Konvencija hrvatskih izvoznika, koja je u srijedu održana u Zagrebu pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, prvo je okupljanje ove gospodarske skupine u zadnjih nekoliko godina na kojem nije bilo glasnih zahtjeva za devalvacijom kune. Većina nazočnih nije za probleme domaćeg izvoza krivila “jaku kunu”, već su kao naglašeni strukturni nedostaci, pravne nedorečenosti i financijska nesigurnost.

Opstanak kroz izvoz
Hrvatska je prošle godine uvezla roba i usluga za 15,1 milijardu eura, a izvezla za samo 8,3 milijardi eura što dovoljno govori o strukturi domaćeg gospodarstva, zaključak je 6. konvencije Hrvatskih izvoznika (HIZ). Statistike za prvo tromjesječje ove godinu govore da nam je izvoz pao 2,5 posto, a uvoz porastao 2,8 posto. Darinko Bago, predsjednik HIZ-a i menadžer čija je tvrtka godinama u vrhu hrvatskog izvoza, pojasnio je da domaće kompanije dugoročniji uspjeh mogu pronaći jedino u izvoznim poslovima. “Od 113.586 registriranih trgovačkih društava u Hrvatskoj, odnosno 96.758 onih koji dostavljaju Fini svoje financijske podatke, samo je 12.035 njih koji nešto izvoze. Činjenica da je samo 10 posto hrvatskog gospodarstva usmjereno na izvoz je izrazito loše”, kazao je Bago. Izvoznici od Vlade traže da pojednostavi zakonsku regulativu i više pozornosti posveti funkciji i efikasnosti subvencija. Posebno su se problematični pokazali Zakon o poticanju ulaganja i Zakon o javnoj nabavi. Naime, zbog nedorečenosti ovih pravnih akata hrvatske tvrtke su lani izgubile 12 milijardi kuna, koliko su bili teški poništeni ili odgođeni natječaji, a što je pak rezultiralo otpuštanjem gotovo 20 tisuća radnika. HIZ je izračunao da Hrvatska izveze oko 31 posto svoje ukupne industrijske proizvodnje. Istodobno se čak 55 industrijskih proizvoda koje koristimo uvozi. “Mi, naravno, ne zagovaramo zabranu uvoza, ali tražimo da se uvozna roba tretira kao i naša u inozemstvu. To konkretno znači da se ne smije u Hrvatsku slobodno uvoziti nekvalitetna ili subvencionirana roba koja onda uništava domaću proizvodnju”, požalio se predsjednik HIZ-a.

Kontrola uvoza
Premijerka Jadranka Kosor izrazila je spremnost da se problemi uspješnih tvrtki izvoznika riješe što prije. “Vlada prihvaća prijedloge hrvatskih izvoznika, a dio njih već provodi kroz svoj program”, poručila je premijerka Kosor. Čestitajući izvoznicima što su u kriznoj 2010. godini uspjeli ostvariti izvoz od gotovo osam milijardi eura, što je 18,2 posto više nego prethodne godine, premijerka je pohvalila izvoznike i zato što, iako ih je svega 12,4 posto od svih hrvatskih tvrtki, ostvaruju gotovo 63 posto ukupnih prihoda, a lani su u istraživanje i razvoj uložili 565 milijuna kuna, što je 66,5 posto od ukupnih hrvatskih ulaganja u istraživanje i razvoj. Kao snažan instrument u gospodarskom oporavku premijerka je navela Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji je, prema njezinim riječima, uveo financijsku disiplinu u javna poduzeća. Kosor očekuje da se radi o dugoročnom pozitivnom koraku koji će svoju kvalitetu pokazati tek u narednom razdoblju. Premijerka je obećala još snažnije poticajne mjere, pogotovo za izvozno orijentirano gospodarstvo te najavila jačanje gospodarske diplomacije kroz imenovanje trgovinskih atašea koji će podupirati hrvatske tvrtke u izvoznim aktivnostima. Za početak je odabrano pet atašea koji odlaze u Ljubljanu, München, Beč, Milano i Chicago. Lani je, kazala je premijerka Kosor, iz proračuna bilo osigurano 70 milijuna kuna za promociju hrvatskog izvoza. Isto tako, napravljen je plan financiranja izvoznih napora u naredne dvije godine te će samo ove godine za namjenu biti biti utrošena 32 milijuna proračunskog novca.

