Inicijalne ponude dionica i uvrštenja na Burzu na domaćem tržištu ne događaju se baš često, a još su rjeđi burzovni iskoraci kompanija koje su se dugo razvijale kao obiteljski biznis.

IPO koji je prošli tjedan zaključila CIAK Grupa, kompanija koja se primarno bavi autodijelovima i autoopremom i koja je lani prvi put prihodima premašila milijardu kuna, upravo je takav primjer.
Doskora su Ivan i Ljilja Leko u njoj držali 98,7 posto vlasništva, a preostale dionice držali su zaposlenici kojima su dodjeljene kao nagradne.

U 25 godina od pokretanja vlastitog biznisa došli su do više od 1300 zaposlenika u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH i Srbiji. Putem IPO-a Grupa je prikupila više od 222 milijuna kuna, a novim investitorima-dioničarima time je prepušteno nešto više od 32 posto vlasništva.

“Kao vjerojatno svaka obiteljska kompanija, krenuli smo stvaranjem vrijednosti iz vlastitih sredstava i reinvestiranjem dobiti u širenje poslovanja.

Tijekom proteklog desetljeća za dodatni poticaj rastu i razvoju okrenuli smo se bankama, a s obzirom na potencijale tržišta koje vidimo i mogućnosti tržišta kapitala koje su nam prezentirale partnerske financijske institucije, zaključili smo da je tržište kapitala logičan iskorak u dugoročnom razvoju”, kaže Ivan Leko, koji je i predsjednik Uprave CIAK Grupe.

Danas je uvjeren da je to bio pravi potez i da se na taj način može razviti snažnija kompanija nego samostalno.

Prikupljeni kapital će se, prema Prospektu izdanja, iskoristiti za regionalno širenje, ali i razvojne projekte u Hrvatskoj.

“Osim divizije nezavisnog aftermarketa (IAM) tj. segmenta auto dijelova i opreme, u planu nam je i širenje u diviziji ekologije, i to u oba naša segmenta – reciklaže baterija te gospodarenja opasnim otpadom, gdje smo tržišni i tehnološki lider u Hrvatskoj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sve visoke standarde poslovanja, profesionalne certifikate i ovjerene poslovne procese koje primjenjujemo u radu namjeravamo dodatno unaprjeđivati i u Hrvatskoj i u drugim zemljama centralne i jugoistočne Europe, i time stvarati novu vrijednost za dioničare”, priča Leko.

Osim mirovinskih fondova, putem IPO-u novi dioničari postali su im i osiguravajuća društva, investicijski fondovi te mali ulagatelji, ali posebno je ponosan što su CIAK Grupu kao dugoročno isplativu investiciju prepoznala sva četiri obvezna mirovinska fonda.

Nove dionice upisivale su se ipak po nešto nižoj cijeni od prvotno postavljenog raspona. Prilagodbu valuacije Leko prije svega pripisuje utjecaju drugog vala Covid-19 pandemije, ali i negativnom utjecaju nekih globalnih događanja na dionička tržišta u listopadu (izbori u SAD-u).

“S obzirom na trajanje procesa izrade i odobrenja Prospekta izdanja i uvrštenja te sve popratne dokumentacije, odobrenje Prospekta koincidiralo je s ulaskom u drugi val pandemije. Procijenili smo da je u tim okolnostima razumno korigirati valuaciju i tako pokušati privući širi krug potencijalnih investitora”, kaže.

Uvrštenje na Službeno tržište ZSE očekuje prije kraja godine. Mnogi slučajevi pokazuju da to samo po sebi ne znači i osobitu likvidnost dionice, no Leko vjeruje da će “proaktivnim i pravovremenim informiranjem javnosti i dioničara o razvoju poslovanja putem ZSE” potaknuti interes i da će ulagatelji na tržištu kapitala, postojeći i potencijalni, prepoznati njezinu dugoročnu vrijednost.

Nada se da će i nešto pojednostavljena procedura izlaska na tržište kapitala (od veljače) za mala i srednja poduzeća biti poticajna, kako na strani ponude, tako i potražnje u idućim godinama.
Kapitalno jačanje kroz IPO iskorak CIAK-u, među ostalim, strateški omogućava i dodatne opcije financiranja dugom u budućnosti, reći će Leko, ističući kako je sad tehnički omjer neto duga i EBITDA “nula” (omjer neto duga i EBITDA Grupe sredinom godine je bio na 2,6).

Poput velike većine kompanija, ‘korona’ je utjecala na prihode CIAK Grupe; polugodišnje je u odnosu na isto lanjsko razdoblje stanjila 8%, na 448,5 milijuna kuna.

“I na razini godine pandemija će ostaviti trag jer nam je četvrti kvartal tradicionalno najjači, a imamo tzv. puzajući lockdown”, kaže njezin i dalje većinski vlasnik. No, u idućim godinama očekuje povratak rastućoj putanji, a srednjoročno najveći prostor vidi i dalje u diviziji nezavisnog ‘aftermarketa’ (autodijelovi i autooprema) te u sektoru ekologije, poglavito zbrinjavanja opasnog otpada.

Inače, cijelu operaciju IPO-a CIAK Grupe vodio je i proveo tim Tržišta kapitala Privredne banke koja je već godinama najaktivnija u projektima na domaćem tržištu kapitala.

Hrvoje Bujanović, izvršni direktor Proizvoda korporativnog bankarstva u PBZ-u kaže kako su stalno u razgovorima s brojnim poduzećima kojima nastoje prikazati sve prednosti financiranja izlaskom na domaće tržište kapitala. Nastoje im, kaže, ukazati na velik apetit tržišta za dobrim poslovnim pričama koje su ponekad i ispod radara široj javnosti.

U ulozi Agenta izdanja i burzovnih uvrštenja Banka je dosad provela najveće domaće transakcije inicijalnih i sekundarnih javnih ponuda dionica (IPO i SPO). Među recentnijim primjerima su Petrokemija, Luka Rijeka, HPB, Stanovi Jadran, Jadran Crikvenica, Meritus ulaganja, a kroz transakcije koje je vodila prikupljeno je više od tri milijarde kuna vrijednosti dioničkog kapitala, ističe Bujanović.

Pritom su najveći institucionalni ulagatelji u prvom redu bili mirovinski fondovi, ali tu je i niz drugih ulagatelja, od osiguravajućih društava i investicijskih fondova, do poduzeća s raspoloživim viškovima za ulaganja i fizičkih osoba.

Nekim poduzećima, poput Meritus ulaganja, izlazak na burzu putem IPO-a bio je samo prvi korak za regionalnu ekspanziju, ističe taj financijaš. Uz potencijal domaćeg tržišta kapitala i snagu institucionalnih ulagatelja, mišljenja je i da bi se poduzeća mogla i trebala više osloniti na taj dugoročan i najoptimalniji oblik financiranja.