Na listi 500 vodećih hrvatskih kompanija koje je sastavila tvrtka Boniteti.hr na temelju financijskih izvješća Fine za prošlu godinu, Konzum je i dalje među trgovcima bez ozbiljnijeg konkurenta. Najveći nacionalni maloprodajni lanac po ukupnom prihodu od 12,7 milijardi kuna je drugi, iza Ine i ispred Hrvatske elektroprivrede. Konzum je uspio povećati prihod i dobit u odnosu na 2009. godinu kada ova branša nije polučila sjajne rezultate jer je većina subjekata kojima je primarna djelatnost trgovina, umanjila prihod u odnosu na gdinu dana ranije, a posebice neto dobit. Prema prometu veliki lanci ipak se dobro drže pa je Mercator-H na 13. mjestu, a Plodine su na 16. Metro cash&carry je 19. i u stopu ga slijede Kaufland i Lidl koji je imao najveći skok prihoda i od 33. mjesta stigao do 21. Billa je drži 37. mjesto, a 51. i 53. Tommy i Kerum.

Tri skupine
Konzultant Dragan Munjiza za Poslovni dnevnik komentira da se rezultati trgovaca mogu podijeliti u nekoliko skupina. To su kompanije s rastom prometa i dobiti poput Konzuma ili DM-a. Slijede trgovci koji su zabilježili rast prometa, ali i gubitak ili čak rast gubitka kao što su Špar, Lidl i Kaufland. U trećoj grupi Munjiza svrstava trgovce s padom prometa (primjer Mercator), a u četvrtoj one koji imaju stagnaciju prometa i dobiti (primjer Tommy).Munjiza kaže: “Eklatantno je da većina ‘stranih’ trgovaca bilježi rast prometa, ali povećava gubitak (osim Metroa i DM-a), što ukazuje na njihovu komparativnu prednost u odnosu na ‘domaće’ trgovačke lance koji si ne mogu priuštiti gubitak koji se pokriva sa nekog drugog tržišta ili centrale. Domaći lanci su prisiljeni uz pad maloprodajnog tržišta i kupovne moći građana restrukturirati se, a posebice smanjivati troškove. To rade u vidu pritisaka na dobavljače, umanjenjem kvalitete usluge smanjenjem broja ljudi u prodajnome mjestu, manjih plaća i sličnih metoda” .

Dobri lokalni trgovci
Međutim, naš sugovornik smatra da valja čestitati svim trgovačkim lancima koji su u uvjetima pada potrošnje uspjeli stagnirati ili čak povećati prihode povećanjem posjećenosti postojećih prodajnih mjesta (uz veliki broj promotivnih akcija) ili pak otvaranjem novih trgovina. Uz takav trend stagnacije rasta BDP-a i veliku nezaposlenost ne može se očekivati promjena trenda niti u 2011. godini. Munjiza pretpostvalja kako uslijediti daljnja koncetracija u trgovini te rasti udjeli u ukupnome prihodu najvećih trgovaca, a to su Konzum, NTL, Mercator, Plodine, Spar i Lidl-Schwartz grupa. Pri tomu ne zaboravljaju se niti dobri rezultati nekoliko lokalnih trgovaca kao što su Diona, Trgocentar Zabok, Trgostil, Tommy kao članice NTL-a koji očigledno imaju manje troškove zbog manjeg teritorija koji prokrivaju, dobro poznaju lokalnoga kupca, a veliku sinergiju ostvaruju kroz zajedničku nabavu robe. Ako bi sezona bila rekordna, a postoje takve najave, trgovci bi popravili rezultate u odnosu na 2010. jer se u sezoni ostvaruju višestruko veće marže.U takvim uvjetima je veoma važan rad na smanjenju troškova, a osnovni troškovi su nabavna vrijednost robe, trošak plaća te trošak distribucije. Vehementno smanjenje ovih troškova nanosi štetu na dugi rok i jedini pravi odgovor na krizu je ulaganje u bolje odnose sa dobavljačima te zajednički rad na manjim ulaznim cjenama, posebice na broju akcija u prodajnome mjestu kao i manjem kalu i rasturu robe u distribucijskome tijeku.

Primjer

Viša plaća, veći promet
Primjer DM-a pokazuje da dobre plaće i korektan, ali zahtjevan odnos prema radnicima na prodajnome mjestu donosi uspjeh te da smanjivanje plaća može biti samo kratkoročna mjera. Trošak distribucije u RH doseže i do 7%. To je, smatra Munjiza, jedno od područja koje donosi konkuretsku prednost onima koji ga dobro kontroliraju ne narušavajući uslugu (defekture u prodajnome mjestu “izluđuju” krajnje potrošače).