Ove godine vukovarsko Prvo plinarsko društvo (PPD) slavi 20 godina poslovanja. Osnovano 2001. suradnjom domaćih i stranih investitora, započelo je kao distributer plina na području Vukovara i devet okolnih općina, da bi do danas preraslo u najvećeg uvoznika prirodnog plina u Hrvatskoj.

S Antonijom Glavaš, članicom Uprave PPD-a zaduženom za kordinaciju međunarodnih timova i prodaju plina te Ivanom Ivančić, članicom Uprave PPD-a koja se bavi transportom i skladištenjem plina, razgovarali smo o ključnim trenucima poslovanja tvrtke, širenju na međunarodno tržište i društveno-odgovornim projektima.

Možete li reći što je bilo presudno da PPD od lokalnog distributera plina preraste u jednu od najprofitabilnijih kompnija u zemlji?

Antonija Glavaš: Naš uspjeh i rast se u osnovi temelji na neprestanom učenju te brzom i odvažnom donošenju odluka. Dva ključna trenutka bila su liberalizacija plinskog tržišta Republike Hrvatske i integracija europskog energetskog tržišta.

Možemo reći da smo u oba ova procesa bili predvodnici na hrvatskome tržištu. Uz navedene, vrlo važne okolnosti su i digitalizacija poslovanja te neprestani razvoj naše ključne kompetencije, kolokvijalno nazvane – trade.

Odlučni smo i ambiciozni u ostvarivanju vrlo konkretnog i opipljivog napretka i poboljšanja kvalitete vlastitog poslovanja ali i kvalitete života u okruženju u kojem poslujemo. Volimo istaknuti kako se naše poslovanje temelji na dugoročnim partnerskim odnosima.

Razumijevanje potreba naših poslovnih partnera, poznavanje domaćeg i inozemnog tržišta, brojni stručnjaci koje zapošljavamo i jasna vizija naše uprave doveli su nas na poziciju snažnog, pouzdanog, dugoročnog, ali i vrlo fleksibilnog poslovnog partnera.

Godine 2010. Energia naturalis (ENNA) postaje vlasnik PPD-a čime vlasništvo tvrtke postaje isključivo hrvatsko. Slijedi restrukturiranje nakon kojega se PPD počinje intenzivno pripremati za otvaranje tržišta prirodnog plina. Kako je PPD dočekao liberalizaciju 2012. godine?

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Ivana Ivančić: Liberalizacija plinskog tržišta je 2012. bila tema koja je godinama stajala na stolu. Ne govorim sada samo o formalnom donošenju zakona već uzimam u obzir i činjenicu da su pregovori o ulasku u Europsku Uniju trajali više od deset godina.

Želim reći da nije nikoga trebala iznenaditi. Što se nas konkretno tiče, imali smo tu prednost da su naši poslovni partneri već poslovali na EU tržištu, a mi smo učeći od njih stjecali neophodna znanja o EU regulativi. S druge strane izvrsno smo poznavali lokalno tržište. To se pokazalo presudnim u trenutku kada se i hrvatsko tržište liberaliziralo. 2012. smo uspjeli prvi puta uvesti prirodni plin.

Do tada je jedini uvoznik bila INA. Mi i danas imamo odličan odjel regulative, koji prati sve što se zbiva u RH, ali i u Bruxellesu. Naše poslovno odlučivanje između ostalog, temelji se i na kontinuiranom praćenju regulatornih i zakonodavnih trendova, bez čega je nemoguće poslovati na integriranom energetskom tržištu EU.

U 2013. PPD se polako počinje širiti izvan granica Hrvatske. Koji je bio motiv širenja poslovanja i što je ono značilo za sigurnost distribucije i nabave plina? Kako su inozemni timovi i pristup stranim burzama plina utjecali na poslovanje Grupe?

Antonija Glavaš: Budući da je Hrvatska dio europskog tržišta, kako bismo znali što nas čeka iz sezone u sezonu i kako bi se mogli pripremiti, nužno je bilo dobro se upoznati s mnogobrojnim faktorima koji utječu na cijenu plina na pojedinačnim i zajedničkom europskom tržištu. S vremenom, učeći, shvatili smo kako bi bilo dobro da i sami pokušamo trgovati na plinskim burzama.

Sklopili smo niz novih ugovora s inozemnim partnerima i proširili svoj portfelj pa nam se otvorila prilika za još više posla. Zatim smo odlučili otvoriti tvrtke i izvan naših granica. Naši timovi u Mađarskoj, Švicarskoj, Italiji su naša produžena ruka. Oni djeluju uglavnom lokalno no sve skupa koordiniramo iz naše matice, ovdje u Hrvatskoj. Danas trgujemo na 6 europskih plinskih burzi.

