Jačanje ovlasti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koja od listopada može sama izricati kazne prekršiteljima, tek je prvi korak koji će omogućiti da se tržišna utakmica u Hrvatskoj vodi prema pravilima koja vrijede na svjetskom i europskom tržištu. Na primjeni će, međutim, trebati još mnogo raditi jer je potrebno izmijeniti mentalitet građana te međusobnih konkurenata koji imaju potrebu dogovarati se o poslovnim potezima umjesto da ih čuvaju kao poslovne tajne, složili su se sudionici konferencije o zaštiti tržišnog natjecanja u EU i utjecaju na hrvatsko gospodarstvo, koja je održana u utorak u organizaciji AmChama.

Predstavnici realnog sektora koji su sudjelovali na konferenciji, poučeni vlastitim iskustvom, još su relativno skeptični da će zakonodavni okvir koji smo dobili biti popraćen akcijom koja je potrebna na tržištu. Pritom se najviše boje otezanja Upravnog suda koji potvrđuje odluke AZTN-a i koji je nadležan za procesuiranje žalbi. Olgica Spevec, ravnateljica AZTN-a, pritom upozorava da Agencija zapravo regulira relativno usko područje, odnosno tržišno natjecanje u Hrvatskoj regulira više institucija i nekoliko zakona. “Tržišnu utakmicu financijskog sektora i dalje nadgleda Hrvatska narodna banka, a telekomunikacije su u sferi Agencije za elektroničke komunikacije (HAKOM-a). Pitanje je koliko učinkoviti možemo biti kraj tolikog broja institucija, dok neke stvari nisu ni regulirane. Postoji Agencija za elektroničke medije, ali se tiskanim medijima zapravo nitko ne bavi. Sustav bi mogao biti puno bolje postavljen”, ističe Olgica Spevec. Komparativnu analizu zaštite tržišnog natjecanja između EU i Hrvatske provela je Jasminka Pecotić-Kaufman. Analiza je pokazala da je Hrvatska još u ranoj fazi primjene pravila tržišnog natjecanja. Pecotić-Kaufman ističe da političari imaju vrlo snažnu ulogu poticanja pravednoga tržišnog natjecanja. “U poslovnoj javnosti još štošta nije jasno i naši se poslovni ljudi često ponašaju kao budući studenti koji međusobno prepisuju na prijemnom ispitu iako znaju da na fakultetu nema mjesta za sve njih. Onog trenutka kad u medijima prestanemo čitati tekstove u kojima se apelira na usklađivanje cijena, znat ćemo da smo napredovali i uspjeli izmijeniti tu kolektivističku svijest”, kaže Kaufman.

Kaufman navodi da se sve odluke AZTN-a o kartelima odnose na cehovska udruženja unutar kojih postoji čvrsto ukorijenjena kultura da se dogovaraju cijene i dijeli tržište. Da se kartelizacija provodi na najnižim razinama pokazuje primjer nekih domaćih autobusnih prijevoznika koji su prije godinu dana odlučili ujednačiti cijene. Inače, karteli su i u našem zakonodavstvu klasificirani kao najteža povreda tržišnog natjecanja, a u Europskoj uniji takve se povrede kažnjavaju vrlo visokim novčanim globama koje si rijetko mogu priuštiti i najjači igrači na hrvatskom tržištu. Doduše, da se mentalni sklop polako mijenja pokazuju presude Prekršajnog suda koji je do listopada prošle godine bio nadležan za procesuiranje slučajeva. “Od nekoliko stotina kazni koje su prekršitelji zaradili u prethodnim godinama, u 2010. izrečeno je oko tri milijuna kazni. Vjerujem da je upravo naša aktivnost dovela do toga da su suci počeli drukčije gledati na stvari”, kaže Spevec.

Slobodno tržište razvija se uz regulaciju koja štiti konkurenciju. Hrvatska je učinila puno u zakonodavstvu, sad slijedi primjena
Don Markušić, predsjednik AmChama

Ulazak u EU donosi mnogo prilika za hrvatsko gospodarstvo, no potrebna je edukacija na polju pravila tržišne utakmice da bi se sve te prilike mogle prepoznati
James B. Foley, veleposlanik SAD-a

Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja znatno je proširio ovlasti AZTN-a za izricanje kazni i sankcioniranje prekršitelja pravila tržišne utakmice
Vesna Patrlj, članica Vijeća AZTN-a

Nismo zadovoljni jer je uloga države vrlo velika, a konkurentnost slaba. Treba jačati institucije koje štite tržišno natjecanje
Boris Cota, savjetnik predsjednika RH

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?