Uđite i kupite, popustili smo 15, 40, 60 posto! Plati dva proizvoda i doma nosi tri! Šoping u trgovačkim centrima tijekom vikenda u noćnim satima, uz stanke u okolnim kafićima gdje samo za tu prigodu nude okrepu uz nevjerojatne prepolovljene cijene pića i napitaka.

Sajmovi s ponudom autohtonih prehrambenih proizvoda unutar prilaznih prostora velikih trgovačkih objekata. Bonovi za popuste u pojedinim medijima, ali i različiti zabavni sadržaji namijenjeni mlađim naraštajima za “ubijanje” vremena kako bi roditelji rasterećeni brige za čuvanje potomstva lakše trošili kune. Svi spomenuti detalji samo su neki od ugođaja koji ovih dana doslovce “vrište” s pročelja brojnih šoping-centara koji su se posljednjih desetak godina namnožili na hrvatskom tržištu. Ništa manje raskošniji i ponudom jeftinije kupnje uoči predstojećih blagdana nisu ni izlozi ostalih trgovaca koji svoj asortiman nude na interpolacijama lociranima bliže gradskim središtima, a novoizgrađeni trgovački giganti gurnuli su ih na sporedni interes sve zahtjevnijih kupaca. Šopingmanija i komercijalizacija, primarno Božića te nešto manje novogodišnjih blagdana, Hrvate zapljuskuje od 1999. kada je prvi strani trgovac – bila je to Billa – “otvorio” ovdašnje tržište i “otkrio” rastrošnost lokalnih potrošača. Od tada do danas u Hrvatskoj su se pozicionirali gotovo svi igrači iz moćne europske konkurencije. Sudeći prema njihovu broju, Hrvatska je prva u odnosu na sve zemlje regije. Nedostaju tek poneki poput Francuza s Careffourom, koji navodno dolazi kad i Leclerc, čije je ulaganje neuspješno završilo 2003. godine.

Zakazao rujan
Ovogodišnji prosinac nosi poseban, do sada neviđen pečat iščekivanja koliko će Hrvati biti rastrošni. Promet u maloprodaji urušavao se 21 mjesec, sve do srpnja ove godine kada je ljestvicu potrošnje (ne)očekivano podigla turistička sezona. Međutim, već je rujan, premda bolji od prošlogodišnjeg, donio manje kuna nego što su trgovci očekivali s obzirom na iskustva prethodnih godina kada je potrošnja bila veća zbog početka školske godine. Drugu godinu zaredom na prste jedne ruke daju se nabrojiti trgovci koji bilježe rast prometa. Zato ne iznenađuje eskalacija promotivnih aktivnosti u ovo predblagdansko razdoblje. Koliko će Hrvati doista potrošiti? Vrte se projekcije, spominje se 10 milijardi kuna, što je po jednima jednako lanjskoj potrošnji, a po drugima novi rekord. Konkretnu potrošnju u pojedinom prosincu u Hrvatskoj nitko ne evidentira. Sve se bazira na (ne)službenim procjenama, a od publiciranih podataka najbliži istini trebali bi biti Državnog zavoda za statistiku. U DZS-u iznose da je promet u maloprodaji, bez motornih goriva, vozila, motocikala i dijelova, u prosincu 2009. iznosio osam milijardi kuna. Prema tom rezultatu ispada da je svaki Hrvat lani u prosincu potrošio 1803 kune, podmirivši time ukupne egzistencijalne troškove i naravno darove za blagdane. Najkraće, živio je i darivao skromno. Statistika, nadalje, kroz indekse prometa od trgovine na malo otkriva da su Hrvati u prosincu 2009. u odnosu na potrošnju iz prosinca 2008. snažno zauzdali potrošnju. Lani su više potrošili tek za proizvode na bazi brašna (kruh, tjestenina, kolači), i to skromnih 4,9 posto, te za duhan gdje je potrošnja rasla 0,2 posto. Kupnja hrane u nespecijaliziranim prodavaonicama (99,9%) i kozmetike (99,3%) unatoč jednogodišnjem odmaku ostala je gotovo jednaka. Najveći pad potrošnje zabilježen je u takozvanim ostalim nespecijaliziranim trgovinama jer je prošle godine, primjerice, prema prosincu 2008. iznosio samo 66,9 posto.

