek se očekuje ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Dosadašnji oblici potpora koje dobivaju poduzetnici iz državnih izvora bitno će se promijeniti jer su strukturni fondovi EU drukčije koncipirani. Ukratko, bit će dostupno manje potpora, ali u pojedinačno većoj vrijednosti. Stoga se očekuje da će to potaknuti mnoge, kao što je bio slučaj u drugim zemljama, da se povezuju kako bi uspjeli doći do sredstava iz fondova EU. Tome će uvelike pripomoći i prva Strategija za razvoj klastera u Hrvatskoj u idućih deset godina, do 2020., koju je Vlada prije tjedan dana usvojila. Strategija je, kako pojašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva, svojevrsna ulaznica za EU fondove jer je bez takva dokumenta nemoguće planirati i poslije povlačiti sredstva iz fondova. Sami poduzetnici koji su u klasterima dosad nisu imali mogućnosti za povlačenje sredstava, no strategija je, u duhu standarda EU, jako posvećena regionalnom povezivanju poduzetnika te prekograničnom udruživanju radi jačanja konkurentnosti i razvoja, ali i inovativnih i tehnoloških iskoraka.

Primjer drvne industrije
No sama strategija neće puno promijeniti ne osjete li potrebu za povezivanjem i zajedničkim nastupom u pojedinim područjima sami gospodarstvenici. Upućeni tvrde da je za mnoge u Hrvatskoj upravo gospodarska kriza posljednjih godina bila prijelomna u donošenju odluke o međusobnom udruživanju u klastere pa su se osim u standardnim djelatnostima, u kojima je već bila prisutna takva poduzetnička aktivnost, poput proizvodnje hrane ili pića, pojavili čak i klasteri među prijevoznicima. Svakako najveći iskorak ostvarili su poduzetnici u drvnoj industriji, koji su oformili nekoliko klastera i osigurali si ne samo preživljavanje nego i poslovni skok. Zahvaljujući udruživanju njih nekoliko uspjelo je od poluproizvoda i trupaca početi izvoziti namještaj. Budući da ne postoji klaster kao način registracije, nego se vode kao udruge, d.o.o.-i ili gospodarsko-interesna udruženja, tako nema ni preciznih podataka o tome koliko ih postoji u Hrvatskoj. Procjenjuje se da ih je oko 60, dok ih u zajednici klastera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kao krovnoj instituciji klastera imaju oko 40 članova.

U Ministarstvu gospodarstva, na temelju dosadašnjih nepovratnih potpora za klastere, imaju u evidenciji 46 klastera u koje je objedinjeno 504 tvrtki sa 25.000 zaposlenih.Posljednjih nekoliko godina i država pokušava potaknuti udruživanje u klastere, pa je pored nepovratnih financijskih potpora za razvoj i jačanje klastera pokušala i konkretnije utjecati na osnivanje klastera, osiguravši programom Hrvatske izvozne inicijative sredstva za izvozno orijentirane klastere. Osnovano ih je, u okviru plana od 2007. do 2010., točno pet. “To je bio pokušaj države da uvede klastere ‘u priču’, a tražene su i druge mogućnosti, pa među ostalim i kroz upravo donesenu strategije, no u pravilu klasteri uspijevaju kada dolaze odozdo, od samih poduzetnika, koji u takvom povezivanju nalaze svoj interes”, pojašnjava Zoran Barišić, pomoćnik direktora sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore. Prema informacijama Ministarstva gospodarstva, oko 5 posto klastera u Hrvatskoj osnovano je na inicijativu države, a 95 posto potaknuto je interesom samih poduzetnika. Većina klastera je mala, do 25 članova, i uglavnom organizirana u udruge, oko 75 posto, dok je u obliku d.o.o.-a njih 15 posto te je 10 posto gospodarsko-interesnih udruženja. Upućeni pojašnjavaju kako je jače klastersko povezivanje kroz udruge i logično jer ne predstavlja čvršći oblik integracije kao u slučaju d.o.o.-a.

Konkurentnost
Upravo povjerenje među poduzetnicima koji ulaze u klastere i koji su ujedno konkurenti jedni drugima ključni je moment na kojemu se može razvijati klasterizacija gospodarstva. Stručnjaci u ovom području ukazuju na nedostatak uvažavanja činjenice da je u poduzetništvu Hrvatska mlada zemlja i da je kao i u drugim tranzicijskim zemljama prisutan problem povjerenja, a na tome se mora bazirati i Strategija razvoja klastera jer je to problem koji svakako treba ukloniti, kažu naši sugovornici iz branše. Jedan od problema za rast klastera je i deficit klaster menadžera, a neki poput Petra Lovrića iz HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika smatraju da bi veću pozornost klasterima morale obraćati i lokalne vlasti. U dosadašnjoj praksi lokalne vlasti iz uglavnom jako skromnih vlastitih proračuna nisu poticale klasterizaciju poduzetništva, no nisu ni promovirale takav oblik unapređenja i jačanja gospodarstva. No sve veću ulogu klastera u promišljanju državnih i lokalnih politika trebalo bi imati i nacionalno koordinacijsko tijelo za klastere koje bi se trebalo osnovati iz redova struke, a dodatan poticaj bit će i izrada regionalne mape klastera.

Prekogranični

Velik potencijal
Dosad je već osnovano nekoliko prekograničnih klastera, a posebno velik potencijal u idućim godinama u osnivanju klastera očekuje se u području inovativne tehnologije, ekologije, okoliša te obnovljivih izvora energije.

Autor: Marija Brnić
05. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close