Ovakav način poslovanja daje nam izuzetno široku sliku, a znanje i informacije koje imamo naša su najveća prednost. Često ističemo kako je integracija EU tržišta iznimna prilika za sve poslovne dionike, ali zahtjeva ulaganje u znanje, ljude i poslovnu podršku. Istovremeno, u našem poslovanju, izgradnja dobro strukturiranog portfelja osigurava nam ne samo dostatne količine plina nego i neophodnu fleksibilnost.

Treba spomenuti i kako na vanjskim tržištima zapošljavamo lokalne stručnjake, što naš ukupni tim čini iznimno otvorenim i daje nam ozbiljnu konkurentsku prednost u brzini generiranja znanja, a samim time i brzini ulaska na nova tržišta.

PPD je 2017. potpisao 10-godišnji ugovor o kupnji i prodaji plina s tvrtkom Gazprom Export LLC. Što je najveći benefit tog ugovora?

Ivana Ivančić: Naš desetogodišnji ugovor s Gazpromom je pokazatelj koliko smo ozbiljna tvrtka, posebice jer smo jedni od vrlo rijetkih koji kao privatna kompanija imamo takav ugovor. Zasigurno nam je, u tom trenutku, dao vjetar u leđa te doprinio da nas se doživi kao pouzdanog partnera na lokalnom, a osobito na inozemnom tržištu.

Sigurnost dobave je u plinskom poslovanju iznimno važan faktor te iako mi danas osim s Gazpromom poslujemo i surađujemo s mnogobrojnim dobavljačima na EU tržištu, ovakav dugoročni ugovor značajan je element za upravljanje rizicima.

Na kojim sve tržištima danas poslujete te koliko prihoda PPD ostvaruje na domaćem, a koliko na stranom tržištu?

Antonija Glavaš: Hrvatsko tržište nam je i dalje najvažnije. Govoreći o opskrbi i prodaji plina aktivno radimo na mađarskom, talijanskom i nešto malo na slovenskom tržištu. Švicarska tvrtka je više orijentirana na trading i hedgiranje (osiguranje od rizika promjene cijena) jer na žalost kod nas banke ne nude takve proizvode, niti lokalno imamo takvu vrstu tržišta. Osim navedenih zemalja, upravo smo u procesu otvaranja podružnica u još nekim europskim zemljama. U ovom trenutku oko dvije trećine naših prihoda dolazi s tržišta EU.

Tko su najveći kupci PPD-a?

Ivana Ivančić: Naši najveći kupci su industrijski potrošači i opskrbljivači na distribucijama. U Hrvatskoj se nismo puno razvijali u retail dijelu, u kojem smo pak najjači u Mađarskoj. Možemo reći da u tom smislu surađujemo s etabliranim malim, srednjim i velikim poslovnim sustavima u EU.

Jedna od stvari na kojem ENNA  posljednjih godina intenzivno radi je diversifikacija poslovanja. Možete li reći što je napravljeno po tom pitanju? Kako ENNA i PPD vidi budućnost svoga poslovanja?

Ivana Ivančić: Mi u ENNA & PPD grupi ove godine obilježavamo važnu obljetnicu, 20 godina postojanja i rada PPD-a s kojim je naša priča započela. PPD je prošao ozbiljnu transformaciju od prvotnog poduzetničkog pothvata do onoga što je danas. Danas unutar sustava govorimo o PPD grupaciji koja objedinjava sve tvrtke koje se bave trgovinom plinom ne samo u Hrvatskoj nego i na tržištu EU.

Danas je PPD grupacija perjanica ENNA grupe i prvi od tri stupa kao nositelj plinskog biznisa, uz ENNA Logic koji objedinjava logističko poslovanje i ENNA Fruit koja objedinjava trgovinu voćem i povrćem, te žitaricama. Unutar ENNA grupe danas kontinuirano razvijamo nekoliko projekata u segmentu obnovljivih izvora energije, odnosno u segmentu kojeg mi vidimo održivim i zelenim poslovnim usmjerenjem.

ENNA & PPD su prisutni sa svojim uredima i svojim timovima gotovo u cijeloj Hrvatskoj.

Iako je 20 godina iza nas, ENNA & PPD grupa se ubrajaju u društva nove poslovne generacije, te se trudimo kontinuirano učiti i jačati svoju sposobnost prilagodbe okolnostima što se posljednjih godinu dana pokazalo osobito važnim.

Osim poslovnih aktivnosti, PPD se bavi i raznim društveno odgovornim projektima. Ove godine PPD podržava VukovART, festival za čijeg trajanja muralisti i 3D umjetnici iz čitavog svijeta Vukovar pretvaraju u galeriju na otvorenom.