Povoljniji krediti
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago nazvao je izvoznike “centrom izvrsnosti hrvatskoga gospodarstva” jer iako ih je samo 12.000 od preko 96.000 tvrtki doprinose gospodarstvu s 38 posto BDP-a, zapošljavaju polovicu svih zaposlenih u gospodarstvu, imaju dobit 2,17 puta veću od dobiti svih ostalih tvrtki, a kapital koriste 30 posto efikasnije. Za daljnji rast izvoza trebalo bi ojačati HBOR-a kroz povećanje temeljnog kapitala koji je nužan za osiguranje konkurentnih kredita sa značajno nižim kamatama i uz rok otplate od 15 do 25 godina

Kuna nije precijenjena
Na konvenciji izvoznika održan je i panel “Naš izlaz iz krize”, na kojem je ponovljeno da samo konkurentno i izvozno orijentirano gospodarstvo može osigurati prosperitet hrvatskog društva u cjelosti. Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević ustvrdio je da rak rana hrvatskog gospodarstva – nelikvidnost, nije nova pojava već nešto što se vuče još iz 1990.-ih te da je potrebno vrijeme i puno dobre volje da se problem riješi. Darinko Bago je i na ovom mjestu spomenuo stalno padanje prerađivačke industrije u nacionalnom izvozu. Industrija je, prema njegovim riječima, u 1997. obuhvaćala gotovo 96 posto izvoza, dok je danas pala na 88 posto. Pohvaljena je uloga HBOR-a koji je lani odobrio 583 kredita u visini 2,5 milijarde kuna pod povoljnim uvjetima. Zatraženo je i da se povećaju HBOR-ova sredstva.

Trgovinska bilanca

Izvoz u EU i regiju
Podaci Hrvatske udruge izvoznika pokazuju da smo u prva tri ovogodišnja mjeseca najveći izvoz imali u Italiju, 375 milijuna eura. No, u odnosu na lani to tržište nam je palo 22,2 posto. Za razliku od Italije drugoplasirana BiH je s 232 milijuna eura porasla za 20 posto, a rastao je i izvoz u Njemačku, Sloveniju i Austriju.

Najviše se uvozi nafta i kemikalije
U Hrvatsku se u prvom ovogodišnjem kvartalu najviše uvozila nafta i prirodni plin u vrijednosti od 3,89 milijardi kuna. Na drugom mjestu su kemikalije i kemijski proizvodi s 2,4 milijarde. Slijede strojevi i uređaji s 1,77 milijari te ICT oprema i motorna vozila.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Velika poduzeća – Končar – D&ST

700 milijuna kuna
Prema izboru Hrvatske udruge izvoznika, najuspješniji veliki hrvatski izvoznik u prošloj godini je kompanija Končar – distributivni i specijalni transformatori. Končar – D&ST je društvo u grupi Končar – Elektroindustrija koje razvija, prodaje, proizvodi i servisira distributivne, specijalne i srednje energetske transformatore do 63 MVA i 170 kV. Sa 401 prosječno zaposlenim u 2010. godini ostvaren je prihod od 95 milijuna eura, od čega je 83 posto, odnosno 77 milijuna eura došlo od izvoza. Rast prodaje prema prethodnoj godini iznosio je 11 posto, s tim da je rast izvoza bio 12 posto. Glavna izvozna tržišta u 2010. bila su Švedska, Njemačka, Nigerija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Češka, Finska i Cipar. Kako navode u tvrtki, praćenjem zahtjeva tržišta, sustavnim pristupom razvoju proizvoda i ulaganjima u modernu proizvodnu opremu, Končar – D&ST postiže zapažene rezultate na međunarodnom tržištu te prezentira Zagreb i Hrvatsku kao jedan od značajnih centara proizvodnje transformatora u svijetu. “Odgovoran i profesionalan pristup poslovanju tako da se preuzete obveze izvršavaju, temeljne su postavke vođenja ovog društva. Primjena sustava kvalitete prema ISO 9001, okoliša prema ISO 14001, sigurnosti i zdravlja prema OHSAS 18001, poduprijet će njegov daljnji razvoj”, kazao je Ivan Klapan, predsjednik Uprave Končar – D&ST-a. Ova je kompanija prošle godine ostvarila neto dobit od 37,1 milijun kuna. Skupština društva će početkom lipnja odlučiti o prijedlogu da se 14,1 milijun kuna dobiti isplati kao dividenda, prema čemu bi dioničari dobili 55,18 kuna po dionici.