Manje alkohola
Prodaja hrane u specijaliziranim trgovinama prošle godine dosegnula je 89,2 posto prometa iz prosinca 2008., dok je odjeće i obuće pala na 86,2 posto, a alkohola i ostalih pića na 84 posto. Pamte li se dva podatka – prvi o prosječnoj hrvatskoj neto plaći koja je za prvih 11 mjeseci 2009. iznosila 5306 kuna, dok je za prvih devet mjeseci 2010. unatoč ukidanju “harača” pala na 5303 kune, a drugi rast broja nezaposlenih na godišnjoj razini za više od 50.000 osoba – u takvom okruženju ne vidi se optimizam za izdašniju potrošnju. Na tom tragu je i istraživanje agencije GfK-a u kojem stoji da tri četvrtine građana planiraju kupnju darova, ali uz napomenu da su to uglavnom sitnice simbolične vrijednosti. Maksimalno spomenuti iznos je 1000 kuna, a konačan rezultat kaže da će prosječna potrošnja za darove ove godine stati na svega 400 kuna. Čak 27 posto anketiranih za darove će potrošiti manje nego lani, a 25 posto izjavljuje da uopće ne misli kupovati darove. Samo devet posto Hrvata za darove će potrošiti više nego u 2009. godini. Hoće li Hrvati odoljeti iskušenjima konzumerizma kojima ih svakodnevno provociraju sa svih strana i ostati disciplinirani kako ilustrira GfK-a? U Erste Card Clubu poručuju da su “radi osiguranja još povoljnijih uvjeta ukinuti manipulativni troškovi kod kupnje na više mjesečnih rata bez kamata Diners Club karticom, dok je broj prodajnih mjesta na kojima je takva kupnja moguća povećan sa 2500 na 15.000.”

Kartičari i bankari

U Erste Card Clubu poručuju da su “radi osiguranja još povoljnijih uvjeta ukinuti manipulativni troškovi kod kupnje na više mjesečnih rata bez kamata Diners Club karticom, dok je broj prodajnih mjesta na kojima je takva kupnja moguća povećan sa 2500 na 15.000.” U PBZ cardu kreditne kartice American expressa daju već na telefonski poziv, a svojedobno su uvjetovali niz dokaza o financijskoj sposobnosti klijenata. U poticanje šopingmanije krenuli su i bankari. Erste banka promovira akcijsku “Novogodišnju ponudu”. Posebnost se ogleda u brzini obrade kreditnih zahtjeva. Odluku o odobrenju kredita klijent će dobiti najkasnije 24 sata nakon što preda dokumentaciju. U ponudu su uključeni gotovinski i revolving gotovinski krediti.

Swarovski – mamac za Westgate

“Vođeni uvjerenjem da dobar šoping-centar primarno nudi ugodno kupovanje, u Westgateu smo se pobrinuli da uz dobru kombinaciju trgovina s kvalitetnom ponudom kupcima na raspolaganju bude i širok spektar dodatnih božićnih sadržaja koji za cilj imaju opustiti i zabaviti posjetitelje”, ističe direktor centra Stjepan Iveljić. Posebnost ovogodišnjega božićnog uređenja su Swarovski kristali i tisuće svjećica koje stvaraju iluziju zvjezdanog neba.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Individualan pristup u City Centru

Unatoč otvorenjima novih centara u okolici City Center One Zagreb bilježi rast posjećenosti od 20 posto, kaže Vlatka Svedružić iz marketinga i odnosa s javnošću, i navodi da za prosinac planiraju promet od oko 90 milijuna kuna. U prosincu organiziraju razna događanja i darove za sve uzraste posjetitelja, ali i posebne usluge te humanitarne akcije. Svaki od zakupaca, kaže, samostalno animira posjetitelje posebnim ponudama i popustima.

Humanitarna akcija u Avenue Mallu

I u Avenue Mallu, “dnevnom boravku” novozagrebačkih četvrti, božićni ugođaj i šarenilo ponude s prigodnim sniženjima također su mamac za posjetitelje. Lana Pavić, marketinška menadžerica, kao posebnost izdvaja humanitarnu akciju za Udrugu “Debra” te projekt “Budi zaštitno lice kalendara Avenue Malla”. Svakog vikenda u prosincu kupci se mogu uključiti u “Foto-Book”, a 12 najboljih kandidata nagradit će kupnjom i bit će u kalendaru.