Ugovor koji su u Podgorici potpisali predstavnici crnogorskog državnog poduzeća Monteput i Instituta za građevinarstvo Hrvatske o gradnji brze ceste duž Crnogorskog primorja ocijenjen je kao još jedna potvrda opredjeljenja Crne Gore da radikalno mijenja politiku u sektoru prometa. Ugovor je potpisan za izradu glavnog projekta i prethodne studije opravdanosti izgradnje brze ceste. Jedna od rijetkih, možda i jedina država u Europi, koja nema nijednog kilometra autoceste, za koju godinu mogla bi dobiti najsuvremeniju mrežu prometnica.

Promijenjeni prioriteti
Gotovo je izvjesno da će krajem ove ili početkom iduće godine započeti izgradnja prve dionice autoceste od Bara do granice sa Srbijom. Ta prometnica stajat će oko dvije milijarde eura. Sva dosadašnja predviđanja govorila su da će drugi veliki projekt koji će se početi realizirati nakon autoceste Bar – Boljare biti Jadransko-jonska autocesta kroz Crnu Goru čija će gradnja stajati upola manje. Međutim, sve se više govori da će prioritet ipak dobiti brza cesta od granice s Hrvatskom na Debelom brijegu do granice s Albanijom kod Sukobina, u blizini Ulcinja. Tom brzom prometnicom, koja bi bila duga 110 kilometara, Crna Gora bi se, preko Dubrovnika, povezala s mrežom autocesta u Hrvatskoj i dalje s cijelom Europom, što bi utjecalo na brži razvoj turizma i ukupne crnogorske privrede. U Monteputu kažu da još nema elemenata za utvrđivanje cijene koštanja brze ceste duž Crnogorskog primorja, kao i da se ne zna kada će se početi graditi. Studija koju će raditi Institut za građevinarstvo Hrvatske bit će gotova za pet mjeseci, a onda slijedi izrada idejnog projekta. Tek nakon toga preciznije će se znati cijena i početak gradnje. Izvođač će se odrediti putem tendera. Direktor Monteputa Ratko Ivanović kaže da će brza cesta od Debelog brijega do Sukobina imati četiri traka, po dva u oba pravca, bez zaustavnih mjesta i razdjelnih otoka. Ključni objekt na brzoj cesti duž Crnogorskog primorja bit će most preko tjesnaca Verige u Bokokotorskom zaljevu, za čiju gradnju je prije četiri godine napravljen projekt koji bi se mogao početi graditi prije početka gradnje same ceste. Ideja o premošćivanju Boke u tjesnacu Verige stara je nekoliko desetljeća, a zbog velikih gužvi na trajektu Kamenari – Lepetani u ljetnim mjesecima sve je bliži dan njene realizacije. Most Verige bit će dug 981, širok 23, a visok 56 metara kako bi ispod njega mogli prolaziti kruzeri koji krstare Bokom. Stajat će oko 80 milijuna eura, a u Ministarstvu prometa Crne Gore odlučili su da se gradi po koncesijskom tzv. BOT sistemu (Build-Operate-Transfer, odnosno sagradi-upravljaj-vrati), što podrazumijeva da investitor određeno vrijeme koristi most, a potom ga preda u vlasništvo države.

Zanimanje tvrtki
Predviđeno vrijeme za dužinu koncesije je 20 godina, uz mogućnost produženja roka na još jedno desetljeće. Projektirana trajnost mosta Verige je najmanje 120 godina, što znači da bi ga Crna Gora, nakon isteka koncesije, koristila još čitavo jedno stoljeće. Budući da je u pitanju izuzetno isplativa investicija, jer je promet vozila na tom dijelu Crnogorskog primorja najveći i da sve projekcije govore da će biti još veći, ne čudi zanimanje stranih tvrtki za gradnju mosta Verige. U Monteputu ne otkrivaju imena zainteresiranih investitora za gradnju mosta Verige, ali se zna da su neki kontakti već ostvareni s tvrtkama iz Izraela, Grčke i Italije. Svojedobno je bilo indicija da je za taj posao zainteresiran i splitski Konstruktor, koji je sve prisutniji u Crnoj Gori.

Radić: Želimo projektirati most preko Boke

Direktor Instituta građevinarstva Hrvatske Jure Radić, čija tvrtka je prije tjedan dana dobila projektiranje brze ceste, najavio je da će svakako sudjelovati na natječaju za projektiranja mosta preko Boke. “Vjerujemo da ćemo i pobijediti jer imamo najbolje reference”, rekao je Radić i naglasio da most nije obuhvaćen ugovorom o projektiranju ceste, koji je sklopljen s Monteputom. Što se tiče javno-privatnog partnerstva za izgradnju mosta i upravljanje njime, neki koji bi se mogli naći u poslu izražavaju skepsu da će taj model zakonski proći, jer se u Hrvatskoj ne mogu naplaćivati osnovni pravci na mostovima ako nemaju alternativu. Ipak, ako natječaj bude raspisan, svakako će se javiti i hrvatske tvrtke.
(I. Pandžić)