Antonija Glavaš: VukovArt podržavamo već nekoliko godina i to nam je vrlo draga suradnja. Radi se o projektu koji u grad donosi urbane sadržaje te obogaćuje njegove ulice temama koje nemaju nikakve veze s ratom već donose nešto lijepo, moderno, urbano. Drago nam je da podržavamo projekt koji je u Vukovar doveo neke od najpoznatijih svjetskih street art umjetnika.

U suradnji s ekološkom udrugom Lijepa Naša pokrenuli ste Natječaj ‘Štedi, štedi jer energija puno vrijedi’ namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola. Možete li reći s kojim ciljem ste pokrenuli projekt?

Antonija Glavaš: Edukacija, kreativnost i ulaganje u mlade kao najbolja investicija, ključne su ideje edukativno-ekološkog projekta koji provodimo u suradnji s ekološkom udrugom Lijepa Naša. Cilj natječaja je potaknuti djecu i mlade da budu kreativni i upozore odrasle na činjenicu da je energija skup resurs s kojim treba raspolagati štedljivo, brinući za planet ali i vlastiti kućni budget.

Zahvaljujući natječaju Štedi, štedi jer energija puno vrijedi, učenici više od 300 ekoškola u Hrvatskoj dali su svoje kreativne prijedloge kako štedjeti energiju u kućanstvu i potaknuti odgovorno i održivo ponašanje. Zadatak natječaja bio je osmisliti i kroz zanimljive i duhovite poruke, slikom i crtežom ilustrirati savjete o energetskoj učinkovitosti.

Sve će završiti objavom najboljih radova i velikom izložbom koja bi se trebala održati u posljednjoj fazi projekta ove jeseni u Petrinji. Za najbolje radove nagradit ćemo i djecu i njihove škole. Cilj i ideja projekta je pokazati koliko je važno usvajanje malih eko navika kojima se mogu postići velike energetske uštede.

Smatramo da je naša obveza, kao energetske tvrtke, educirati javnost o energentima pa tako i o načinima uštede. Racionalno korištenje energije izuzetno je važno jer je energija resurs bez kojega današnja civilizacija ne bi mogla funkcionirati.

Također, vrijeme u kojem živimo obilježava zelena tranzicija, a koga je bolje uključiti u temu koja je silno važna za budućnost ako ne našu djecu? Kada ljudi osvijeste da svojim svakodnevnim ponašanjem, koje ih ni na koji način ne inkomodira, mogu učiniti veliku razliku I za planet I za svoj kućni budget, čini se vrlo razumnim usvojiti te navike. Usudila bih se čak reći da je u današnje vrijeme nepristojno pa I nazadno ne biti ekološki osviješten.

U rujnu PPD i Zaklada Novo sutra planiraju na sisačkom području organizirati event nalik zagrebačkom Cest is the best. Možete li reći nešto više o tom događaju, na koje će se sadržaje i publiku fokusirati, hoće li imati i neku humanitarnu notu, koliko će trajati?

Ivana Ivančić: Akciju smo nazvali Puni energije za Novo sutra. PPD je energetska tvrtka, a na ovoj akciji radimo s našom Zakladom Novo sutra. Nadamo se da ćemo njome djeci na Baniji dati vjetar u leđa, podršku, inspiraciju i krila…

Naime, uz pomoć centara za socijalnu skrb u Sisku, Petrinji i Glini te doma za nezbrinutu djecu u Sisku pronaći ćemo 50-ero djece koju ćemo stipendirati idućih 10-ak godina. Davat ćemo im stipendije, organizirati ljetovanja, izlete, platiti polaganje vozačkog ispita, darovati im informatičku opremu…

Taj gospodarski slabije razvijen kraj, još pogođen jakim potresom sve nas je potaknuo na djelovanje. Pomagali su brojni građani, volonteri, tvrtke. Puno je ljudi i pomoći došlo i vjerujemo da će još doći u taj kraj. Razmišljali smo kako pomoći, znajući da je to trka na duge staze i odlučili smo ostati vjerni sebi. Umjesto u građevine koje je silno važno što prije obnoviti, odlučili smo ulagati u djecu. Znanje koje steknete i prilike koje sami stvorite nitko vam ne može oduzeti, nosite ih sa sobom u život.

U svom poslovanju također se vodimo uvjerenjem da je ulaganje u ljude najbolja moguća investicija neprestano ulažući u edukaciju. Istim se uvjerenjem vodimo i u našoj Zakladi Novo sutra koja posljednjih pet godina stipendira najbolje slavonske studente. Ponosna sam da mogu reći da neki od njih već danas rade u našoj grupaciji.

Nadamo se kako će nam epidemiološke prilike dopustiti da ove jeseni u Petrinji organiziramo ulični festival, prije svih namijenjen djeci ali i njihovim roditeljima, kao što smo ranijih godina u Vukovaru organizirali Dan Zaklade Novo sutra.