EN DE

Konzultantski ‘zeleni’ projekti sve atraktivniji

Autor: Tin Bašić
05. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Od osnutka programa Europske banke za obnovu i razvoj – BAS programa sufinancirano je 433 projekta sa 2,5 mil. eura

U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se intenzivirao interes za projektima zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Mnoge male tvrtke odlučile su se “baciti” u tu vrstu poslovanja jer je to budućnost. Brojni fondovi Europske unije, kao i privatni investitori i razvojne banke sve češće financiraju “zelene” projekte. Mnogobrojni programi upravo su zbog toga i pokrenuti. Jedan od njih je program Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) – TAM BAS koji se prošle godine “prebacio” na zelene projekte. Naime, od svibnja 2010. do danas (oko godine dana) odobreno je ukupno 47 projekata, od čega je 19 završeno i isplaćeno, a 28 ih je u tijeku i polako se privode kraju. “BAS program (Business Advisory Services) jest ‘donor-funded’ program, što znači da sredstva dolaze od donora. To su za Hrvatsku do sada bili CEI, Velika Britanija, Austrija, Luksemburg, EBRD Shareholders Fund, BRS Fund te je to sada EU IPA Multibeneficiary. U isto je vrijeme program pod upravljanjem EBRD-a. Glavni cilj programa je uvijek prije svega razvoj sektora malog i srednjeg poduzetništva te konzultantskog sektora i od toga se polazi tako da je program u Hrvatskoj do prošle godine podržavao cijeli spektar konzultantskih poslova, a sad se fokusira na zelene tehnologije i konkurentnost”, izjavila je za Poslovni dnevnik Renata Deiuri, menadžerica nacionalnog programa za Hrvatsku.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uvođenje sustava
Od osnutka EBRD-ova BAS programa sufinancirano je 433 projekta sa 2,5 milijuna eura. “Do sredine 2010. program je sufinancirao cijeli spektar konzultantskih poslova, osim pravnog savjeta i revizije. To su uglavnom bili projekti uvođenja sustava kvalitete i ostalih ISO sustava, implementacije raznih informacijskih sustava, marketinški planovi, analize, ispitivanja tržišta, strategije, poslovni planovi i strategije, reorganizacije/restrukturiranja, inženjerske studije itd.”, kaže Deiuri. Od sredine 2010. to su samo “zeleni” projekti, odnosno projekti koji su fokusirani na obnovljive izvore energija, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost ili pak konzultantski projekti koji potiču konkurentnost kroz prilagodbu s normama EU te sav konzalting vezan uz izvoz i izvozne strategije. “TAM program je od osnutka financirao 36 projekata sa 1,2 milijuna eura”, ističe Deiuri. Budući da su ti projekti u svijetu izuzetno atraktivni, takva količina interesa nije zaobišla ni hrvatske poduzetnike. “Interes je velik, naročito jer se bavimo novijim, a trenutno vrlo traženim područjem, a to su zaštita okoliša i zelene energije. Program prezentiramo redovito u komorama, na raznim skupovima, na specijaliziranim konferencijama za ova područja te općenito kroz sve partnerske institucije koje okupljaju poduzetnike te tako podsjećamo poduzetnike i konzultante da prijavljuju projekte”, objašnjava Deiuri. Naime, oni njeguju izravan pristup poduzetnicima, pa ih stoga kontaktiraju ako smatraju da bi im program, s obzirom na sadašnji fokus, mogao pomoći u jačanju konkurentnosti. Iako bi se možda moglo činiti kako je dobivanje nepovratnih sredstava lišeno bilo kakvih obveza, ipak nije tako.

U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se intenzivirao interes za projektima zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Mnoge male tvrtke odlučile su se “baciti” u tu vrstu poslovanja jer je to budućnost. Brojni fondovi Europske unije, kao i privatni investitori i razvojne banke sve češće financiraju “zelene” projekte. Mnogobrojni programi upravo su zbog toga i pokrenuti. Jedan od njih je program Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) – TAM BAS koji se prošle godine “prebacio” na zelene projekte. Naime, od svibnja 2010. do danas (oko godine dana) odobreno je ukupno 47 projekata, od čega je 19 završeno i isplaćeno, a 28 ih je u tijeku i polako se privode kraju. “BAS program (Business Advisory Services) jest ‘donor-funded’ program, što znači da sredstva dolaze od donora. To su za Hrvatsku do sada bili CEI, Velika Britanija, Austrija, Luksemburg, EBRD Shareholders Fund, BRS Fund te je to sada EU IPA Multibeneficiary. U isto je vrijeme program pod upravljanjem EBRD-a. Glavni cilj programa je uvijek prije svega razvoj sektora malog i srednjeg poduzetništva te konzultantskog sektora i od toga se polazi tako da je program u Hrvatskoj do prošle godine podržavao cijeli spektar konzultantskih poslova, a sad se fokusira na zelene tehnologije i konkurentnost”, izjavila je za Poslovni dnevnik Renata Deiuri, menadžerica nacionalnog programa za Hrvatsku.