Srednja poduzeća – Solaris

550 milijuna kuna
Istarska tvrtka Solaris, sa sjedištem u Novigradu, osnovana je 1999. s osnovnom djelatnošću proizvodnje i prodaje fotonaponskih modula kao i prodaje opreme za solarne sustave napajanja električnom energijom. Osnivač i većinski vlasnik Solarisa je Franco Traverso, pionir i inovator FN industrije u Italiji i osnivač brojnih uspješnih aktivnosti unutar cijelog lanca FN industrije. Traverso je u ovom sektoru prisutan od 1981. godine. Solaris je započeo s radom 2000. godine s četiri radnika i u iznajmljenom prostoru. Od tada do danas ulaganjem u modernu tehnologiju te zahvaljujući mladom i motiviranom kadru kapacitet proizvodnje dostiže 90 MW godišnje. U 2010. Solaris je ostvario 550 milijuna kuna prometa i zapošljavao više od 170 radnika u vlastitom poslovnom prostoru površine 4800 četvornih metara. Kako navode u ovoj tvrtki, cilj im je biti u skladu sa svjetskim trendovima u djelatnosti proizvodnje fotonaponskih modula i proizvoda koji su izravno vezani uz taj sektor. Novigradski Solaris je brzorastuća tvrtka koja je od 2007. do 2009. ostvarila trogodišnji rast prihoda veći od 30 posto. Predsjednik Uprave je Branko Hanžek. Godine 2005. tvrtka je dobila “Zlatnu kunu” za najuspješnije trgovačko društvo u županiji u kategoriji srednjih trgovačkih društava, a 2010. dobitnik je i dva “Zlatna ključa” za najboljega srednjeg izvoznika i najboljeg izvoznika u Italiju. Fotonaponski moduli Solaris predstavljaju jedne od najučinkovitijih na tržištu i posebno su pogodni za upotrebu kod kampera i plovila gdje je potrebna velika snaga na maloj površini. Tipičan vijek trajanja tih modula je više od 30 godina.

Mala poduzeća – Navis Consult

30 milijuna kuna
Navis Consult iz Rijeke bavi se izradom kompletne tehničke dokumentacije za gradnju brodova. Tvrtka je dio grupacije Rolls-Royce Marine AS, norveškog ogranka korporacije Rolls-Royce. Nastupa na svjetskom tržištu kao bitan dio cjelovite ponude brodskih rješenja koje grupacija plasira za kompleksne tipove brodova kao što su sve vrste “offshore” brodova, seizmičkih plovila, zahtjevnijih ribarskih brodova, superjahti, brodova s pogonom na prirodni plin i slično. Od osnutka 1996. godine do danas tvrtka bilježi stalan rast poslovanja i odlične rezultate te od oko četiri milijuna eura prihoda gotovo 100 posto dolazi iz izvoza. Tvrtka danas zapošljava 70 djelatnika, većinom inženjera i tehničara, te angažira još stotinjak djelatnika u kooperantskim tvrtkama u Hrvatskoj, a manjim dijelom i u dalekoj Indiji. Kao dio kompletne ponude tvrtke Rolls-Royce Marinea Navis Consult isporučuje svoje usluge raznim brodogradilištima diljem svijeta, poput onih u Norveškoj, Rusiji, Kanadi, Italiji, Kini, Brazilu, Indiji, Indoneziji, Maleziji, Rusiji, Koreji… U Navis Consultu se koriste najmodernijim informatičkim tehnologijama pomoću kojih upravljaju strojevima za proizvodnju u najudaljenijim brodogradilištima svijeta. Sustav upravljanja kvalitetom, kao i vlastiti sustav za planiranje i upravljanje projektima, omogućava Navis Consultu visoku kvalitetu isporučenih nacrta kao i pouzdanost u rokovima isporuke koje ima ova riječka kompanija. U daljnjem razvoju ova tvrtka planira učvrstiti svoju poziciju na svjetskom tržištu te proširiti svoju djelatnost na integriranje opreme kao i na nove tipove brodova.

