Vijest o tome da će Ford i General Motors graditi prvu tvornicu automobila u Hrvatskoj u Sinju, potom u riječkoj zoni Kukuljanovo, pa u Gradiški te nakon toga demantiranje čak i od ravnatelja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja podsjetilo je na višegodišnje priče o stvaranju domaćeg automobilskog klastera. “Uspostavilo se kako interesa investitora ima za tu industriju, ali u igri su i lokacije u još jednoj europskoj zemlji i dok se investitor ne odluči ne može se izlaziti u javnost ni s kakvim podacima”, riječi su ravnatelja Agencije Slobodana Mikaca.

Članice HAMK-a
U igri bi doista bio “posao stoljeća” ako do njega uopće i dođe jer investicija je teška između 700 i 900 milijuna eura i otvara nekoliko tisuća novih radnih mjesta. Odluče li se investitori za Hrvatsku, gradnja tvornice počela bi početkom 2009., a do tada tvrtke koje bi mogle biti njezini potencijalni partneri imaju vremena za pripremu i čak ostvariti neke od ciljeva koje su si zacrtale i kao članice HAMK-a (Hrvatski automobilski klaster) koji je nastao pri HUP-u ove godine i prije no što se počelo pričati o potencijalnoj gradnji prve tvornice automobila. Neke od članica i sada rade za svjetsku automobilsku industriju, neke su radile, a neke bi ponovno htjele jer primjeri iz susjednih zemalja osobito Slovenije, Austrije, Češke i Slovačke kazuju kako automobilska industrija upošljava znatne proizvodne i razvojne kapacitete. Automobilski klasteri u spomenutim državama vrlo su veliki i obuhvaćaju na desetke tisuća zaposlenih radnika. Primjerice, klaster u Sloveniji obuhvaća ih 20.000. Inicijativa za stvaranje klastera pokrenuta je prošle godine pod operativnim vodstvom HUP-Centra za klastere, potporu JLUS-a, Europske komisije i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Potpisano je 35 pisama namjere, dok su ugovor o trajnom konzorciju potpisale 24 članice – osnivači klastera. One ukupno zapošljavaju oko 2000 radnika i lani su ostvarile ukupni prihod od 520 milijuna kuna. HAMK će djelovati u segmentu razvoja i proizvodnje automobilskih dijelova i sklopova iz metala, plastike, gume i stakla te elektrotehničkih proizvoda na domaćem i na stranim tržištima, prvenstveno Njemačka, Austrija, Italija i Francuska. Članice klastera imaju doduše širok dijapazon registriranih djelatnosti, no ponajprije je riječ o proizvodnji pojedinačnih dijelova i pozicija, a rjeđe o izradi složenijih komponenti kao što su sklopovi, agregati i kompletni proizvodi za automobilsku industriju. Osim toga proizvodni kapaciteti su usitnjeni i trenutno su sposobni odgovoriti tek zahtjevima specifičnih tržišta u manjim količinama.

Novo Mesto
Kaplast d.d. iz Vojnića jedna je od članica klastera koja ima iskustvo u proizvodnji dijelova za automobilsku industriju jer je svojedobno bio dobavljač plastičnih dijelova za Renault, odnosno proizvođača IMV u Novom Mestu, današnji Revoz. Iako sada ne rade za autoindustriju, mogli bi proizvoditi proizvode od plastike kao što su poklopci kotača, plastične blende i sl. jer prema riječima direktora Želimira Feitla imaju strojni park, znanje i neke od potrebnih certifikata pa bi sigurno mogli biti drugi dobavljač. Žele se svakako i kao članica HAMK-a uključiti u proizvodnju za ovu industriju iako su najveći proizvođač u Hrvatskoj i šire u regiji, plastičnih gajbi za pivo i vodu. Prošle su godine preradili više od 5 milijuna kg sirovine, ostvarili gotovo 40 milijuna kuna ukupnog prihoda od čega u izvozu 22 milijuna. Primjerice, u ukupnoj proizvodnji izvoz je 2001. godine sudjelovao sa 10 posto, prije dvije godine čak sa 83, a lani sa 57 posto. Svaka tvrtka koja inače želi postati dobavljač globalne automobilske industrije mora proći detaljan proces kvalifikacije za dobavljača u okviru koje se potpisuju sporazumi o međusobnim odnosima, zaštiti tajnosti i sl. Potom dobavljač dokazuje da je tehnički i kadrovski osposobljen za posao koji se pred njega postavlja, da je u stanju održati dogovorene rokove, provoditi just-in-time sustav isporuke i sl., a za što se daju i određena jamstva. Osim toga provjerava se i njegova financijska sposobnost za provedbu i financiranje cijelog posla, uključujući odgodu plaćanja za isporučenu robu.

Dodatni zahtjevi
Drugi dio kvalifikacije uključuje izradu odabranih dijelova na temelju dobivenih tehničkih podloga i zahtjeva za proizvodnju, uključujući tehničke crteže, specifikacije te ciljanih cijena i komercijalnih uvjeta. Nakon pregleda ponude naručitelj proučava sve dostavljene podatke, po potrebi dostavlja naručitelju dodatne zahtjeve ili traži da se izradi određeni probni uzorak ili serija proizvoda koji idu na daljnja ispitivanja itd. Nakon što se utvrdi da su tehnički zahtjevi u potpunosti ispunjeni, pristupa se pregovorima. Kvaliteta je, razumljivo, u cijelom opisanom postupku vrlo bitna stavka.