Uvođenje sustava
Od osnutka EBRD-ova BAS programa sufinancirano je 433 projekta sa 2,5 milijuna eura. “Do sredine 2010. program je sufinancirao cijeli spektar konzultantskih poslova, osim pravnog savjeta i revizije. To su uglavnom bili projekti uvođenja sustava kvalitete i ostalih ISO sustava, implementacije raznih informacijskih sustava, marketinški planovi, analize, ispitivanja tržišta, strategije, poslovni planovi i strategije, reorganizacije/restrukturiranja, inženjerske studije itd.”, kaže Deiuri. Od sredine 2010. to su samo “zeleni” projekti, odnosno projekti koji su fokusirani na obnovljive izvore energija, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost ili pak konzultantski projekti koji potiču konkurentnost kroz prilagodbu s normama EU te sav konzalting vezan uz izvoz i izvozne strategije. “TAM program je od osnutka financirao 36 projekata sa 1,2 milijuna eura”, ističe Deiuri. Budući da su ti projekti u svijetu izuzetno atraktivni, takva količina interesa nije zaobišla ni hrvatske poduzetnike. “Interes je velik, naročito jer se bavimo novijim, a trenutno vrlo traženim područjem, a to su zaštita okoliša i zelene energije. Program prezentiramo redovito u komorama, na raznim skupovima, na specijaliziranim konferencijama za ova područja te općenito kroz sve partnerske institucije koje okupljaju poduzetnike te tako podsjećamo poduzetnike i konzultante da prijavljuju projekte”, objašnjava Deiuri. Naime, oni njeguju izravan pristup poduzetnicima, pa ih stoga kontaktiraju ako smatraju da bi im program, s obzirom na sadašnji fokus, mogao pomoći u jačanju konkurentnosti. Iako bi se možda moglo činiti kako je dobivanje nepovratnih sredstava lišeno bilo kakvih obveza, ipak nije tako.

“Prije svega poduzetnik može dobiti potporu tek kada je projekt u potpunosti završen i plaćen konzultantu, za što mora BAS programu podastrti odgovarajućom dokumentacijom. Također godinu dana nakon isplate subvencije radi se tzv. evaluacijski izvještaj, kada se tvrtku nosioca subvencije posjećuje te se mjere rezultati i učinci konzultantskog projekta (tzv. transitional impact)”, kaže Deiuri. Tako je do sada od ukupno 433 projekta, koliko ih je do sada odobreno, 358 evaluirano. Rezultati su 60 posto projekata “rated successful and highly successful” i 37 posto projekata “rated satisfactory”. “Dakle, samo tri posto projekata su ‘rated unsatisfactory’. Čak 54 posto BAS tvrtki je nakon evaluacije povećalo broj zaposlenih, a 75 posto tvrtki je povećalo ukupan prihod. I još jedan važan statistički podatak – 68 posto BAS projekata je locirano izvan Zagreba, dakle većina su projekti izvan glavnoga grada”, istuče Deiuri.

Edukacije i treninzi
Budući da su iskustva sa sufinanciranjem ovakvih konzultantskih projekata dobra, program ide dalje. “Ove godine planiramo 50-60 novih projekata za mala i srednja hrvatska poduzeća. Sufinancirat ćemo kvalitetne konzultantske projekte koji pokrivaju područja obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša, energetske učinkovitosti ili pak konzultantske projekte koji potiču konkurentnost kroz prilagodbu normama EU te sav konzalting vezan uz izvoz i izvozne strategije”, kaže Deiuri. Planiraju i nekoliko edukacija i treninga, kako za sektor SME, tako i za konzultantski sektor. “Svi treninzi se planiraju u suradnji s ministarstvima čiji se sektor pokriva, a to su treninzi vezani uz IPPC direktivu te energetsku učinkovitost za industrijska postrojenja”, zaključuje Deiuri.

Autor: Tin Bašić
05. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close