Najinovativniji – AVL-AST

23 milijuna kuna
AVL-AST Hrvatska osnovana je 1996. godine u Zagrebu kao sestrinska tvrtka AVL List GmbH, Austrija. Osnovni proizvod tvrtke je znanje koje se u obliku programske podrške, preko matične tvrtke AVL List Graz, prodaje na svjetskom tržištu. Osim rada u tvrtki nekoliko djelatnika predaje i na visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj. U kompaniji kažu da je pooštravanje ekoloških zahtjeva i jačanje konkurencije u području proizvodnje motora i vozila rezultiralo znatnim porastom potražnje za njihovim proizvodima i uslugama. To je dovelo do toga da je tvrtka s devet zaposlenih u 1996. narasla na 90 zaposlenih u 2011. godini. Iz Uprave navode da se taj trend potražnje očekuje i u sljedećih nekoliko godina. Na razvoju simulacijskog softvera za modeliranje fizikalnih procesa u motoru – proces ubrizgavanja goriva, izgaranje, vibracije i akustika – trenutno radi 50 djelatnika, a ekipa za izradu softvera za upravljanje mjerenjima i mjernom opremom za testiranje motora uključuje 22 stručnjaka. Pored toga u tvrtki djeluje i grupa od 14 ljudi koja radi proračune na matematičkom modelu motora, služeći se metodom konačnih elemenata (FEM). Za njihove su usluge najviše zainteresirane velike tvrtke s područja proizvodnje vozila, ali i svi koji svoj osnovni proizvod ugrađuju u motor ili pogonski sustav. Ciljani klijenti su proizvođači motora svih veličina, počevši od malih koji se ugrađuju u motocikle i osobne automobile pa do onih najvećih koji se ugrađuju u prekooceanske brodove. U posljednje vrijeme njihove proizvode sve više koriste i druge grane industrije. Godišnji prihod veći od tri milijuna eura tvrtka uglavnom ostvaruje na inozemnom tržištu.

Italija
Solaris
550 mil. kuna
Najbolji izvoznik u Italiju je istarska tvrtka Solaris iz Novigrada. Ova tvrtka, koja se bavi sistemima za solarnu energiju, u ovom izboru ujedno je proglašena i najboljim izvoznikom u kategoriji srednjih tvrtki. Solaris je osnovan 2000. godine, a njegov uspjeh u Italiji ne iznenađuje kada se zna da je osnivač i vlasnik talijanski pionir fotonaponskih ćelija Franco Traverso koji se ovim poslom bavi od 1981. godine. Solarisov izvoz je prošle godine iznosio 550 milijuna kuna, od čega najveći dio otpada upravo na Italiju.

BiH
Koka
1,26 mlrd. kuna
Varaždinska prehrambena industrija Koka, koja posluje unutar sustava korporacije Vindije, najbolji je hrvatski izvoznik u Bosnu i Hercegovinu. Koka je lanjsku godinu završila sa 1,26 milijardi kuna prihoda te dobiti od 14,1 milijun kuna. U odnosu na prošlu godinu prihodi su se smanjili za 2,8 posto, a dobit za čak 66 posto. Od ukupnog prihoda od 1,26 milijardi kuna, 180 milijuna kuna dolazi od izvoza. Koka je prisutna na specijaliziranim sajamskim priredbama u regiji, a samo je lani na sajmovima u Novom Sadu i Gornjoj Radgoni osvojila 45 medalji za kvalitetu.

