Nakon uvođenja halal certifikata izvoz proizvoda raste, ima utjecaj na povećanje prihoda, kao i na dobit, pokazalo je istraživanje provedeno među hrvatskim proizvođačima, nositeljima halal certifikata, prije pandemije. Pandemija je dodatno povećala potražnju za halal proizvodima i uslugama u cijelom svijetu, čime se otvaraju brojna tržišta i poslovne mogućnosti. Zašto i kako se razvija halal tržište, koji su izazovi i perspektive, koja je uloga halala u certificiranju i standardizaciji, koliko i kako doprinosi izvozu i turizmu u Hrvatskoj te kakva su inozemna halal iskustva, bilo je riječi na prvom Halal Business Forumu, održanom u utorak, 21. rujna u zagrebačkom hotelu Westin.

U ime organizatora, Centra za certificiranje halal kvalitete, njegov rukovoditelj doc. dr.Aldin Dugonjić, posebno je istaknuo da je do danas izdano 160 certifikata, da halal certifikat u Hrvatskoj posjeduju 84 kompanije, od kojih 52 proizvođača hrane, 32 usluga, a kao posebnost je izdvojio da halal certifikat posjeduje i jedna obrazovna ustanova, Osnovna škola Matije Gupca, kao i prvi proizvođač halal dezinficijensa u Hrvatskoj, Genox.

U sklopu Foruma svečano su uručena tri nova halal certifikata – obrtu Tammy, koji pruža usluge u obradi lješnjaka kao sirovine te za proizvodnju ulja, brašna i maslaca od lješnjaka; Luxury Villi Subventus s otoka Krka te uljari Vodice d.o.o., koja je vlasnik modernog centra maslinovog ulja.

Muftija akademik Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, podsjetio je kako je Islamska zajednica 2010. osnovala Centar, od samog osnutka sa željom porasta broja ne samo tvrtki već i proizvoda i usluga s halal znakom, čime se otvara ogromno svjetskog halal tržište koje će, po procjenama, vrijediti uskoro i 3 trilijuna dolara (3000 milijardi dolara). Ima prostora za suradnju, širenje proizvodnih mogućnosti kao i zajedničke nastupe na trećim tržištima, smatra.

Za Sandru Herman, državnu tajnicu Ministarstva turizma i sporta, dvojbe nema. Halal turizam će imati svoje mjesto u Strategiji razvoja turizma do 2027, koja je upravo u pripremi, ne samo sezonskog, već i izvansezonskog te u dijelu razvoja zdravstvenog i wellness turizma. Podsjetila je da ukupno 12 hotelskih smještaja ima halal certifikat kao i jedna putnička agencija.

Na veleposlaničkom panelu, na kojem su sudjelovali veleposlanici Malezije, Kennedy Mayong Onon, Irana Parviz Esmaeili, Azerbejdžana Fakhraddin Gurbanov te prvi tajnik veleposlanstva Indonezije u Hrvatskoj, Wasana Adi Nugraha, istaknuto je kako ima prostora, ali i interesa za razvoj međusobne vanjskotrgovinske razmjene. Ubrzanju bi moglo doprinijeti stvaranje i djelovanje zajedničkih komora/poslovnih udruženja, kao i razmjena informacija, stalna komunikacija i predstavljanje i prepoznavanje potencijala. Pozvali su i hrvatske tvrtke da im se slobodno jave s upitima o mogućim suradnjama.

Vrijednost halal tržišta u EU zemljama procjenjuje se na 66 milijardi dolara, s rastom svake godine između 2 i 3 postotna poena. U EU se proizvodi jako velik broj halal proizvoda kako za potrebe domaće populacije, ali istodobno jako puno za izvoz.

Jaja, pekarski proizvodi, bučino ulje, dezinficijens te plastična ambalaža, posjeduju halal certifikat, koji im je osigurao veću potražnju, dodatnu potvrdu kvalitete, ali i osigurao izvozne poslove. Magi Lukač, direktorica Lukač d.o.o., Ivana Jukić, direktorica izvoza Milinar pekarske industrije, Nives Lovrić, direktorica Grbić d.o.o., Rok Andlar, glavni operativni direktor Gec d.o.o. te Kristina Bišćan, voditeljica ključnih kupaca TLK Ekologije d.o.o., smatraju kako je potrebna i dodatna edukacija i jače predstavljanje u inozemstvu, pa i organizirano kroz Centar, potencijala nositelja halal certifikata. Sve snage, istaknuli su, treba usmjeriti na širenje brenda Croatia – Halal Friendly Destination.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Povezivanje halal tržišta u Jugoistočnoj Europi ne samo da je moguće, nego se pokazuje i potreba, kao i konkretne suradnje. Susreti i B2B razgovori poduzetnika morali bi se intenzivirati, potrebno je i zajedničko brendiranje ponude, prepoznavanje vrste ponude proizvoda, koji mogu dovesti i do mogućnosti zajedničkih nastupa i na trećim tržištima, istaknuli su i govornici na trećem panelu HBF-a – Amela Semić, direktorica Direkciji za osiguranje kvalitete u AS Holdingu, Saška Biorčević iz Privredne komore Srbije, Dino Selimović, direktor marketinga i komunikacija BBI banke, Vedran Kelek, izvršni direktor za nova tržišta Podravke te Arsllan Hajdinaga, predsjednik crnogorskog Udruženja za promociju i razvoj Islamske ekonomije.

Kroz cijelo vrijeme Halal Business Foruma spominjan je turizam kao gospodarska grana s najvećim potencijalom. Godišnje putuje oko 168 milijuna muslimana, prije su bili fokusirani na pojedina tržišta, a sad se i zbog puno razloga vidi njihova zainteresiranost za nove zemlje u EU, primjerice Hrvatsku. Tu su mogući i paket aranžmani u suradnji više zemalja, ali i ostanak na duže vrijeme, kao primjer priprema pojedinih sportskih reprezentacija, kao i kongresni turizam. Treba znati i da čak 54 posto turista čine mlađi od 30 godina, zato je potrebna i prilagodba novim kanalima informiranja o ponudi. Pritom treba računati i na brojne goste s tradicionalnih tržišta zemalja iz EU, koji također traže halal oznaku za vrijeme svog boravka, istaknuto je na panelu na kojem su sudjelovali Berina Bajrović, izvršna direktorica Hotel Europa Sarajevo, Jurica Protić, direktor Zvona Cateringa, Igor Nekić, direktor Termi Sveti Martin te stručnjakinja za brendiranje i halala doc.dr.sc. Olivera Jurković Majić.

Edukacija, komunikacija, promocija i udruživanje, poruke su prvog Halal Business Foruma, koji namjerava biti ne samo tradicionalno godišnje okupljanje, već i platforma i specijalizirani servis za halal mnogobrojnim dionicima – od industrije, neprofitnih organizacija, predstavnika državnih tijela, rukovoditelja poslovnog i hotelskog menadžmenta, putničkih agencija, jedinica lokalne samouprave, sveučilišnih predavača, znanstvenih istraživača, financijskih institucija, kupaca i trgovačkih posjetitelja.

Rast populacije koja konzumira halal proizvode i usluge kao i njihova kupovna moć čine ovo tržište iznimno atraktivnim. Halal Business Forum osmišljen je kako bi potaknuo novo razmišljanje i djelovanje, uz analizu onoga što je napravljeno i što bi trebalo napraviti. Vidimo se na Halal Business Forumu 2022!, poručio je Dugonjić.