Hrvati su prošle godine ostali vjerni potrošači domaćih prirodnih mineralnih i izvorskih voda, ali ne i bezalkoholnih pića. Otkrivaju to podaci Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića (GIUPP). U 2011. proizvodnja prirodnih mineralnih voda dosegnula je 173,6 milijuna litara, što je pet posto više nego u 2010., dok je prirodnih izvorskih voda proizvedeno 114,9 milijuna litara ili samo jedan posto više nego godinu prije. Istodobno je domaće tržište, uključivši proizvodnju lokalnih tvrtki i uvozni asortiman, konzumiralo 335 milijuna litara svih vrsta bezalkoholnih pića, odnosno čak 11 posto manje nego 2010. godine.

Radleri ‘potukli’ sokove
“Najveći pad kod bezalkoholnih pića vezan je uz voćne sokove”, iznosi direktorica GIUPP-a Jasna Čačić te navodi da je uvoz voćnih sokova u 2011. bio manji čak 30 posto nego u 2010., dok su količine realizirane kroz domaću potrošnju i izvoz ukupno pale za 28 posto. Je li ovakvom obratu kumovala ponuda piva s voćnim okusima (radlera) kojih je lani samo u prva tri mjeseca popijeno više od 100 milijuna litara tržište još nije detektiralo. U segmentu potrošnje flaširanih voda, izvorskih i mineralnih izdvaja se podatak da je uvoz u 2011. iznosio tek 17 milijuna litara i bio čak 13 posto manji od količina uvezenih 2010. “Ovakav trend uvoza najbolje svjedoči osjetljivost potrošača i njihovu lojalnost prema vodama iz domaćih izvora što nam je vrlo važno,” kaže Čačić. Podatak koji pak zabrinjava, ističe, pad je izvoza. Inozemnim kupcima prodano je 64,4 milijuna litara ili, šest posto manje nego kroz 2010. Od 2004. do 2011., uz iznimku 2009. i prošle godine, izvoz je, podsjeća, bilježio rast, povećao se sa 16,4 na 64,4 milijuna litara. Najviše flaširanih voda hrvatski proizvođači izvoze na bosansko-hercegovačko tržište, količinski 51 i vrijednosno 55 posto te u Mađarsku, Sloveniju i Srbiju dok su tri top uvozna tržišta BiH, Slovenija i Njemačka.Proizvodnja bezalkoholnih pića ukupno je lani imala vrlo tešku godinu. Osim što je u svim kategorijama zabilježena znatno manja realizacija na domaćem tržištu (sirupa 20%, osvježavajućih napitaka 13%) evidentiran je i šest posto manji izvoz, osim u kategoriji sirupa kojih je u izvozu prodano dva posto više nego 2010.

Toga nema u EU
Čačić ponovno upozorava i na dvojbenu primjenu posebnog poreza na bezalkoholna pića koji plaćaju i domaći proizvođači i inozemni koji ovdje prodaju proizvode. Takav porez članice EU uopće ne poznaju, a u Hrvatskoj je u primjeni od 1994. i iznosi 40 kuna za proizvedeni hektolitar pića. I GIUPP i Hrvatska udruga poslodavaca već godinama opominju Vladu i Ministarstvo financija da se spomenuti zakon od 2007., kada je ukinut temeljni pravilnik za obračun poreza, proizvoljno primjenjuje i otežava konkurentnost domaćih proizvođača. HUP je čak zatražio smanjivanje sa 40 na 20 kuna za hektolitar.