Njemačka
Eko
162 mil. kuna
Tvrtka Eko Međimurje iz Šenkovca je najbolji hrvatski izvoznik u Njemačku. Poslovanje tvrtke proteže se od proizvodnje i prodaje dijelova za građevinske strojeve preko proizvodnje opeke, plinske tehnike te pogona za prehrambenu industriju. Eko Međimurje je lanjsku godinu završilo s prihodom od 197,7 milijuna kuna, što je bio rast od 54 posto u odnosu na godinu prije. Od ukupno ostvarenog izvoza čak 162,3 milijuna kuna dolazi od izvoza. Najveći poslovni partneri su im zemlje EU, posebice Njemačka, Francuska i Austrija.

Slovenija
P. P. C. Buzet
360 mil. kuna
Istarska tvrtka P. P. C. Buzet razvojni je dobavljač dijelova i sklopova za automobilsku industriju. Osnovana je 1972., a prvih godina postojanja bila je vezana uz francuski Citroën. S vremenom je tvrtka evoluirala prema samostalnom razvoju te danas razvija i isporučuje proizvode za gotovo sve proizvođače automobila – francuski PSA, BMW, Audi, Ford, Toyotu, HTT, VW, Mercedes, BorgWarner TurboSystems, Bosch Mahle TurboSystems, IHI Turbo, Renault i druge. Tvrtka zapošljava oko 600 radnika, a prihod im se kreće na razini od 50-ak milijuna eura godišnje.

Austrija
Eurocable
450 mil. kuna
Proizvođač energetskih kabela Eurocable Group prošle je godine bio najbolji hrvatski izvoznik u Austriju. Ova zagrebačka tvrtka, osim u Hrvatskoj, preko svojih tvrtki kćeri posluje u Austriji, Srbiji i Crnoj Gori. Eurocable je proteklih godina imao prihod na razini od 60-ak milijuna eura, od čega je većina ostvarena u izvozu. Sredinom protekle godine tvrtka je investirala u novi pogon u Jakovlju kod Zagreba vrijedan 25 milijuna eura, koji bi trebao pojačati njihovu prisutnost na inozemnom tržištu.

Srbija
Cedevita
360 milijuna kuna
Cedevita je lider u svojoj kategoriji i jedan je od ključnih brendova u portfelju Atlantic grupe. Cedevita je nastala 1970. godine i u prvo je vrijeme bila farmaceutski proizvod koji se prodavao u ljekarnama. Danas se ovog napitka proizvede više od 10.000 tona. Prihod Cedevite se kreće na razini većoj od 50 milijuna eura godišnje.

SAD
DOK-ING
150 milijuna kuna
Zagrebačka tvrtka DOK-ING regionalni je lider u proizvodnji sustava za razminiranje i drugih robotskih vozila za posebne namjene. U tvrtki se bave i samim razminiranjem. Sjedište i glavni proizvodni kapaciteti DOK-ING-a nalaze se u Zagrebu. Da bi bio prisutniji u izvozu, otvorene su tvrtke kćeri u SAD-u i Južnoj Africi. Godišnji prihod im je nešto manji od 150 milijuna kuna.

Mađarska
Sladorana
400 milijuna kuna
Sladorana iz Županje jedna je od tri tvornice šećera koje djeluju u Hrvatskoj. Osnovana je 1947. godine. Kapacitet joj je 6300 tona šećerne repe na dan. Od 2008. većinski vlasnik Sladorane je šećerana Viro iz Virovitice. Sladorana više od 50% proizvoda plasira u izvoz. Godišnji prihod tvrtke kreće se na razini od 400 milijuna kuna.

Rusija
JGL
642 milijuna kuna
Farmaceutska tvrtka Jadran – Galenski laboratorij iz Rijeke najbolji je hrvatski izvoznik u Rusiju u protekloj godini. Ukupan prihod kompanije porastao je sa 1,5 milijuna kuna u 1991. na 642 milijuna kuna u 2010. godini. Prosječna stopa rasta u ovom razdoblju iznosila je 25 posto godišnje. Prihodi od prodaje na inozemnim tržištima u promatranom razdoblju rasli su prosječno po stopi od 40 posto i čine 65 posto udjela u ukupnoj prodaji JGL-a u 2010. godini.

V. Britanija
Končar-ET
1,3 mlrd. kuna
Končar – Energetski transformatori proizvodi sve vrste transformatora velikih snaga i visokih napona. Tvrtka zapošljava 510 radnika, izvozi u 83 zemlje svijeta smještene na svim kontinentima i u izvozu ostvaruje više od 97 posto ukupnih godišnjih prihoda, što iznosi nešto više od 1,3 milijarde kuna. U posljednjih deset godina tvrtka Končar ET isporučila je svjetskom tržištu proizvoda i usluga u vrijednosti od jedne milijarde eura. Od 2009. u istraživanje i razvoj te zaštitu okoliša uloženo je 300 milijuna kuna.

J. Amerika/Brazil
LPT
150 mil. kuna
Tvrtka LPT iz Preloga najbolji je prošlogodišnji izvoznik iz Hrvatske na tržišta Južne Amerike. Njihovo glavno tržište na tom kontinentu je Brazil. LPT je tvrtka kći američke kompanije Leggett&Palatt iz Carthage, u Missouriju, koja u 18 zemalja svijeta u 140 tvornica zapošljava više od 19.000 ljudi. LPT se bavi proizvodnjom žičanih jezgri za namještaj te strojogradnjom. Godišnji prihod tvrtke iz Preloga kreće se na razini od 150 milijuna kuna.

Azija/UAE
Šestan-Busch
30 mil. kuna
Tvrtka Šestan-Busch iz Preloga danas je jedan od najpoznatijih proizvođača borbenih kompozitnih kaciga, a nagradu je dobio za izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate. Tvrtka je nastala dugogodišnjom suradnjom Koplast-Šestana iz Preloga i Busch Gütersloha iz Njemačke. Tvrtka je sa svojom vojnom zaštitnom opremom, prije svega kacigama, prepoznata na globalnom tržištu, a svoje produkte plasira u 40 zemalja svijeta. Godišnji prihod kompanije kreće se na razini od 30 milijuna kuna.

Afrika/Nigerija
Končar-D&ST
700 mil. kuna
Tvrtka Končar – Distributivni i specijalni tranformatori ovogodišnji su lauerat nagrade “Zlatni ključ” u dvije kategorije: najboljega velikog hrvatskog izvoznika kao i najboljeg izvoznika u Afriku. Končar – Distributivni i specijalni tranformatori lani je imao znatnu isporuku opreme u Nigeriju. Tvrtka je lani ostvarila ukupno 700 milijuna kuna prihoda od čega 83 posto otpada na izvoz. Najvažnija izvozna tržišta su im Švedska, Njemačka, Ujedinjeni Arapski Emirati, Češka, Finska te Cipar.

Rastuća tržišta/Kina
H-F Belišće
130 mil. kuna
Metalurška tvrtka Harburg-Freudenberger Belišće bila je najbolji domaći izvoznik na brzorastuća tržišta, u konkretnom slučaju tržište Kine i Hong Konga. Ova je tvrtka od 1998. bila dio njemačkog ThyssenKruppa, a od 2005. je u sastavu Harburg-Freudenbergera s prihodom od 130 milijuna kuna. Tvrtka iz Belišća jedan je od najvećih svjetskih isporučitelja preša za industriju autoguma tako da su njihovi kupci tvrtke poput GoodYeara, Michelina, Continentala i Pirellija.